Brže od pregledniku!
40 odnosi: Bitka za Vukovar, Brigadir, Dnevno, General, Hag, Hrvatska, Hrvatsko vijeće obrane, Humor, Josip Pečarić, Kazneno pravo, Kolumnist, Ljerka Mintas-Hodak, Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, Mile Dedaković, Monodrama, Odvjetnik, Oružane snage Republike Hrvatske, Sertić Poljana, Tihomir Blaškić, Vladimir Zagorec, Vukovar, Zagreb, Zapovjednik, 11. siječnja, 13. siječnja, 17. siječnja, 1938., 1945., 1977., 1981., 1982., 1990-ih, 2008., 2011., 2014., 2016., 2020., 5. veljače, 6. listopada, 7Dnevno.
Bitka za Vukovar
Bitka za Vukovar, također i Obrana Vukovara i Vukovarska tragedija, bila je najveća i najkrvavija bitka u Domovinskom ratu.
Novi!!: Zvonimir Hodak i Bitka za Vukovar · Vidi više »
Brigadir
Oznaka čina brigadira u OS RH Brigadir (brigadirka) je najviši časnički vojni čin u Hrvatskoj vojsci.
Novi!!: Zvonimir Hodak i Brigadir · Vidi više »
Dnevno
Dnevno.hr je hrvatski web portal sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Zvonimir Hodak i Dnevno · Vidi više »
General
General (od lat. generalis - opći) je osoba koja se nalazi u vrhu vojne ili, nešto rjeđe, policijske hijerarhije.
Novi!!: Zvonimir Hodak i General · Vidi više »
Hag
Hag (službeno: ’s-Gravenhage, niz. Den Haag, nje. Den Haag, eng. The Hague) je grad u Nizozemskoj.
Novi!!: Zvonimir Hodak i Hag · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Zvonimir Hodak i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatsko vijeće obrane
Hrvatsko vijeće obrane (skr. HVO), bilo je oružana snaga i najviše izvršno i upravno tijelo Hrvatske Republike Herceg-Bosne te glavna oružana snaga Hrvata u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Zvonimir Hodak i Hrvatsko vijeće obrane · Vidi više »
Humor
Smijeh je reakcija na humor. Iznenađenje je jedno od obilježbi humora. Boris Jeljcin i Bill Clinton smiju se vicu. Humor je oblik zabave i vid ljudske komunikacije sa svrhom da nasmije ljude i učini ih sretnim.
Novi!!: Zvonimir Hodak i Humor · Vidi više »
Josip Pečarić
Josip Pečarić (Kotor, 2. rujna 1948.),Sanja Varošanec,, Vijenac, broj 378., 11.
Novi!!: Zvonimir Hodak i Josip Pečarić · Vidi više »
Kazneno pravo
Kazneno pravo (u širem smislu) je grana prava koja se odnosi na državnu vlast kažnjavanja (jus puniendi), a u širem smislu obuhvaća: 1) materijalno kazneno pravo, 2) kazneno procesno pravo (formalno, postupovno), 3) izvršno kazneno pravo (penitencijalno). Kazneno pravo kao grana prava ima zaštitnu ulogu, odnosno zaštićuje određene odnose i vrijednosti.
Novi!!: Zvonimir Hodak i Kazneno pravo · Vidi više »
Kolumnist
Kolumnist je novinar koji redovito piše kolumne u novinama ili blogovima na Internetu.
Novi!!: Zvonimir Hodak i Kolumnist · Vidi više »
Ljerka Mintas-Hodak
Ljerka Mintas (Zagreb, 26. siječnja 1952. -), hrvatska odvjetnica i političarka.
Novi!!: Zvonimir Hodak i Ljerka Mintas-Hodak · Vidi više »
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (eng. International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia, ICTY) osnovan je od Vijeća sigurnosti UN-a 1992., a počeo je djelovati 1993.
Novi!!: Zvonimir Hodak i Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije · Vidi više »
Mile Dedaković
Mile Dedaković (rođen 4. srpnja 1951.) je umirovljeni stožerni brigadir Hrvatske vojske.
Novi!!: Zvonimir Hodak i Mile Dedaković · Vidi više »
Monodrama
Monodrama je vrsta drame u kojoj je tekst dodijeljen samo jednom liku, koji monološki govori svoj tekst.
Novi!!: Zvonimir Hodak i Monodrama · Vidi više »
Odvjetnik
Francuski odvjetnik s početka XX. stoljeća Odvjetnik je osoba koja pruža pravnu pomoć fizičkim i pravnim osobama u ostvarivanju i zaštiti njihovih prava i pravnih interesa.
Novi!!: Zvonimir Hodak i Odvjetnik · Vidi više »
Oružane snage Republike Hrvatske
Oružane snage Republike Hrvatske (skr. OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.
Novi!!: Zvonimir Hodak i Oružane snage Republike Hrvatske · Vidi više »
Sertić Poljana
Sertić Poljana je malo mjesto pored Plitvičkih Jezera.
Novi!!: Zvonimir Hodak i Sertić Poljana · Vidi više »
Tihomir Blaškić
Tihomir Blaškić (Brestovsko, Kiseljak, 2. studenoga 1960.) general Hrvatskog vijeća obrane (prije rata časnik u JNA).
Novi!!: Zvonimir Hodak i Tihomir Blaškić · Vidi više »
Vladimir Zagorec
Vladimir Zagorec (Zagreb, 22. studenog 1963.), umirovljeni general Hrvatske vojske.
Novi!!: Zvonimir Hodak i Vladimir Zagorec · Vidi više »
Vukovar
Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.
Novi!!: Zvonimir Hodak i Vukovar · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Zvonimir Hodak i Zagreb · Vidi više »
Zapovjednik
Zapovjednik (en. Commanding officer - CO) je časnik oružanih snaga koji zapovijeda vojnom postrojbom i koji, u skladu s odgovarajućim zakonima, ima široke ovlasti donošenja odluka u vezi funkcioniranja i uporabe postrojbe kojom zapovijeda, ali i značajne odgovornosti (npr. uporaba snaga, financije, oprema, Ženevske konvencije), obveze (npr. prema nadređenima, izvšenje misije, briga o osoblju) i moć (npr. primjena stegovnih mjera).
Novi!!: Zvonimir Hodak i Zapovjednik · Vidi više »
11. siječnja
11.
Novi!!: Zvonimir Hodak i 11. siječnja · Vidi više »
13. siječnja
13.
Novi!!: Zvonimir Hodak i 13. siječnja · Vidi više »
17. siječnja
17.
Novi!!: Zvonimir Hodak i 17. siječnja · Vidi više »
1938.
Bez opisa.
Novi!!: Zvonimir Hodak i 1938. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Zvonimir Hodak i 1945. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: Zvonimir Hodak i 1977. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Zvonimir Hodak i 1981. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: Zvonimir Hodak i 1982. · Vidi više »
1990-ih
Bez opisa.
Novi!!: Zvonimir Hodak i 1990-ih · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Zvonimir Hodak i 2008. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Zvonimir Hodak i 2011. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Zvonimir Hodak i 2014. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: Zvonimir Hodak i 2016. · Vidi više »
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Zvonimir Hodak i 2020. · Vidi više »
5. veljače
5.
Novi!!: Zvonimir Hodak i 5. veljače · Vidi više »
6. listopada
6.
Novi!!: Zvonimir Hodak i 6. listopada · Vidi više »
7Dnevno
7Dnevno, hrvatski je politički tjednik.
Novi!!: Zvonimir Hodak i 7Dnevno · Vidi više »
