Brže od pregledniku!
44 odnosi: Ante Glibota, Šime Đodan, Banja Luka, Branko Hećimović, Dalibor Brozović, Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, Diplomat, Duško Car, Franjo Tuđman, Hrvatska, Hrvatska izvještajna novinska agencija, Hrvatski tjednik (Zagreb), Hrvatsko proljeće, Hrvoje Šošić, Jakša Ravlić, Josip Pavičić, Kerestinec, Marko Veselica, Matica hrvatska, Miroslav Krleža, Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj, Petar Šegedin, Političar, Publicistika, Slavko Mihalić, Telegram (novine), Vjesnik, Vladimir Bakarić, Vlado Gotovac, Vlatko Pavletić, Zagreb, 1. prosinca, 11. siječnja, 11. travnja, 1920., 1967., 1971., 1972., 20. travnja, 2004., 28. siječnja, 31. ožujka, 4. travnja, 7. travnja.
Ante Glibota
Ante Glibota (Slivno kraj Imotskog, 15. lipnja 1945. — Pariz, 28. kolovoza 2020.), jedan od najprominentnijih hrvatskih intelektualaca.
Novi!!: Zvonimir Komarica i Ante Glibota · Vidi više »
Šime Đodan
Šime Đodan (Rodaljice kod Benkovca, 27. prosinca 1927. – Dubrovnik, 2. listopada 2007.), hrvatski političar, ekonomist govornik te važni disident u komunističkoj Jugoslaviji.
Novi!!: Zvonimir Komarica i Šime Đodan · Vidi više »
Banja Luka
Banja Luka (na ćirilici: Бања Лука, do 15. st. Vrbaski/Vrbaški Grad) je drugi po veličini grad u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Zvonimir Komarica i Banja Luka · Vidi više »
Branko Hećimović
Branko Hećimović (1934.) je hrvatski književni povjesničar.
Novi!!: Zvonimir Komarica i Branko Hećimović · Vidi više »
Dalibor Brozović
Dalibor Brozović Dalibor Brozović (Sarajevo, 28. srpnja 1927. – Zagreb, 19. lipnja 2009.), hrvatski jezikoslovac, kroatist, akademik i političar.
Novi!!: Zvonimir Komarica i Dalibor Brozović · Vidi više »
Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika
Digitalno obrađeno zaglavlje ''Telegrama'', jugoslavenskih novina za društvena i kulturna pitanja, br. 359, 17. ožujka 1967. u kojem je objavljena ''Deklaracija''. Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, proglas kojeg su 1967. godine objavili hrvatski jezikoslovci, nezadovoljni objavljenim rječnicima i pravopisima u kojima se jezik, u skladu s Novosadskim dogovorom, nazivao srpskohrvatskim/hrvatskosrpskim, te se - doduše vrlo postupno - nastojalo postići da Hrvati govore jezik koji će biti tek lokalna varijanta srpskog jezika). Novosadski dogovor nije bio po volji hrvatskih jezikoslovaca pa ni onih koji su, ne želeći mu se odmah javno usprotiviti, stavili na njega potpis. Stoga su izdali Deklaraciju, i u njoj iznijeli svoje negativne stavove o Novosadskom dogovoru. Dokument je potpisalo 18 hrvatskih znanstvenih i kulturnih ustanova, među kojima Matica hrvatska, Društvo književnika Hrvatske, Hrvatsko filološko društvo i Institut za jezik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.
Novi!!: Zvonimir Komarica i Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika · Vidi više »
Diplomat
Diplomat je osoba koja se bavi diplomacijom.
Novi!!: Zvonimir Komarica i Diplomat · Vidi više »
Duško Car
Duško Car (Vukovar, 8. rujna 1931. – Zagreb, 29. kolovoza 1990.) bio je hrvatski književni kritičar, kazališni kritičar, esejist i feljtonist.
Novi!!: Zvonimir Komarica i Duško Car · Vidi više »
Franjo Tuđman
Dr.
Novi!!: Zvonimir Komarica i Franjo Tuđman · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Zvonimir Komarica i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska izvještajna novinska agencija
Hrvatska izvještajna novinska agencija (Hina) hrvatska je novinska agencija sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Zvonimir Komarica i Hrvatska izvještajna novinska agencija · Vidi više »
Hrvatski tjednik (Zagreb)
Hrvatski tjednik – novine za kulturna i društvena pitanja, u nakladi Matice hrvatske, izlazio je u razdoblju od 16. travnja do 10. prosinca 1971. godine.
Novi!!: Zvonimir Komarica i Hrvatski tjednik (Zagreb) · Vidi više »
Hrvatsko proljeće
Hrvatsko proljeće bilo je kulturno-politički pokret koji je ranih 1970-ih tražio pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije.
Novi!!: Zvonimir Komarica i Hrvatsko proljeće · Vidi više »
Hrvoje Šošić
Hrvoje Šošić (Osijek, 16. lipnja 1928. – Zagreb, 4. srpnja 2012.), bio je hrvatski ekonomist, političar i disident u komunističkoj Jugoslaviji.
Novi!!: Zvonimir Komarica i Hrvoje Šošić · Vidi više »
Jakša Ravlić
Jakša Ravlić (Makarska, 1. listopada 1896. – Zagreb, 21. prosinca 1975.), bio je hrvatski književni i kulturni povjesničar.
Novi!!: Zvonimir Komarica i Jakša Ravlić · Vidi više »
Josip Pavičić
Josip Pavičić može značiti.
Novi!!: Zvonimir Komarica i Josip Pavičić · Vidi više »
Kerestinec
Kerestinec je jedno od naselja u današnjem gradu Sveta Nedelja, čijem poštanskom uredu (broja 10431) i pripadaju.
Novi!!: Zvonimir Komarica i Kerestinec · Vidi više »
Marko Veselica
Marko Veselica (Glavice, 9. siječnja 1936. – Zagreb, 17. veljače 2017.), bio je hrvatski političar i ekonomist, te važan disident u komunističkoj Jugoslaviji.
Novi!!: Zvonimir Komarica i Marko Veselica · Vidi više »
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Novi!!: Zvonimir Komarica i Matica hrvatska · Vidi više »
Miroslav Krleža
Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893. – Zagreb, 29. prosinca 1981.), bio je hrvatski književnik i enciklopedist, po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća.
Novi!!: Zvonimir Komarica i Miroslav Krleža · Vidi više »
Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj
Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj (NOP) bio je dio antifašističkog NOP-a na području okupirane Jugoslavije.
Novi!!: Zvonimir Komarica i Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj · Vidi više »
Petar Šegedin
Petar Šegedin (Žrnovo na Korčuli, 8. srpnja 1909. – Zagreb, 2. rujna 1998.), hrvatski književnik, akademik, intelektualac i kulturni djelatnik.
Novi!!: Zvonimir Komarica i Petar Šegedin · Vidi više »
Političar
G-20 Političar je naziv osobu kojoj je glavna životna djelatnost bavljenje politikom, bilo kao pripadnik institucija državne vlasti, kroz aktivnosti koje mogu biti mandat, izbori, prosvjedne akcije, pučevi ili revolucije.
Novi!!: Zvonimir Komarica i Političar · Vidi više »
Publicistika
Publicistika (lat. publice: javno) pisanje i objavljivanje je analitički detaljnijih tekstova (u odnosu na one koji se redovno objavljuju u novinama) u knjigama i periodici (novinama, časopisima, ali redovito u obliku podlistka (feljtona)) koji obrađuju teme iz javnoga i kulturnog života.
Novi!!: Zvonimir Komarica i Publicistika · Vidi više »
Slavko Mihalić
Slavko Mihalić (Karlovac, 16. ožujka 1928. – Zagreb, 5. veljače 2007.) bio je hrvatski pjesnik, novelist, novinar, književni kritičar i akademik.
Novi!!: Zvonimir Komarica i Slavko Mihalić · Vidi više »
Telegram (novine)
Telegram je bio hrvatski tjednik za politiku i kulturu koji je izlazio od 1960. do 1973. godine.
Novi!!: Zvonimir Komarica i Telegram (novine) · Vidi više »
Vjesnik
Vjesnik, politički dnevni list, izlazio je u Zagrebu, od god.
Novi!!: Zvonimir Komarica i Vjesnik · Vidi više »
Vladimir Bakarić
Fotografija Vladimira Bakarića iz 1950-ih. Grob Vladimira Bakarića na zagrebačkom Mirogoju. Vladimir Bakarić (Velika Gorica, 8. ožujka 1912. - Zagreb, 16. siječnja 1983.), bio je hrvatski komunist i političar u socijalističkoj Jugoslaviji, doktor prava i narodni heroj.
Novi!!: Zvonimir Komarica i Vladimir Bakarić · Vidi više »
Vlado Gotovac
Vladimir "Vlado" Gotovac (Imotski, 18. rujna 1930. – Rim, 7. prosinca 2000.), hrvatski pjesnik, esejist, filozof, disident i političar.
Novi!!: Zvonimir Komarica i Vlado Gotovac · Vidi više »
Vlatko Pavletić
Vlatko Pavletić (Zagreb, 2. prosinca 1930. – Zagreb, 19. rujna 2007.), hrvatski akademik i privremeni predsjednik RH, teoretičar književnosti, esejist, kritičar i političar.
Novi!!: Zvonimir Komarica i Vlatko Pavletić · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Zvonimir Komarica i Zagreb · Vidi više »
1. prosinca
1.
Novi!!: Zvonimir Komarica i 1. prosinca · Vidi više »
11. siječnja
11.
Novi!!: Zvonimir Komarica i 11. siječnja · Vidi više »
11. travnja
11.
Novi!!: Zvonimir Komarica i 11. travnja · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: Zvonimir Komarica i 1920. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: Zvonimir Komarica i 1967. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Zvonimir Komarica i 1971. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: Zvonimir Komarica i 1972. · Vidi više »
20. travnja
20.
Novi!!: Zvonimir Komarica i 20. travnja · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Zvonimir Komarica i 2004. · Vidi više »
28. siječnja
28.
Novi!!: Zvonimir Komarica i 28. siječnja · Vidi više »
31. ožujka
31.
Novi!!: Zvonimir Komarica i 31. ožujka · Vidi više »
4. travnja
4.
Novi!!: Zvonimir Komarica i 4. travnja · Vidi više »
7. travnja
7.
Novi!!: Zvonimir Komarica i 7. travnja · Vidi više »
