Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Zvončari

Indeks Zvončari

Zvončari su najpoznatiji ophodnici stočarske pokladne magije u Hrvatskoj, a najbogatije zvončarskim skupinama je područje Kastavštine.

117 odnosi: Antun Pustinjak, Austrija, Šuma, Žejane, Čista srijeda, Baskija, Bijela, Blagdan, Bogojavljenje, Brak, Bregi, Brgud, Bubanj, Bugarska, Crna, Crvena, Cvijet, Divlja svinja, Djeca, Domaća ovca, Domaće govedo, Drugi svjetski rat, Etnografski muzej Zagreb, Etnologija, Europa, Feudalizam, Grčka, Grobnik, Harmonika, Hrana, Hrvati, Hrvatska, Istok, Istra, Italija, Jadransko more, Jaje, Jela, Jezik, Kamen, Karlovac, Kastav, Klarinet, Koža, Kraljevina Italija, Kraljevina Jugoslavija, Krzno, Legenda, Litra, Ljelje, ..., Ljubav, Mađarski jezik, Majka, Marčelji, Maribor, Matulji, Međimurska županija, Medvjedi, Mongolsko Carstvo, Mučići, Muzej grada Rijeke, Njemačka, Obitelj, Oko, Oružje, Osmansko Carstvo, Papir, Perje, Permani, Plava, Podravina, Pohod bušara, Poklade, Proljeće, Prvi svjetski rat, Rapalski ugovor, Rat, Riječki karneval, Rog, Rukavac (Matulji), Rumunjski jezik, Sardinija, Siječanj, Sjeverna Makedonija, Slavonija, Stablo, Subota, Sunce, Svila, Trombon, Truba, Turizam, Ulja, Usta, Utorak, Viškovo, Vino, Vrag, Vuna, Zagora, Zagreb, Zamet, Zastava, Zelena, Zima, Zub, Zvoneća, Zvono, 17. siječnja, 1860., 1920., 1932., 1934., 1957., 1985., 1999., 6. siječnja. Proširite indeks (67 više) »

Antun Pustinjak

Sveti Antun Pustinjak (sv. Antun Opat, sv. Antun Veliki; Herakleopolis Magna, oko 251. – Monte Colzim, 17. siječnja 356.), svetac u istočnoj i zapadnoj Crkvi.

Novi!!: Zvončari i Antun Pustinjak · Vidi više »

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Zvončari i Austrija · Vidi više »

Šuma

Mješovita šuma u Samoboru. Šumska tabla s natpisom: "Šume i šumska zemljišta, dobra su od interesa za Republiku (Hrvatsku) i imaju njenu osobitu zaštitu." Šuma je životna zajednica drveća, grmlja i šumskih životinja.

Novi!!: Zvončari i Šuma · Vidi više »

Žejane

Žejane su maleno selo u sjevernom dijelu Istre, u blizini Muna i podno Šije, općina Matulji u Primorsko-goranskoj županiji.

Novi!!: Zvončari i Žejane · Vidi više »

Čista srijeda

Carl Spitzweg: Pepelnica, kraj karnevala. Pepelnica ili Čista srijeda je kršćanski spomendan kojim započinje korizma.

Novi!!: Zvončari i Čista srijeda · Vidi više »

Baskija

Ovo je članak o povijesnoj regiji Baskiji, u kojoj prebivaju Baski.

Novi!!: Zvončari i Baskija · Vidi više »

Bijela

Bijela boja Bijela je boja.

Novi!!: Zvončari i Bijela · Vidi više »

Blagdan

Blagdani su dani namijenjeni državnim i vjerskim svetkovinama.

Novi!!: Zvončari i Blagdan · Vidi više »

Bogojavljenje

Bogojavljenje (grč. επιφάνεια „pojavak“, „objava“) je kršćanski blagdan kojim se slavi objava Boga čovječanstvu u ljudskom liku, u osobi Isusovoj, a obilježava se 6. siječnja.

Novi!!: Zvončari i Bogojavljenje · Vidi više »

Brak

vjenčanju potpisuju dokument o stupanju u brak Brak je zakonski i društveno uređena zajednica, najčešće jednog muškarca i jedne žene, koja je regulirana zakonima, pravilima, običajima, vjerovanjima i stavovima koji propisuju prava i obaveze partnera i njihov zajednički status prema djeci (ako ih bračni partneri imaju).

Novi!!: Zvončari i Brak · Vidi više »

Bregi

Bregi su naselje u Hrvatskoj u sastavu općine Matulja.

Novi!!: Zvončari i Bregi · Vidi više »

Brgud

Brgud je selo u sastavu grada Benkovca u gornjoj Bukovici.

Novi!!: Zvončari i Brgud · Vidi više »

Bubanj

Conga bubnjevi Bubanj je najstariji glazbeni instrument i jedan od tri predstavnika membranofonih instrumenata, kod kojih zvuk nastaje udaranjem batića po membrani od životinjske kože.

Novi!!: Zvončari i Bubanj · Vidi više »

Bugarska

Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Zvončari i Bugarska · Vidi više »

Crna

Crna boja Crna boja.

Novi!!: Zvončari i Crna · Vidi više »

Crvena

Crvena boja Crvena boja.

Novi!!: Zvončari i Crvena · Vidi više »

Cvijet

Cvijet suncokreta oprašuje pčela Cvijet (lat. flos), preobraženi je dio izdanka, koji nosi rasplodne organe biljaka i ima organe za primamljivanje kukaca, radi oprašivanja.

Novi!!: Zvončari i Cvijet · Vidi više »

Divlja svinja

Divlja svinja (lat. Sus scrofa), bliski je rođak domaće svinje, živi u čoporima uglavnom oko vlažnih šuma.

Novi!!: Zvončari i Divlja svinja · Vidi više »

Djeca

Dijete Djeca su najmlađi članovi ljudskog roda.

Novi!!: Zvončari i Djeca · Vidi više »

Domaća ovca

Patagoniji, Argentina. Domaće ovce (Ovis aries aries) su domaće životinje, grupirane u rod Ovis, unutar porodice šupljorožaca (Bovidae), podrijetlom od vrste Ovis aries.

Novi!!: Zvončari i Domaća ovca · Vidi više »

Domaće govedo

Domaćim govedom, često jednostavno samo govedom, nazivaju se domesticirani potomci divljeg goveda (Bos taurus).

Novi!!: Zvončari i Domaće govedo · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: Zvončari i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Etnografski muzej Zagreb

Izložak u muzeju. Etnografski muzej u Zagrebu 23. srpnja 1930. Narodne nošnje. Postav prof. Vladimira Tkalčića. Etnografski muzej Zagreb je specijalistički etnografski muzej.

Novi!!: Zvončari i Etnografski muzej Zagreb · Vidi više »

Etnologija

Etnologija (narodoznanstvo) je specifična znanost koja se bavi proučavanjem kulture pojedinih naroda.

Novi!!: Zvončari i Etnologija · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: Zvončari i Europa · Vidi više »

Feudalizam

Dvorac Veliki Tabor Feudalizam je naziv za oblik društvenog odnosa koji je prevladavao u srednjem vijeku (ali i dobar dio novoga vijeka) a činili su ga feudalci (zemljoposjednici - nasljednici robovlasnika u robovlasničkim društvima odnosno plemenskih poglavara u plemenskim zajednicama), zakupnici i feudi - zemlja koju su seljaci zakupljivali od feudalaca.

Novi!!: Zvončari i Feudalizam · Vidi više »

Grčka

Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.

Novi!!: Zvončari i Grčka · Vidi više »

Grobnik

Ovo se malo primorsko mjesto smjestilo na brežuljku gdje tisuću godina stare zidine s jedne strane miluje mediteranska klima i blagonakloni mu Kvarner, iznad kojega se isprepliću bajkovita brdašca s obiljem ljekovitoga bilja karakterističnih mirisa mediteranskoga podneblja, a s druge mu strane grobničke alpe, kao predvorje Gorskoga kotara daruju svjež kontinentalne klime.

Novi!!: Zvončari i Grobnik · Vidi više »

Harmonika

Dijatonska harmonika Stara talijanska harmonika s klavijaturom Harmonika (armunika) je široko rasprostranjeno glazbalo koje se upotrebljava u raznim tipovima glazbe.

Novi!!: Zvončari i Harmonika · Vidi više »

Hrana

Hrana Riblja juha Hrana je bilo koja tvar koja apsorpcijom u ljudskom organizmu doprinosi očuvanju homeostaze istog.

Novi!!: Zvončari i Hrana · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

Novi!!: Zvončari i Hrvati · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Zvončari i Hrvatska · Vidi više »

Istok

Istok je strana svijeta nasuprot zapadu.

Novi!!: Zvončari i Istok · Vidi više »

Istra

grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.

Novi!!: Zvončari i Istra · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Zvončari i Italija · Vidi više »

Jadransko more

Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.

Novi!!: Zvončari i Jadransko more · Vidi više »

Jaje

kalcijevog karbonata 2. membrana ispod ljuske 3. membrana bjelanjka 4. helaza, "pupčana vrpca" 5. vanjski tekući bjelanjak 6. gusti (želatinozni) bjelanjak) 7. unutarnji tekući bjelanjak 8. tvorbeni dio žumanjka 9. blastoderm, klicna pjega 10. žuti žumanjak (više masti) 11. bijeli žumanjak (manje masti) 12. unutrašnji albumen, unutrašnji dio bjelanjka (tekući) 13. helaza, "pupčana vrpca" 14. zračna komora 15. kutikula Jaje je oblik, a istovremeno i rani stadij samostalnog razvoja novog živog bića.

Novi!!: Zvončari i Jaje · Vidi više »

Jela

Jela (lat. Abies), rod iz porodice borovki (Pinaceae).

Novi!!: Zvončari i Jela · Vidi više »

Jezik

Jezik je komunikacijski sustav sastavljen od znakova i pravila koji se koristi za međusobnu komunikaciju i razmjenu značenja.

Novi!!: Zvončari i Jezik · Vidi više »

Kamen

Kamen nastaje drobljenjem, kalanjem i rezanjem stijena.

Novi!!: Zvončari i Kamen · Vidi više »

Karlovac

Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.

Novi!!: Zvončari i Karlovac · Vidi više »

Kastav

Kastav je gradić u zapadnom dijelu Primorsko-goranske županije, u neposrednoj blizini Rijeke i Opatije.

Novi!!: Zvončari i Kastav · Vidi više »

Klarinet

Klarinet (it. clarinetto; njem. Klarinette; fr. clarinette; en. clarinet; rus. кларинет), skraćeno Cl., drveni je puhački instrument s јednostrukim јezičkom od trske.

Novi!!: Zvončari i Klarinet · Vidi više »

Koža

slika kože nosoroga izbliza ljudska koža Koža (lat. cutis, dermis, od grč. δέρμα), meki vanjski pokrov kralježnjaka.

Novi!!: Zvončari i Koža · Vidi više »

Kraljevina Italija

Kraljevina Italija (tal. Regno d'Italia) bila je država koja je nastala 1861. godine ujedinjenjem Italije.

Novi!!: Zvončari i Kraljevina Italija · Vidi više »

Kraljevina Jugoslavija

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.

Novi!!: Zvončari i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »

Krzno

Dabar Krzno je pokrov od dlaka na koži sisavaca.

Novi!!: Zvončari i Krzno · Vidi više »

Legenda

Legenda (lat. ono što se ima pročitati, štivo) u srednjem vijeku, pobožno štivo, najčešće životopis nekog sveca, koji se čitao u crkvi ili samostanskoj blagovaonici za vrijeme jela (u našim krajevima takvi su se tekstovi obično nazivali čtenija, čtenja, štenja). Kao književna vrsta legenda je pripovijest u prozi ili stihovima, u kojoj je tema povijesno-biografskih podataka (ili elemenata s historijskom namjenom) isprepletena fantastičnim (basnoslovnim, natprirodnim, pustolovnim) pojedinostima.

Novi!!: Zvončari i Legenda · Vidi više »

Litra

Jedna litra stane u kocku čije su stranice 10 centimetara Litra (oznaka l (ili L)) je mjerna jedinica za volumen, a koristi se samo kod fluida.

Novi!!: Zvončari i Litra · Vidi više »

Ljelje

Ljelje su djevojke iz sela Gorjani kod Đakova koje u proljeće, o blagdanu Duhova, odjevene kao kraljice obilaze selo i izvode ritual sastavljen od osobitih pjesama i mačevnog plesa.

Novi!!: Zvončari i Ljelje · Vidi više »

Ljubav

Francesco Hayez, Poljubac. Ljubav može opisivati snažan osjećaj kao zadovoljavanje osnovnih emocionalnih potreba, pruža najintenzivniji osjećaj bliskosti.

Novi!!: Zvončari i Ljubav · Vidi više »

Mađarski jezik

mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.

Novi!!: Zvončari i Mađarski jezik · Vidi više »

Majka

150px Majka s djetetom Majke su osobe koje imaju pravnu i društvenu vezu s djecom, koja mogu, ali ne moraju, biti njihovo biološko potomstvo.

Novi!!: Zvončari i Majka · Vidi više »

Marčelji

Marčelji su naselje u Općini Viškovo.

Novi!!: Zvončari i Marčelji · Vidi više »

Maribor

Maribor (njem.: Marburg an der Drau) je grad u Republici Sloveniji, s otprilike 113.000 stanovnika, što ga čini drugim po veličini gradom u državi.

Novi!!: Zvončari i Maribor · Vidi više »

Matulji

Matulji su općina u Istri, Hrvatska.

Novi!!: Zvončari i Matulji · Vidi više »

Međimurska županija

Zemljovid Međimurske županije Etnografskom muzeju u Zagrebu Međimurska županija, u upravnom, a u zemljopisnom smislu Međimurje, područje je na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđeno rijekama Murom i Dravom.

Novi!!: Zvončari i Međimurska županija · Vidi više »

Medvjedi

Medvjedi (Ursidae) su porodica sisavaca iz reda zvijeri (Carnivora).

Novi!!: Zvončari i Medvjedi · Vidi više »

Mongolsko Carstvo

Mongolsko Carstvo (Mongolыn Эzэnt Gүrэn) bilo je najveća kopnena država u povijesti i druga uopće po veličini poslije Britanskog Carstva (koje je bilo veće za 3.000.000 km² te pokrivalo je teritorij od preko 33.000.000 km² na vrhuncu svoje moći i imalo oko 100.000.000 stanovnika. Mongolsko Carstvo osnovao je Džingis-kan 1206. godine. Mongolska vojska je najvjerojatnije brojila preko 200.000 vojnika. Sklapali su saveze s nomadskim i drugim narodima u Aziji. Počela je kao mongolska nacija Mongola, Naimana, Ujgura i Merkita. Osvojili su Kinu, Bliski istok i neke europske regije. Mongolskim Carstvom vladao je veliki kan ili kagan. Poslije smrti Monga-kana, Mongolsko Carstvo se podijelilo na: Dinastiju Yuan, Ilhanidsko Carstvo, Čagatajski Kanat i Zlatnu Hordu. Stoljećima su Mongoli živjeli nomadskim životom na stepama ili travnjacima u Aziji. Iznenada su, tijekom 13. stoljeća, izbili na svjetsku scenu. Predvođeni Džingis-kanom, Mongoli su stvorili prostrano carstvo koje se protezalo Europom i Azijom. Bili su bezobzirni vojnici koji su svaki zaposjednuti grad pretvorili u prah i pepeo. Ipak je njihovo carstvo doživjelo cijelo stoljeće mira. Cvala je trgovina duž Puta svile između Kine i Europe, a Kina je ujedinjena nakon dugo godina razjedinjenosti. Njihovo carstvo je kratko trajalo i raspalo se smrću Kublaj-kana 1294. godine.

Novi!!: Zvončari i Mongolsko Carstvo · Vidi više »

Mučići

Mučići su naselje u Hrvatskoj u sastavu općine Matulja.

Novi!!: Zvončari i Mučići · Vidi više »

Muzej grada Rijeke

Muzej grada Rijeke opći je kulturno-povijesni, gradski muzej u Rijeci.

Novi!!: Zvončari i Muzej grada Rijeke · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Zvončari i Njemačka · Vidi više »

Obitelj

Šira američka obitelj Obitelj je osnovna društvena jedinica zasnovana na zajedničkom životu užeg kruga krvnih srodnika, u kojoj se sjedinjuju biološko-reproduktivne, ekonomske i odgojne funkcije.

Novi!!: Zvončari i Obitelj · Vidi više »

Oko

Dijagram presjeka ljudskog oka: A - staklasto tijelo, B - leća, C - rožnica, D - zjenica, E - šarenica, F - bjeloočnica, G - očni živac, H - mrežnica Ljudsko oko Oči su organi koji opažaju svjetlost.

Novi!!: Zvončari i Oko · Vidi više »

Oružje

Pruski bajonet Oružje je alat namijenjen onesposobljavanju ili ubijanju živih bića, ili za uništavanje velikih razmjera.

Novi!!: Zvončari i Oružje · Vidi više »

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.

Novi!!: Zvončari i Osmansko Carstvo · Vidi više »

Papir

List papira. papirus (lat. ''Cyperus papyrus''). µm. drevnoj Kini. biljaka. Tiskarski stroj iz 1811. Visoka ili obična smreka (lat. ''Picea abies''). Bukova šuma. biljaka. drvenjače. celuloze u pamuku do 98%. Pamučna vlakna predstavljaju najčišći oblik celuloze u prirodi. Lan (lat. ''Linum usitatissimum''). Juta. Konoplja. bagase. staklenih vlakana. suspenzija koja je upravo sakupljena s ravnog dugog sita. Sljedeći korak je pritiskanje i sušenje. proizvodnju papira (1947.). papirnog stroja sa sušnim valjcima iz 1950. Završni dio papirnog stroja gdje se suši cigaretni papir. proizvodnju papira. Različite vrste kartona. novina. Razni proizvodi od papira: knjiga, sanitarni papir, papirni ručnici, karton, kutija za jaja. Papir (njem. Papier od lat. papyrum, papyrus od grč. πάπυρος: papirus; srednjovj. lat. charta papyri, charta damascena, charta bombycina i drugo) je plošni proizvod dobiven iz vodene suspenzije biljnih vlakana na stroju s finim sitom, koje omogućuje njihovo prepletanje i oblikovanje u vrlo tanak list.

Novi!!: Zvončari i Papir · Vidi više »

Perje

Perje Perje je jako diferencirani oblik gornje kože koji je specifično razvio razred ptica.

Novi!!: Zvončari i Perje · Vidi više »

Permani

Permani su naselje u Hrvatskoj u sastavu općine Matulja.

Novi!!: Zvončari i Permani · Vidi više »

Plava

Plava boja Plava boja.

Novi!!: Zvončari i Plava · Vidi više »

Podravina

KoprivnicaPodručje Podravine za razliku od istoimenog geografskog pojma obuhvaća uže područje, tj.

Novi!!: Zvončari i Podravina · Vidi više »

Pohod bušara

Pohod bušara ili pohod buša (mađ. Busójárás) je pokladni godišnji festival u gradu Mohaču (Mađarska Baranja) kojom se obilježava kraj zime.

Novi!!: Zvončari i Pohod bušara · Vidi više »

Poklade

Zastave Riječkog karnevala Poklade (Karneval lat. caro: meso + levare: dignuti; u značenju") je svečano razdoblje prije korizme u kojem se priređuju povorke maškara, kostimirani i maskirani plesovi.

Novi!!: Zvončari i Poklade · Vidi više »

Proljeće

Proljeće Proljeće ili pramaljeće, jedno je od četiriju godišnjih doba.

Novi!!: Zvončari i Proljeće · Vidi više »

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.

Novi!!: Zvončari i Prvi svjetski rat · Vidi više »

Rapalski ugovor

Potpisivanje Rapalskog ugovora Rapalski ugovor ili Rapallski ugovor, sporazum koji su u Rapallu, gradiću blizu Genove, 12.

Novi!!: Zvončari i Rapalski ugovor · Vidi više »

Rat

Klasična bitka Rat je organizirani sukob naoružanih ljudi, kao produženje politike država, nacija, klasa sredstvima oružanog nasilja u cilju ostvarivanja određene političke, gospodarske i druge dobiti.

Novi!!: Zvončari i Rat · Vidi više »

Riječki karneval

Povorka na Riječkom karnevalu Riječki Korzo ukrašen tijekom mesopusta Međunarodna karnevalska povorka 2010. godine Halubajski zvončari Morčići, jedan od riječkih simbola Riječki karneval je skup zbivanja koji se održavaju u Rijeci u doba karnevala.

Novi!!: Zvončari i Riječki karneval · Vidi više »

Rog

Koza s neobičnim rogovima Rogovima se nazivaju izrasline na glavi bovida (Bovidae) – jedne porodice iz grupe preživača – i kod nosoroga, a građeni su od keratina.

Novi!!: Zvončari i Rog · Vidi više »

Rukavac (Matulji)

Rukavac je naselje u Hrvatskoj u sastavu općine Matulja.

Novi!!: Zvončari i Rukavac (Matulji) · Vidi više »

Rumunjski jezik

Rumunjski jezik (ISO 639-3: ron; točnije, dačkorumunjski) najrašireniji je i, po broju govornika, najveći jezik grane istočnoromanskih jezika.

Novi!!: Zvončari i Rumunjski jezik · Vidi više »

Sardinija

Satelitska snimka Sardinija (sardinski: Sardigna, talijanski: Sardegna), otok i regija u Italiji.

Novi!!: Zvončari i Sardinija · Vidi više »

Siječanj

Siječanj Siječanj (lat. Ianuarius) prvi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Zvončari i Siječanj · Vidi više »

Sjeverna Makedonija

Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.

Novi!!: Zvončari i Sjeverna Makedonija · Vidi više »

Slavonija

grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Zvončari i Slavonija · Vidi više »

Stablo

Golemi mamutovac je stablo s prosječnom visinom između 60 i 80 metara. Kokosova palma na Martiniku. Stablo ili drvo u botanici je svaka višegodišnja biljka, koja se sastoji iz korijena, vidljivog drvenog debla i krošnje koju čine grane i lišće (iglice).

Novi!!: Zvončari i Stablo · Vidi više »

Subota

Subota je u Hrvatskoj šesti dan u tjednu, koji se nalazi između petka i nedjelje, računajući prema izmijenjenom europskom kalendaru koji se značajnije počeo uvoditi nakon 1962.

Novi!!: Zvončari i Subota · Vidi više »

Sunce

Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.

Novi!!: Zvončari i Sunce · Vidi više »

Svila

12. st) Svila je fino tekstilno vlakno koje se dobiva od kukuljice dudovog svilca ili, kako se ponekad naziva, svilene bube.

Novi!!: Zvončari i Svila · Vidi više »

Trombon

Trombon Shema trombona Trombon (trb.) je jedno od najstarijih limenih puhačkih glazbala, azijskog podrijetla.

Novi!!: Zvončari i Trombon · Vidi više »

Truba

Truba Truba ili trublja je limeno puhačko glazbalo koje je u toj porodici izvodi najviše tonove, dakle više tonove od tube, roga i trombona.

Novi!!: Zvončari i Truba · Vidi više »

Turizam

Peru, Machu Picchu Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942).

Novi!!: Zvončari i Turizam · Vidi više »

Ulja

Maslinovo ulje Motorno ulje Ulja su skupina neutralnih, nepolarnih i lipofilnih tekućina koje se ne miješaju s vodom.

Novi!!: Zvončari i Ulja · Vidi više »

Usta

Nosna i '''usna šupljina''' te jednjak Usta (također se nazivaju i usna šupljina) su otvor kroz koji živa bića uzimaju hranu i vodu.

Novi!!: Zvončari i Usta · Vidi više »

Utorak

Utorak je drugi dan u tjednu, koji se nalazi između ponedjeljka i srijede.

Novi!!: Zvončari i Utorak · Vidi više »

Viškovo

Viškovo je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Zvončari i Viškovo · Vidi više »

Vino

Crno vino Vino je alkoholno piće koje se proizvodi fermentacijom grožđa, ploda biljke vinove loze (lat. Vitis Vinifera), ali se može dobiti i od drugog voća, a ponekad i od žitarica.

Novi!!: Zvončari i Vino · Vidi više »

Vrag

Božanstvenoj komediji Mihaela kako se bori protiv vraga Vrag ili Đavo(l)/Đavao (od grčkog: Διάβολος, preko staroslavenskog: Dїavolъ), ili Sotona (Satana; hebrejski: שָׂטָן, aramejski: שִׂטְנָא, latinski: Sátanas, s prvobitnim značenjem u hebr. jeziku "protivnik", "tužilac (pred sudom)" (Ps 109;6; usp. Za 3.12; Jb 1.6; Za 3.12)), u religiji predstavlja personifikaciju zla, neprijatelja ljudima i Bogu, palog anđela, demona ili manje božanstvo.

Novi!!: Zvončari i Vrag · Vidi više »

Vuna

14. stoljeću Nazivom vuna se opisuju mekane dlake krzna pojedinih sisavaca (za razliku od pokrovnih dlaka), posebno ovaca (ovčja vuna).

Novi!!: Zvončari i Vuna · Vidi više »

Zagora

krajine. Suvremeni približan obuhvat pojma Dalmatinske zagore Zagora je povijesnozemljopisna regija u šibenskom i splitskom zaobalju u Dalmaciji u Hrvatskoj omeđena padinama Trtra, Velikog Jelinka, Kozjaka, Mosora, područjem Poljica, rijekom Cetinom i Cetinskom krajinom, Svilajom i Mosećem, Petrovim poljem i kanjonom Čikole.

Novi!!: Zvončari i Zagora · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Zvončari i Zagreb · Vidi više »

Zamet

Zamet je riječki kvart a istoimeni mjesni odbor Grada Rijeke obuhvaća i kvartove Dirake (Diračje) i Baredice.

Novi!!: Zvončari i Zamet · Vidi više »

Zastava

Najstarija zastava ''Dannebrog'' koja se od 13.stoljeća do danas rabi je Danska. Zastave Zastava, stijeg (izvorni hrvatski naziv) ili barjak (turcizam) simbol je neovisnosti zemlje i državne pripadnosti.

Novi!!: Zvončari i Zastava · Vidi više »

Zelena

Zelena boja Zelena boja u CMY sustavu boja nije primarna boja.

Novi!!: Zvončari i Zelena · Vidi više »

Zima

Anica Vranković: '''Zima''', 1968. Zima je najhladnije godišnje doba koje započinje 21. prosinca u kojemu dani traju kraće od noći, a priroda je uspavana u skladu s niskim temperaturama.

Novi!!: Zvončari i Zima · Vidi više »

Zub

Presjek kutnjaka Zubi čovjeka Zubi (lat. dens, dentis, grč. δόντι) su kalcificirani organi (nisu kosti), koji se nalaze na početku probavnog trakta, u usnoj šupljini.

Novi!!: Zvončari i Zub · Vidi više »

Zvoneća

Zvoneća (u nekim izvorima Zvoneće, istrapedia.hr, preuzeto 16. siječnja 2021.) je naselje u Hrvatskoj u sastavu općine Matulja.

Novi!!: Zvončari i Zvoneća · Vidi više »

Zvono

Zvono Zvono - dijelovi: 1. jaram, 2. kruna, 3. glava, 4. rame, 5. struk, 6. zvučni prsten, 7. rebro, 8. krilo, 9. bat, 10. vijenac Zvono je glazbeni instrument, koji pripada skupini udaraljki i idiofonih glazbala.

Novi!!: Zvončari i Zvono · Vidi više »

17. siječnja

17.

Novi!!: Zvončari i 17. siječnja · Vidi više »

1860.

Bez opisa.

Novi!!: Zvončari i 1860. · Vidi više »

1920.

Bez opisa.

Novi!!: Zvončari i 1920. · Vidi više »

1932.

Bez opisa.

Novi!!: Zvončari i 1932. · Vidi više »

1934.

1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.

Novi!!: Zvončari i 1934. · Vidi više »

1957.

Bez opisa.

Novi!!: Zvončari i 1957. · Vidi više »

1985.

Bez opisa.

Novi!!: Zvončari i 1985. · Vidi više »

1999.

1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Zvončari i 1999. · Vidi više »

6. siječnja

6.

Novi!!: Zvončari i 6. siječnja · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Zvončar.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »