Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Zvane Črnja

Indeks Zvane Črnja

'''Zvane Črnja''', 1989. Zvane (Ivan) Črnja (Črnjeni kraj Žminja, 8. listopada 1920. – Zagreb, 26. veljače 1991.), istaknuti hrvatski pjesnik, prozaik, esejist, kulturolog, scenarist, dramaturg i filmolog, novinar, publicist, polemičar i nakladnik.

41 odnosi: Aldo Kliman, Alexandre Dumas, Antifašizam, Žminj, Čakavski sabor, Boris Domagoj Biletić, Dometi, Dramaturg, Esej, Giacomo Scotti, Glas Istre, Hrvatska, Hrvatski list, Istra, Ivan Bostjančić, Logor Goli otok, Mate Balota, Memoari, Miroslav Bertoša, Nagrada Zvane Črnja, Nakladništvo, Novinar, Pjesnik, Polemika, Polihistor, Pravni fakultet u Zagrebu, Publicistika, Scenarist, Sloboda, Vjesnik, Vladimir Ivir, Zagreb, 1920., 1938., 1940., 1969., 1971., 1991., 26. veljače, 30. siječnja, 8. listopada.

Aldo Kliman

Aldo Kliman (Bitola, 9. studenog 1950.), hrvatski i makedonski pjesnik, novelist, književni i likovni kritičar, polemičar, antologičar, prevoditelj, novinar i nakladnik.

Novi!!: Zvane Črnja i Aldo Kliman · Vidi više »

Alexandre Dumas

Postoje dva francuska književnika pod imenom Alexandre Dumas.

Novi!!: Zvane Črnja i Alexandre Dumas · Vidi više »

Antifašizam

Antifašizam je pokret protiv fašizma i nacizma, koji se od sredine 1930-ih pojavio u gotovo svim europskim zemljama, i koji je u različitim oblicima otpora okupljao različite političke stranke (demokrate, liberale, socijaliste, komuniste, demokršćane i dr.). Naziv antifašizam razvio se u današnjem značenju zbog toga što se »fašizam« rabio kao generički pojam koji označuje ideologije, političke pokrete i organizacije te vladavinske poretke koji su po svojoj socijalnoj osnovi i političkoj funkciji te metodama djelovanja srodni talijanskom fašizmu (kao i njemačkom nacizmu).

Novi!!: Zvane Črnja i Antifašizam · Vidi više »

Žminj

Žminj je naselje i općina u zapadnoj Hrvatskoj koja se sastoji od 33 naselja na 72 km².

Novi!!: Zvane Črnja i Žminj · Vidi više »

Čakavski sabor

Aleji glagoljaša u sjevernoj Istri Čakavski sabor hrvatska je kulturna udruga sa sjedištem u Žminju.

Novi!!: Zvane Črnja i Čakavski sabor · Vidi više »

Boris Domagoj Biletić

Boris Domagoj Biletić ''Hvatanje zraka'', Zagreb, 2021. Boris Domagoj Biletić (Pula, 22. ožujka 1957.), hrvatski pjesnik, esejist, književni kritičar, antologičar, publicist, polemičar, prevoditelj, kulturni djelatnik, urednik i nakladnik, danas jedno od najistaknutijih imena suvremenoga hrvatskog pjesništva i među vodećim imenima hrvatske književnosti u Istri.

Novi!!: Zvane Črnja i Boris Domagoj Biletić · Vidi više »

Dometi

Dometi su hrvatski časopis Ogranka Matice hrvatske u Rijeci za književnu kritiku, umjetnost, povijest i kulturu.

Novi!!: Zvane Črnja i Dometi · Vidi više »

Dramaturg

Naziv dramaturg označava osobu koja odabire kazališne komade za repertoar i kreira umjetnički profil određenog kazališta.

Novi!!: Zvane Črnja i Dramaturg · Vidi više »

Esej

Michel de Montaigne Francis Bacon Esej je kraća prozna vrsta u kojoj se obrađuje različita tematika, bilo iz života ili iz znanosti, na način koji uključuje razmišljanje i zaključivanje, ali također ima i sposobnost umjetničkog oblikovanja.

Novi!!: Zvane Črnja i Esej · Vidi više »

Giacomo Scotti

Giacomo Scotti (Saviano, Napulj, 1. prosinca 1928.), talijanski i hrvatski književnik, novinar, književni prevoditelj i javni djelatnik, član Društva hrvatskih književnika i Hrvatskog društva pisaca.

Novi!!: Zvane Črnja i Giacomo Scotti · Vidi više »

Glas Istre

Glas Istre su hrvatske dnevne novine — nezavisni dnevnik iz Pule čije je prvo izdanje izašlo 18. kolovoza 1943.

Novi!!: Zvane Črnja i Glas Istre · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Zvane Črnja i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatski list

* Hrvatski list (dnevni list, Osijek), hrv.

Novi!!: Zvane Črnja i Hrvatski list · Vidi više »

Istra

grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.

Novi!!: Zvane Črnja i Istra · Vidi više »

Ivan Bostjančić

Ivan Bostjančić (1915. – 1975.) je bio hrvatski književnik.

Novi!!: Zvane Črnja i Ivan Bostjančić · Vidi više »

Logor Goli otok

Dio logora danas Politički logor Goli otok je zloglasni logor na istoimenim otoku za jugoslavenske političke zatvorenike osnovan 1949. godine po nalogu rukovodstva Komunističke partije i države, u sklopu velike "čistke" u redovima Komunističke partije Jugoslavije nakon Rezolucije Informbiroa.

Novi!!: Zvane Črnja i Logor Goli otok · Vidi više »

Mate Balota

Mijo Mirković (Rakalj, 28. rujna 1898. – Zagreb, 17. veljače 1963., Na današnji dan, 16. veljače, priredio Lazar Merković, preuzeto 16. veljače 2013.), poznat pod pseudonimom Mate Balota, bio je hrvatski akademik, književnik, ekonomist, sveučilišni profesor i novinar.

Novi!!: Zvane Črnja i Mate Balota · Vidi više »

Memoari

Memoari (prema franc. mémoires - uspomene; lat. memoria - sjećanje), književna vrsta u kojoj autor iznosi svoja sjećanja i razmišljanja o društvenim, političkim, znanstvenim ili kulturnim događajima u kojima je sudjelovao ili im svjedočio.

Novi!!: Zvane Črnja i Memoari · Vidi više »

Miroslav Bertoša

Miroslav Bertoša (Beograd, 17. svibnja 1938. - Pula, 24. kolovoza 2023. Pristupljeno 1. rujna 2023.), hrvatski povjesničar, enciklopedist, urednik, kolumnist i polemičar, javni djelatnik, diplomat, jedno od najznačajnijih imena suvremene hrvatske historiografije.

Novi!!: Zvane Črnja i Miroslav Bertoša · Vidi više »

Nagrada Zvane Črnja

Dodjela Nagrade "Zvane Črnja" Damiru Barbariću, Pula, 2018. Nagrada Zvane Črnja, hrvatska je književna nagrada koja se dodjeljuje se za najbolju hrvatsku knjigu eseja.

Novi!!: Zvane Črnja i Nagrada Zvane Črnja · Vidi više »

Nakladništvo

Izdavač pokazuje otisak knjige engleskom kralju i kraljici Nakladništvo (izdavaštvo) je djelatnost kojom pisano ili snimljeno djelo postaje dostupno javnosti, a uključuje pribavljanje i odabir rukopisa, uređivanje, grafičko-likovno oblikovanje, organizaciju tiskanja ili drugog oblika proizvodnje, promidžbenu djelatnost te raspačavanje.

Novi!!: Zvane Črnja i Nakladništvo · Vidi više »

Novinar

Ruski predsjednik Vladimir Putin s novinarima Novinar ili novinarka je naziv za osobu koja se bavi novinarstvom, prikupljanjem informacija o tekućim događajima, aktualnim temama, osobama i iste objavljuje u tiskanim, televizijskim, radijskim i elektroničkim medijima.

Novi!!: Zvane Črnja i Novinar · Vidi više »

Pjesnik

Hada. Trubaduri u Berlinu (prikaz iz 14. stoljeća). Marku Maruliću u središtu Zagreba. Pjesnik (grč. ποιητής, lat. poeta) je osoba koja piše ili sklada poeziju odnosno pjesme.

Novi!!: Zvane Črnja i Pjesnik · Vidi više »

Polemika

Polemika (starogrčki πόλεμος Polemos, suočavanje, konflikt, rat ") označava oštre rasprave u okviru političkih, književnih ili znanstvenih diskusija.

Novi!!: Zvane Črnja i Polemika · Vidi više »

Polihistor

Polihistor je osoba koja posjeduje općenito znanje u mnogim područjima znanosti.

Novi!!: Zvane Črnja i Polihistor · Vidi više »

Pravni fakultet u Zagrebu

Pravni fakultet u Zagrebu jedan je od najstarijih fakulteta u Hrvatskoj.

Novi!!: Zvane Črnja i Pravni fakultet u Zagrebu · Vidi više »

Publicistika

Publicistika (lat. publice: javno) pisanje i objavljivanje je analitički detaljnijih tekstova (u odnosu na one koji se redovno objavljuju u novinama) u knjigama i periodici (novinama, časopisima, ali redovito u obliku podlistka (feljtona)) koji obrađuju teme iz javnoga i kulturnog života.

Novi!!: Zvane Črnja i Publicistika · Vidi više »

Scenarist

Scenarist je pisac filmskog ili kazališnog scenarija, tj.

Novi!!: Zvane Črnja i Scenarist · Vidi više »

Sloboda

Sloboda je mogućnost samostalnog, nezavisnog djelovanja, mogućnost samoodređenja čovjeka.

Novi!!: Zvane Črnja i Sloboda · Vidi više »

Vjesnik

Vjesnik, politički dnevni list, izlazio je u Zagrebu, od god.

Novi!!: Zvane Črnja i Vjesnik · Vidi više »

Vladimir Ivir

Vladimir Ivir (Zagreb, 1. studenog 1934. – Zagreb, 21. veljače 2011.) bio je hrvatski jezikoslovac, prevoditelj i leksikograf.

Novi!!: Zvane Črnja i Vladimir Ivir · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Zvane Črnja i Zagreb · Vidi više »

1920.

Bez opisa.

Novi!!: Zvane Črnja i 1920. · Vidi više »

1938.

Bez opisa.

Novi!!: Zvane Črnja i 1938. · Vidi više »

1940.

1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.

Novi!!: Zvane Črnja i 1940. · Vidi više »

1969.

Bez opisa.

Novi!!: Zvane Črnja i 1969. · Vidi više »

1971.

Bez opisa.

Novi!!: Zvane Črnja i 1971. · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: Zvane Črnja i 1991. · Vidi više »

26. veljače

26.

Novi!!: Zvane Črnja i 26. veljače · Vidi više »

30. siječnja

30.

Novi!!: Zvane Črnja i 30. siječnja · Vidi više »

8. listopada

8.

Novi!!: Zvane Črnja i 8. listopada · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »