Brže od pregledniku!
41 odnosi: Blato, Davorin Rudolf, Dražen Budiša, Franjo Gregurić, Franjo Tuđman, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska radiotelevizija, Hrvatski predsjednički izbori 2000., Hrvatski rast, Hrvatsko žrtvoslovno društvo, Ivan Turudić, Korčula, Marijan Šunjić (znanstvenik), Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, Milan Ramljak, Ministarstvo pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Red Ante Starčevića, Rektor, Smrtna kazna, Stjepan Ivanišević, Sveučilište u Zagrebu, Ujedinjeni narodi, Vladimir Stipetić, Zagreb, 14. rujna, 15. travnja, 1928., 1989., 1991., 1992., 1999., 2000., 2019., 2022., 24. travnja, 24. veljače, 27. siječnja, 30. siječnja.
Blato
Blato (često i Blato na Korčuli) općina je u Hrvatskoj.
Novi!!: Zvonimir Šeparović i Blato · Vidi više »
Davorin Rudolf
Davorin Rudolf (Omiš, 13. veljače 1934.) je hrvatski znanstvenik i političar, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Svjetske akademije umjetnosti i znanosti (World Academy of Art and Science), sveučilišni profesor međunarodnoga javnog prava u miru i doktor pravnih znanosti.
Novi!!: Zvonimir Šeparović i Davorin Rudolf · Vidi više »
Dražen Budiša
Dražen Budiša (Drniš, 25. srpnja 1948.), hrvatski je političar.
Novi!!: Zvonimir Šeparović i Dražen Budiša · Vidi više »
Franjo Gregurić
Franjo Gregurić (Lobor, 12. listopada 1939.), hrvatski političar, treći predsjednik Vlade Republike Hrvatske.
Novi!!: Zvonimir Šeparović i Franjo Gregurić · Vidi više »
Franjo Tuđman
Dr.
Novi!!: Zvonimir Šeparović i Franjo Tuđman · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Zvonimir Šeparović i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Zvonimir Šeparović i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Novi!!: Zvonimir Šeparović i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »
Hrvatska radiotelevizija
Zgrada HRT-a na Prisavlju, čija je izgradnja počela 1975. Hrvatska radiotelevizija (skraćeno HRT) hrvatska je javna radijska i televizijska ustanova, kojoj je taj status dodijeljen 2001. Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji: tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona uređeni su djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada Hrvatske radiotelevizije.
Novi!!: Zvonimir Šeparović i Hrvatska radiotelevizija · Vidi više »
Hrvatski predsjednički izbori 2000.
Predsjednički izbori 2000. su treći predsjednički izbori održani po Ustavu iz 1990.
Novi!!: Zvonimir Šeparović i Hrvatski predsjednički izbori 2000. · Vidi više »
Hrvatski rast
Hrvatski rast (Hrast) je bio hrvatski politički pokret, stranka i udruga, koji objedinjava političke stranke, građanske udruge i pojedince, tradicionalno, konzervativno, nacionalno i demokršćanski usmjerene.
Novi!!: Zvonimir Šeparović i Hrvatski rast · Vidi više »
Hrvatsko žrtvoslovno društvo
Hrvatsko žrtvoslovno društvo (krać. HŽD), utemeljeno 1991. godine, je nevladina, nestranačka, neprofitna znanstvenostručna humanitarna udruga.
Novi!!: Zvonimir Šeparović i Hrvatsko žrtvoslovno društvo · Vidi više »
Ivan Turudić
Ivan Turudić (Lug Gradinski, Virovitica, 2. lipnja 1962.), hrvatski pravnik, visoki državni dužnosnik.
Novi!!: Zvonimir Šeparović i Ivan Turudić · Vidi više »
Korčula
Rt Ražnjić-najistočniji dio Korčule Korčula (staronjemački: Kurzel, talijanski: Curzola, grčki: Κόρκυρα Μέλαινα, Korkyra Melaina, latinski: Corcyra Nigra) je hrvatski otok u Jadranskom moru pored dalmatinske obale.
Novi!!: Zvonimir Šeparović i Korčula · Vidi više »
Marijan Šunjić (znanstvenik)
Marijan Šunjić kao rektor Sveučilišta u Zagrebu 1995. godine Marijan Šunjić (Zagreb, 5. travnja 1940.), profesor emeritus teorijske fizike, bivši rektor Sveučilišta u Zagrebu i hrvatski diplomat.
Novi!!: Zvonimir Šeparović i Marijan Šunjić (znanstvenik) · Vidi više »
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (eng. International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia, ICTY) osnovan je od Vijeća sigurnosti UN-a 1992., a počeo je djelovati 1993.
Novi!!: Zvonimir Šeparović i Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije · Vidi više »
Milan Ramljak
Milan Ramljak (Čitluk kod Posušja, 29. rujna 1938. - 25. siječnja 2018.), hrvatski pravnik, bivši ministar u hrvatskoj vladi.
Novi!!: Zvonimir Šeparović i Milan Ramljak · Vidi više »
Ministarstvo pravosuđa i uprave Republike Hrvatske
Ministarstvo pravosuđa i uprave je središnje tijelo državne uprave u Republici Hrvatskoj koje obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na: područje građanskoga, kaznenog i trgovačkog prava te upravnog sudovanja; ustrojstvo i rad te *stručno osposobljavanje i usavršavanje sudaca, državnih odvjetnika i djelatnika u sudovima, državnim odvjetništvima, tijelima nadležnim za vođenje prekršajnog postupka i tijelima koja izvršavaju kaznene prekršajne sankcije, upravne i druge poslove u javnom bilježništvu i odvjetništvu;.
Novi!!: Zvonimir Šeparović i Ministarstvo pravosuđa i uprave Republike Hrvatske · Vidi više »
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova središnje je tijelo državne uprave nadležno za provedbu utvrđene vanjske politike Republike Hrvatske, neposredno ili putem diplomatskih i konzularnih predstavništava Republike Hrvatske u inozemstvu.
Novi!!: Zvonimir Šeparović i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske · Vidi više »
Red Ante Starčevića
Red Ante Starčevića je odlikovanje Republike Hrvatske koje zauzima dvanaesto mjesto u važnosnom slijedu hrvatskih odlikovanja.
Novi!!: Zvonimir Šeparović i Red Ante Starčevića · Vidi više »
Rektor
Rektor (od latinskog regere.
Novi!!: Zvonimir Šeparović i Rektor · Vidi više »
Smrtna kazna
Zakonit oblik kazne za određene prijestupe Smrtna kazna predstavlja krajnju i najstrožu kaznu koja je danas predviđena u određenim pravnim sustavima.
Novi!!: Zvonimir Šeparović i Smrtna kazna · Vidi više »
Stjepan Ivanišević
Stjepan Ivanišević (Trpanj, 12. kolovoza 1939. – Zagreb, 29. svibnja 2021.), hrvatski pravnik, sveučilišni profesor i ministar pravosuđa u vladi Ivice Račana od 2000.
Novi!!: Zvonimir Šeparović i Stjepan Ivanišević · Vidi više »
Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.
Novi!!: Zvonimir Šeparović i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.
Novi!!: Zvonimir Šeparović i Ujedinjeni narodi · Vidi više »
Vladimir Stipetić
Vladimir Stipetić (Zagreb, 27. siječnja 1928. – Zagreb, 23. srpnja 2017.), hrvatski ekonomist i akademik.
Novi!!: Zvonimir Šeparović i Vladimir Stipetić · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Zvonimir Šeparović i Zagreb · Vidi više »
14. rujna
14.
Novi!!: Zvonimir Šeparović i 14. rujna · Vidi više »
15. travnja
15.
Novi!!: Zvonimir Šeparović i 15. travnja · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: Zvonimir Šeparović i 1928. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Zvonimir Šeparović i 1989. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Zvonimir Šeparović i 1991. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Zvonimir Šeparović i 1992. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Zvonimir Šeparović i 1999. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Zvonimir Šeparović i 2000. · Vidi više »
2019.
2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Zvonimir Šeparović i 2019. · Vidi više »
2022.
200px 2022. (rimski: MMXXII), dvadeset i prva je godina 21. stoljeća.
Novi!!: Zvonimir Šeparović i 2022. · Vidi više »
24. travnja
24.
Novi!!: Zvonimir Šeparović i 24. travnja · Vidi više »
24. veljače
24.
Novi!!: Zvonimir Šeparović i 24. veljače · Vidi više »
27. siječnja
27.
Novi!!: Zvonimir Šeparović i 27. siječnja · Vidi više »
30. siječnja
30.
Novi!!: Zvonimir Šeparović i 30. siječnja · Vidi više »
