Sličnosti između 1. siječnja i 2015.
1. siječnja i 2015. imaju 33 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Austrija, Euro, Europska unija, Eurozona, Gregorijanski kalendar, Hrvatska, Kina, Sarajevo, Sjedinjene Američke Države, Skladatelj, Ulrich Beck, Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva, 1920., 1922., 1926., 1927., 1931., 1932., 1938., 1939., 1940., 1942., 1943., 1944., 1945., 1948., 1949., 1958., 1959., 1968., ..., 1978., 1985., 1989.. Proširite indeks (3 više) »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
1. siječnja i Austrija · 2015. i Austrija ·
Euro
Euro (simbol: €; kod: EUR) službena je valuta 20 od 27 država članica Europske unije.
1. siječnja i Euro · 2015. i Euro ·
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
1. siječnja i Europska unija · 2015. i Europska unija ·
Eurozona
#AAAAAA Članice Europske unije koje nisu članice europodručja(stanje 1. siječnja 2023.) Eurozona, službeno na hrvatskom jeziku nazvana europodručjem (ponekad u hrvatskom jeziku nazvana i kao područje eura, euro-područje, euro-zona, eursko područje te zona eura), monetarna je unija 20 država članica Europske unije (EU) koje su usvojile euro (€) kao svoju primarnu valutu i jedino zakonsko sredstvo plaćanja.
1. siječnja i Eurozona · 2015. i Eurozona ·
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
1. siječnja i Gregorijanski kalendar · 2015. i Gregorijanski kalendar ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
1. siječnja i Hrvatska · 2015. i Hrvatska ·
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
1. siječnja i Kina · 2015. i Kina ·
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
1. siječnja i Sarajevo · 2015. i Sarajevo ·
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
1. siječnja i Sjedinjene Američke Države · 2015. i Sjedinjene Američke Države ·
Skladatelj
Skladatelj ili kompozitor, odnosno skladateljica ili kompozitorica (lat. compositor.
1. siječnja i Skladatelj · 2015. i Skladatelj ·
Ulrich Beck
Ulrick Beck (Słupsk, 15. ožujka 1944. – Berlin, 1. siječnja 2015.) bio je njemački sociolog poznat po svojoj teoriji društva rizika te među prvima koji je globalizaciju počeo promatrati iz perspektive sociologije.
1. siječnja i Ulrich Beck · 2015. i Ulrich Beck ·
Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva
Viktorija, eng. Alexandrina Victoria (London, 24. svibnja 1819. – Wight, 22. siječnja 1901.), kraljica Ujedinjenog Kraljevstva od 1837. i carica Indije od 1876. Njezina vladavina, poznata kao viktorijansko doba, trajala je gotovo 64 godine, što je čini drugim najduže vladajućim britanskim monarhom.
1. siječnja i Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva · 2015. i Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva ·
1920.
Bez opisa.
1. siječnja i 1920. · 1920. i 2015. ·
1922.
Bez opisa.
1. siječnja i 1922. · 1922. i 2015. ·
1926.
Bez opisa.
1. siječnja i 1926. · 1926. i 2015. ·
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
1. siječnja i 1927. · 1927. i 2015. ·
1931.
Bez opisa.
1. siječnja i 1931. · 1931. i 2015. ·
1932.
Bez opisa.
1. siječnja i 1932. · 1932. i 2015. ·
1938.
Bez opisa.
1. siječnja i 1938. · 1938. i 2015. ·
1939.
Bez opisa.
1. siječnja i 1939. · 1939. i 2015. ·
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
1. siječnja i 1940. · 1940. i 2015. ·
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
1. siječnja i 1942. · 1942. i 2015. ·
1943.
Bez opisa.
1. siječnja i 1943. · 1943. i 2015. ·
1944.
Bez opisa.
1. siječnja i 1944. · 1944. i 2015. ·
1945.
Bez opisa.
1. siječnja i 1945. · 1945. i 2015. ·
1948.
Bez opisa.
1. siječnja i 1948. · 1948. i 2015. ·
1949.
Bez opisa.
1. siječnja i 1949. · 1949. i 2015. ·
1958.
Bez opisa.
1. siječnja i 1958. · 1958. i 2015. ·
1959.
Bez opisa.
1. siječnja i 1959. · 1959. i 2015. ·
1968.
Bez opisa.
1. siječnja i 1968. · 1968. i 2015. ·
1978.
Bez opisa.
1. siječnja i 1978. · 1978. i 2015. ·
1985.
Bez opisa.
1. siječnja i 1985. · 1985. i 2015. ·
1989.
Bez opisa.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što 1. siječnja i 2015. imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između 1. siječnja i 2015.
Usporedba između 1. siječnja i 2015.
1. siječnja ima 366 odnose, a 2015. ima 247. Kao što im je zajedničko 33, Jaccard indeks 5.38% = 33 / (366 + 247).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između 1. siječnja i 2015.. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: