Komunikacija

366 odnosi: Abraham Lincoln, Albert II. Habsburgovac, Alcatraz, Aleksandar VI., Andrija Nikić, Ante Dabro, Anthony Šerić, Arapsko more, Atlantski ocean, Australija, Austrija, Austro-Ugarska, Đuro Brodarac, Šimun Šito Ćorić, Škotska, Španjolska, Štefan Kühar, Švedska, Švicarska, Željko Senečić, Češka, Čehoslovačka, Bartolomé Esteban Murillo, Belgija, Blagoje Bersa, Boeing 747, Bogorodica, Borislav Škegro, Boston, Massachusetts, Bouvet (otok), Brak, Bronx, New York, Brooklyn, New York, Budislav Vukas, Bugarska, Bugarski jezik, Cerera (patuljasti planet), Cetinski sabor, Cigareta, Cilicija, Cipar, Ciudad de México, Claudio Villa, Damir Mihanović, Danska, Davor Šuker, Dinar, Djeca, Dražen Ladić, Država, ..., Drugi svjetski rat, Ernst Barlach, Euro, Europska ekonomska zajednica, Europska unija, Eurozona, Falklandski otoci, FBI, Federacija, Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva, Ferdo Šišić, Finska, Firenca, Fizičar, Florida, Fotoelektrični učinak, Francuska, Franjo Emanuel Hoško, Franjo I., kralj Francuske, Franjo Trenk, Frano Kršinić, Franziska Lechner, Fulgencio Batista, Gladijatori, Glazba, Glazbenik, Glumac, Grčka, Gregorijanski kalendar, Grgur XIII., Haiti, Havana, Heinrich Rudolf Hertz, Homoseksualnost, Hrvatska, Hrvatska kuna, Hrvatski jezik, Inženjer, Indija, Inge Appelt, Irska, Irski jezik, Italija, Ivan Devčić (biskup), Ivan Lacković Croata, Ivan Zemljak, Ivo Gregurević, J. Edgar Hoover, Japan, Javier Pérez de Cuéllar, Jean-Bédel Bokassa, Jerome David Salinger, Jezik, Johann Bernoulli, Johann Christian Bach, Johnny Cash, Južna Australija, Julijanski kalendar, Kamerun, Kanada, Karlo II., kralj Engleske, Karlo Lwanga, Kijevska Rus', Kina, Kiparstvo, Kiro Gligorov, Kofi Annan, Kolumbija, Konfederacija Američkih Država, Kralj, Kraljevina Dalmacija, Kraljevina Ugarska, Kraljevstvo Velike Britanije, Kruna (valuta), Kuba, Leonid Brežnjev, Lorenzo de' Medici, Luftwaffe, Luj XII., kralj Francuske, Luksemburg, Malta, Manhattan, Marija (majka Isusova), Marinko Prga, Matematičar, Maurice Chevalier, Meksiko, Milan Horvat, Mile Kitić, Mile Smodlaka, Mladen Bodalec, Mladen Petrić, Monako, Montrealski protokol, Mumbai, New York (razdvojba), New York City, New York, Nigerija, Nizozemska, Njemačka, Norveška, Nova godina, Novi Južni Wales, Olimpijske igre, Omar al-Bašir, Oružane snage Republike Hrvatske, Osoba, Osvaldo Cavandoli, Oton Kučera, Oumarou Ganda, Pablo Escobar, Panamski kanal, Patti Page, Pierre de Coubertin, Pjevanje, Političar, Porez na dodanu vrijednost, Porfirio Díaz, Portugal, Posvajanje, Povijest, Pravo, Prijestupna godina, Protektorat, Protestantizam, Puška, Queens, New York, Queensland, Režim, Republika, Republika Kina (1912. – 1949.), Rim, Rio de Janeiro, Roberto Rivelino, Roman, Rumunjska, Rumunjski jezik, Rusija, San Marino, Sarajevo, Satyendra Nath Bose, Sándor Petőfi, Schengenski prostor, Silvestar II., Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Amerika, Sjeverna Europa, Sjeverna Irska, Sjeverna Makedonija, Skladatelj, Slovačka, Slovačka kruna, Slovenija, Slovenski tolar, Službeni jezik, Srednjoafrička Republika, Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini, Staten Island, Steven Davis, Stjepan I. Sveti, Sudan, Svijet, Svjetska trgovinska organizacija, Sydney, Tampa, Florida, Tasmanija, Teodozijev zakonik, Ujedinjeni narodi, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ulrich Beck, Umjetna oplodnja, Ustav, Valuta, Vancouver, Vatikan, Victoria (Australija), Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva, Vladimir Šeks, Vojni rok, Vremenska zona, Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas, Zakon, Zapadna Australija, Zlata Tkač, 1., 1431., 1438., 1449., 1502., 1503., 1515., 1527., 1600., 1618., 1651., 1673., 1682., 1700., 1707., 1711., 1735., 1739., 1748., 1749., 1782., 1788., 1801., 1803., 1804., 1808., 1818., 1823., 1826., 1833., 1840., 1857., 1860., 1861., 1863., 1869., 1870., 1873., 1877., 1879., 1880., 1881., 1885., 1886., 1887., 1888., 1892., 1893., 1894., 1895., 1897., 1898., 1899., 1900., 1901., 1904., 1907., 1910., 1912., 1914., 1919., 1920., 1921., 1922., 1926., 1927., 1928., 1929., 1931., 1932., 1933., 1934., 1935., 1937., 1938., 1939., 1940., 1942., 1943., 1944., 1945., 1946., 1948., 1949., 1952., 1956., 1958., 1959., 1960., 1961., 1963., 1966., 1968., 1970., 1971., 1972., 1973., 1976., 1978., 1979., 1981., 1982., 1985., 1986., 1989., 1990., 1992., 1993., 1995., 1997., 1998., 2001., 2002., 2004., 2006., 2007., 2008., 2009., 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015., 2018., 2019., 2020., 2023., 404., 439., 45. pr. Kr.. Proširite indeks (316 više) » « Stisni indeks

Abraham Lincoln

Abraham Lincoln (Hodgenville, 12. veljače 1809. – Washington, DC, 15. travnja 1865.), američki predsjednik i političar. Još dok je kao splavar na Mississippiju gledao lancima vezane crnce za tržište robljem, zarekao se da će ustati protiv ropstva. Kao član Kongresa (od 1847. do 1849.) istupa protiv uvođenja ropstva na novim područjima Sjedinjenih Država. Godine 1854. u glasovitu govoru napada Dogovor Kansas - Nebraska Bill kojim se omogućavalo ropstvo u sjeverozapadnom dijelu zemlje. Iste godine sudjeluje u osnivanju nove Republikanske stranke i kao njezin kandidat, 6. studenog 1860. izabran je za predsjednika SAD-a. Izbor istaknutog protivnika ropstva na čelo države bio je znak za pobunu robovlasničkom Jugu. Do ožujka 1861. sedam je južnih država napustilo Uniju i osnovalo Konfederaciju Američkih Država s Jeffersonom Davisom na čelu. U travnju iste godine počinje građanski rat koji završava pobjedom Unije i oslobađanjem crnih robova. Lincoln je za predsjednika izabran i na izborima 1864., a ubijen je godinu dana kasnije u atentatu u kazalištu, ubio ga je glumac sklon Konfederaciji John Wilkes Booth.Amerikanci ga doživljavaju kao jednog od svojih velikana jer je ukinuo ropstvo i vodio Uniju do pobjede u građanskome ratu.

Novi!!: 1. siječnja i Abraham Lincoln · Vidi više »

Albert II. Habsburgovac

Albert II. Habsburgovac (anonimna slika iz 16. stoljeća) Albert II.

Novi!!: 1. siječnja i Albert II. Habsburgovac · Vidi više »

Alcatraz

Alcatraz je otok u zaljevu San Francisca u Kaliforniji u SAD-u, površine 90 000 kvadratnih metara.

Novi!!: 1. siječnja i Alcatraz · Vidi više »

Aleksandar VI.

Aleksandar VI. (Xàtiva, Valencia, 1. siječnja 1431. – Rim, 18. kolovoza 1503.), rimski papa (1492. – 1503.), rođen kao Rodrigo de Lanzol (poznatiji kao Rodrigo de Borgia), otac Cesarea Borgie i Lukrecije Borgije.

Novi!!: 1. siječnja i Aleksandar VI. · Vidi više »

Andrija Nikić

Andrija Nikić (Ružići, Grude, 1. siječnja 1942.), hrvatski pisac.

Novi!!: 1. siječnja i Andrija Nikić · Vidi više »

Ante Dabro

Kraljevski australski mornarički centar Canberra Ante Dabro (Čavoglave, 1. siječnja 1938.) australski je umjetnik/kipar hrvatskog porijekla koji živi i radi u Canberri od kasnih 1960-ih.

Novi!!: 1. siječnja i Ante Dabro · Vidi više »

Anthony Šerić

Anthony Šerić (Sydney, 15. siječnja 1979.), bivši je hrvatski nogometaš.

Novi!!: 1. siječnja i Anthony Šerić · Vidi više »

Arapsko more

Zemljovid Arapskog mora Arapsko more je dio Indijskog oceana između Afričkog roga, Arapskog poluotoka i Indijskog potkontinenta.

Novi!!: 1. siječnja i Arapsko more · Vidi više »

Atlantski ocean

Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.

Novi!!: 1. siječnja i Atlantski ocean · Vidi više »

Australija

Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.

Novi!!: 1. siječnja i Australija · Vidi više »

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Novi!!: 1. siječnja i Austrija · Vidi više »

Austro-Ugarska

Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.

Novi!!: 1. siječnja i Austro-Ugarska · Vidi više »

Đuro Brodarac

Đuro Brodarac (Hrvatsko Selo kod Topuskog, 1. siječnja 1944. – Osijek, 13. srpnja 2011.) hrvatski političar, general HV-a u pričuvi, saborski zastupnik, župan i načelnik PU sisačko-moslavačke.

Novi!!: 1. siječnja i Đuro Brodarac · Vidi više »

Šimun Šito Ćorić

Fra Šimun Šito Ćorić (Paoča, Čitluk, 1. siječnja 1949.) hrvatski je pjesnik, esejist, putopisac, dramski pisac, antologičar.

Novi!!: 1. siječnja i Šimun Šito Ćorić · Vidi više »

Škotska

Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.

Novi!!: 1. siječnja i Škotska · Vidi više »

Španjolska

Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.

Novi!!: 1. siječnja i Španjolska · Vidi više »

Štefan Kühar

Števan Kühar. Štefan Kühar (mađarski: Kühár István) (Gradišče, 28. kolovoza, 1887. – Beltinci, 1. siječnja, 1922.) je slovenski pisac, političar i rimokatolički svećenik.

Novi!!: 1. siječnja i Štefan Kühar · Vidi više »

Švedska

Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.

Novi!!: 1. siječnja i Švedska · Vidi više »

Švicarska

Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.

Novi!!: 1. siječnja i Švicarska · Vidi više »

Željko Senečić

Željko Senečić (Zagreb, 18. siječnja 1933. – Zagreb, 1. siječnja 2018.), bio je hrvatski filmski i kazališni scenograf, redatelj, dizajner interijera, scenarist i slikar.

Novi!!: 1. siječnja i Željko Senečić · Vidi više »

Češka

Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.

Novi!!: 1. siječnja i Češka · Vidi više »

Čehoslovačka

Čehoslovačka je bila srednjoeuropska država nastala kao državna zajednica Češke i Slovačke, a postojala je od 1918. do 1939. te od 1945. do 1992. godine.

Novi!!: 1. siječnja i Čehoslovačka · Vidi više »

Bartolomé Esteban Murillo

Bartolomé Esteban Murillo Bartolomé Esteban Murillo (Sevilla, 1. siječnja 1618. – Sevilla, 3. travnja 1682.), španjolski slikar U zlatnom vijeku španjolskoga slikarstva klasificiran je kao pučki slikar naspram dvorskoga majstora Velázqueza.

Novi!!: 1. siječnja i Bartolomé Esteban Murillo · Vidi više »

Belgija

Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.

Novi!!: 1. siječnja i Belgija · Vidi više »

Blagoje Bersa

Blagoje Bersa Blagoje Bersa (rođen kao Benito Bersa, Dubrovnik, 21. prosinca 1873. – Zagreb, 1. siječnja 1934.), hrvatski skladatelj i glazbeni pedagog.

Novi!!: 1. siječnja i Blagoje Bersa · Vidi više »

Boeing 747

Boeing 747, često zvan Jumbo Jet, je četveromotorni širokotrupni linijski putnički zrakoplov.

Novi!!: 1. siječnja i Boeing 747 · Vidi više »

Bogorodica

Bogorodica (grč. Θεοτόκος Theotokos; strsl. Богородица) je jedan od naslova koji se raznim kršćanskim crkvama pridaje Mariji, Isusovoj majci.

Novi!!: 1. siječnja i Bogorodica · Vidi više »

Borislav Škegro

Borislav Škegro (Mostar, 17. ožujka 1955.), hrvatski političar i ekonomist.

Novi!!: 1. siječnja i Borislav Škegro · Vidi više »

Boston, Massachusetts

Boston je glavni i najveći grad američke savezne države Massachusetts.

Novi!!: 1. siječnja i Boston, Massachusetts · Vidi više »

Bouvet (otok)

Otok Bouvet (norveški: Bouvetøya) je nenastanjeni subantarktički vulkanski otok u Južnom Atlantiku, jugo-jugozapadno od Rta Dobre Nade u (Južnoj Africi).

Novi!!: 1. siječnja i Bouvet (otok) · Vidi više »

Brak

vjenčanju potpisuju dokument o stupanju u brak Brak je zakonski i društveno uređena zajednica, najčešće jednog muškarca i jedne žene, koja je regulirana zakonima, pravilima, običajima, vjerovanjima i stavovima koji propisuju prava i obaveze partnera i njihov zajednički status prema djeci (ako ih bračni partneri imaju).

Novi!!: 1. siječnja i Brak · Vidi više »

Bronx, New York

'''Bronx''' (žuto) Bronx (engleski: The Bronx) je jedna od pet gradskih četvrti New Yorka i centar okruga Bronx.

Novi!!: 1. siječnja i Bronx, New York · Vidi više »

Brooklyn, New York

'''Brooklyn''' (žuto) Tipična ulica u Brooklynu sa zgradama u nizu iz 19. stoljeća. Pogled iz brooklynskog naselja Dumbo na most Manhattan i Empire State Building. Brooklyn (/bru'klin/) je jedna od pet gradskih četvrti New Yorka i centar okruga Kings.

Novi!!: 1. siječnja i Brooklyn, New York · Vidi više »

Budislav Vukas

Budislav Vukas (Rijeka, 1. siječnja 1938. – Zagreb, 30. ožujka 2023.) bio je hrvatski pravnik i sveučilišni profesor.

Novi!!: 1. siječnja i Budislav Vukas · Vidi više »

Bugarska

Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: 1. siječnja i Bugarska · Vidi više »

Bugarski jezik

Bugarski jezik (ISO 639-3: bul), narodni i književni jezik Bugara kojim govori preko 9 milijuna ljudi.

Novi!!: 1. siječnja i Bugarski jezik · Vidi više »

Cerera (patuljasti planet)

Cerera (lat. Cerēs), službene oznake 1 Ceres i simbol, je patuljasti planet, najveći asteroid asteroidnog pojasa, te ujedno prvi otkriveni asteroid.

Novi!!: 1. siječnja i Cerera (patuljasti planet) · Vidi više »

Cetinski sabor

Susret hrvatskih velikaša (desno) i izaslanika Ferdinanda Habsburškog (lijevo) na saboru u Cetingradu 1527. g. (slika Dragutina Weingärtnera) Cetinski sabor, zbor hrvatskog plemstva održan u Cetingradu 31.

Novi!!: 1. siječnja i Cetinski sabor · Vidi više »

Cigareta

Cigareta Cigareta (fr. cigarette - mala cigara) je proizvod koji se pravi od prethodno prerađenih (prečišćenih) i konačno isječenih listova duhana, koji su čvrsto umotani u papirni valjak (obično manji od 120 mm u dužini i 10 mm u širini).

Novi!!: 1. siječnja i Cigareta · Vidi više »

Cilicija

Cilicija (lat. Cilicia) ili Kilikija (grč. Κιλικία - Kilikía; arm. Կիլիկիա; perz. klkyʾy; part. kylkyʾ, tur. Kilikya), starovjekovna regija, povremeno i politička jedinica, koja se nalazila najugoistočnom dijelu Male Azije, u današnjoj Turskoj, sjeverno od Cipra.

Novi!!: 1. siječnja i Cilicija · Vidi više »

Cipar

Cipar je otočna država u istočnom Sredozemlju. Cipar je dugo bio raskrižje Europe, Azije i Afrike, i još uvijek su prisutni mnogi tragovi drevnih civilizacija – rimske, bizantinske i venecijanske. Glavne gospodarske aktivnosti otoka su turizam, trgovačka mornarica, izvoz odjeće i farmaceutskih proizvoda, te poslovne usluge. Gospodarstvo Cipra je gospodarstvo s visokim dohotkom prema Svjetskoj banki. Od turske invazije 1974. zemlja je de facto podijeljena na veći međunarodno priznati južni dio nastanjen uglavnom Grcima i manji sjeverni dio – samoproglašenu Tursku Republiku Sjeverni Cipar.

Novi!!: 1. siječnja i Cipar · Vidi više »

Ciudad de México

Ciudad de México (eng. Mexico City), skr.

Novi!!: 1. siječnja i Ciudad de México · Vidi više »

Claudio Villa

Claudio Villa, rođen je kao Claudio Pica (Rim, 1. siječnja 1926. – Sanremo, 7. veljače 1987.), bio je talijanski pjevač.

Novi!!: 1. siječnja i Claudio Villa · Vidi više »

Damir Mihanović

Damir Mihanović, poznat pod umjetničkim imenom Ćubi (Split, 3. srpnja 1961. – Split, 1. siječnja 2020.), bio je hrvatski komičar, šansonijer, kantautor i interpretator glazbe i glumac.

Novi!!: 1. siječnja i Damir Mihanović · Vidi više »

Danska

Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.

Novi!!: 1. siječnja i Danska · Vidi više »

Davor Šuker

Davor Šuker (Osijek, 1. siječnja 1968.), bivši predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza, član Uefinog izvršnog odbora, bivši hrvatski nogometni reprezentativac, najbolji strijelac hrvatske nogometne reprezentacije svih vremena.

Novi!!: 1. siječnja i Davor Šuker · Vidi više »

Dinar

Dinar je naziv valute u nekim, uglavnom arapskim, državama.

Novi!!: 1. siječnja i Dinar · Vidi više »

Djeca

Dijete Djeca su najmlađi članovi ljudskog roda.

Novi!!: 1. siječnja i Djeca · Vidi više »

Dražen Ladić

Dražen Ladić (Čakovec, 1. siječnja 1963.), bivši je hrvatski nogometaš, a sadašnji trener.

Novi!!: 1. siječnja i Dražen Ladić · Vidi više »

Država

Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.

Novi!!: 1. siječnja i Država · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: 1. siječnja i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Ernst Barlach

Ernst Barlach (Wedel, 2. siječnja 1870. – Rostock, 24. listopada 1938.) je bio njemački kipar, grafičar i dramatičar; predstavnik ekspresionizma u njemačkom kiparstvu.

Novi!!: 1. siječnja i Ernst Barlach · Vidi više »

Euro

Euro (simbol: €; kod: EUR) službena je valuta 20 od 27 država članica Europske unije.

Novi!!: 1. siječnja i Euro · Vidi više »

Europska ekonomska zajednica

Prvobitne članice EEZ-a Europska ekonomska zajednica (skraćeno EEZ) osnovana je 25. ožujka 1957. godine u Rimu.

Novi!!: 1. siječnja i Europska ekonomska zajednica · Vidi više »

Europska unija

Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).

Novi!!: 1. siječnja i Europska unija · Vidi više »

Eurozona

#AAAAAA Članice Europske unije koje nisu članice europodručja(stanje 1. siječnja 2023.) Eurozona, službeno na hrvatskom jeziku nazvana europodručjem (ponekad u hrvatskom jeziku nazvana i kao područje eura, euro-područje, euro-zona, eursko područje te zona eura), monetarna je unija 20 država članica Europske unije (EU) koje su usvojile euro (€) kao svoju primarnu valutu i jedino zakonsko sredstvo plaćanja.

Novi!!: 1. siječnja i Eurozona · Vidi više »

Falklandski otoci

Falklandski otoci (Falkland, Falklandi, Malvini ili Malvinski otoci) su otočje u južnom Atlantiku koji se sastoji od dva velika otoka: Zapadnoga Falklanda i Istočnoga Falklanda, te većeg broja manjih otoka.

Novi!!: 1. siječnja i Falklandski otoci · Vidi više »

FBI

Savezni istražni ured, poznatiji po kratici FBI (od engl. Federal Bureau of Investigation) savezna je kriminalističko-istražna i obavještajna agencija Ministarstva pravosuđa Sjedinjenih Američkih Država.

Novi!!: 1. siječnja i FBI · Vidi više »

Federacija

Federacija (od lat. foedus - savez) ili savezna (federativna) država je na ustavnopravnom temelju osnovana zajednica više jedinica, koje se nazivaju države, republike, provincije, zemlje, pokrajine (federalne jedinice).

Novi!!: 1. siječnja i Federacija · Vidi više »

Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva

Ferdinand I. (dvorac Alcalá de Henares kod Madrida, 10. ožujka 1503. – Beč, 25. srpnja 1564.), austrijski nadvojvoda (1521. – 1564.), češki kralj (1527. – 1564.), ugarsko-hrvatski kralj (1526/1527. – 1564.), rimsko-njemački car (1556. – 1564) iz dinastije Habsburg.

Novi!!: 1. siječnja i Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Ferdo Šišić

Ferdinand Maksimilijan pl.

Novi!!: 1. siječnja i Ferdo Šišić · Vidi više »

Finska

Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.

Novi!!: 1. siječnja i Finska · Vidi više »

Firenca

Firenca (talijanski: Firenze, latinski: Florentia) je glavni grad pokrajine Toskana u Italiji.

Novi!!: 1. siječnja i Firenca · Vidi više »

Fizičar

Fizičari su znanstvenici kojima je područje interesa i istraživanja fizika.

Novi!!: 1. siječnja i Fizičar · Vidi više »

Florida

Florida je država na jugoistoku SAD-a a često ju nazivaju i Sunshine State, što znači sunčana država.

Novi!!: 1. siječnja i Florida · Vidi više »

Fotoelektrični učinak

Fotoelektrični učinak: fotoni upadaju na metalnu ploču slijeva i izbijaju elektrone. Fotoelektrični učinak, fotoelektrični efekt ili fotoefekt fizikalna je pojava kod koje djelovanjem elektromagnetskog zračenja dovoljno kratke valne duljine, najčešće svjetlosti u ultraljubičastom području spektra, dolazi do izbijanja elektrona iz obasjanog materijala, obično kovine.

Novi!!: 1. siječnja i Fotoelektrični učinak · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: 1. siječnja i Francuska · Vidi više »

Franjo Emanuel Hoško

Franjo Emanuel Hoško (Pakrački Antunovac, 25. ožujka 1940. − Rijeka, 1. siječnja 2019.), hrvatski je katolički svećenik iz reda franjevaca.

Novi!!: 1. siječnja i Franjo Emanuel Hoško · Vidi više »

Franjo I., kralj Francuske

'''Franjo I.''' Franjo I. (fr. François Ier) (12. rujna 1494. – 31. srpnja 1547.), francuski kralj od 1.

Novi!!: 1. siječnja i Franjo I., kralj Francuske · Vidi više »

Franjo Trenk

Franjo Trenk (njemački: Franz von der Trenck) (Reggio Calabria, Italija, 1. siječnja 1711. – tamnica Spielberg u Brnu, 4. listopada 1749.) bio je hrvatski barun, austrijski pukovnik.

Novi!!: 1. siječnja i Franjo Trenk · Vidi više »

Frano Kršinić

Frano Kršinić (Lumbarda na Korčuli 24. srpnja 1897. – Zagreb, 1. siječnja 1982.), hrvatski kipar.

Novi!!: 1. siječnja i Frano Kršinić · Vidi više »

Franziska Lechner

Franziska Lechner (Edling, Bavarska, 1. siječnja 1833. – Breitenfurt kraj Beča, Donja Austrija, 14. travnja 1894.) - njemačka redovnica, utemeljiteljica redovničke zajednice Kćeri Božje ljubavi, kandidatkinja za sveticu.

Novi!!: 1. siječnja i Franziska Lechner · Vidi više »

Fulgencio Batista

Batista i Mauricio Magdaleno 1956. godine General Fulgencio Batista y Zaldívar (Banes, 16. siječnja 1901. – Guadalmina, 6. kolovoza 1973.), kubanski predsjednik, diktator i borac protiv snaga Fidela Castra.

Novi!!: 1. siječnja i Fulgencio Batista · Vidi više »

Gladijatori

Jean-Léona Gérômea koja prikazuje borbu gladijatora Gladijatori (lat. gladiatores), borci u starom Rimu koji su, radi zabave gledatelja izvodili borbe s mačevima, kopljima, koristeći tadašnje vojne i borilačke vještine.

Novi!!: 1. siječnja i Gladijatori · Vidi više »

Glazba

Izvedba Mahlerove 8. simfonije, Kölnska filharmonija Glazba je umjetnost čiji je medij zvuk kojeg organiziramo u vremenu i prostoru, uglavnom po nekom planu i namjerno, iako ima i drugih načina.

Novi!!: 1. siječnja i Glazba · Vidi više »

Glazbenik

Glazbenik ili glazbenica, osoba je koja stvara ili izvodi glazbu.

Novi!!: 1. siječnja i Glazbenik · Vidi više »

Glumac

Glumac ili glumica je osoba koja glumi ili igra ulogu u nekoj umjetničkoj izvedbi.

Novi!!: 1. siječnja i Glumac · Vidi više »

Grčka

Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.

Novi!!: 1. siječnja i Grčka · Vidi više »

Gregorijanski kalendar

Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).

Novi!!: 1. siječnja i Gregorijanski kalendar · Vidi više »

Grgur XIII.

Grgur XIII., lat. Gregorius PP.

Novi!!: 1. siječnja i Grgur XIII. · Vidi više »

Haiti

Karta Haitia Sjeverni dio Haitia "Tap tap" autobus u gradu Port-Salut Haiti (francuski: Haïti, haićanski kreolski: Ayiti), službeno Republika Haiti (francuski: République d'Haïti, haićanski kreolski: Repiblik d Ayiti) je država na zapadnoj trećini otoka Hispaniola u Karipskom moru, istočno od Kube.

Novi!!: 1. siječnja i Haiti · Vidi više »

Havana

Havana (špa. La Habana la a'βana, službeno Ciudad de La Habana) je glavni grad, najveća luka i vodeće trgovačko središte Kube.

Novi!!: 1. siječnja i Havana · Vidi više »

Heinrich Rudolf Hertz

Heinrich Rudolf Hertz ili Heinrich Hertz (Hamburg, 22. veljače 1857. – Bonn, 1. siječnja 1894.), njemački fizičar.

Novi!!: 1. siječnja i Heinrich Rudolf Hertz · Vidi više »

Homoseksualnost

Zastava duginih boja – široko prihvaćeni simbol LGBT zajednice i LGBT aktivista. Homoseksualnost (od starogrčkog ὁμός što znači isto, i latinskog sexus što znači spol), romantična i spolna privlačnost prema istome spolu ili spolno ponašanje između pripadnika istog spola.

Novi!!: 1. siječnja i Homoseksualnost · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: 1. siječnja i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska kuna

Hrvatska kuna (kratica: kn, ISO-kôd: HRK) bila je službena novčana jedinica Republike Hrvatske u razdoblju od 30. svibnja 1994. do 31. prosinca 2022. Jedna kuna dijelila se na sto lipa.

Novi!!: 1. siječnja i Hrvatska kuna · Vidi više »

Hrvatski jezik

Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.

Novi!!: 1. siječnja i Hrvatski jezik · Vidi više »

Inženjer

Inženjer je stručnjak tehničkih ili tehnoloških znanosti visoke (VSS) ili (češće) više (VŠS) stručne spreme.

Novi!!: 1. siječnja i Inženjer · Vidi više »

Indija

Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.

Novi!!: 1. siječnja i Indija · Vidi više »

Inge Appelt

Inge Appelt (Osijek, 1. siječnja 1943.), hrvatska je kazališna, televizijska i filmska glumica.

Novi!!: 1. siječnja i Inge Appelt · Vidi više »

Irska

Irska (ir. Éire, eng. Ireland), otočna je zapadnoeuropska država koja na sjeveroistoku graniči s Ujedinjenim Kraljevstvom. Naziva se još i Zelenim otokom te zemljom svetaca i heroja. Prema ustavnome uređenju Irska je parlamentarna demokracija, podijeljena a 26 grofovija, a glavni grad je Dublin. Članica je Europske unije od 1973., a službena valuta je euro, koji je 2002. zamijenio irsku funtu.

Novi!!: 1. siječnja i Irska · Vidi više »

Irski jezik

Irski ili irski gaelski jezik (ir. Gaeilge) jedan je od dva službena jezika u Republici Irskoj.

Novi!!: 1. siječnja i Irski jezik · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: 1. siječnja i Italija · Vidi više »

Ivan Devčić (biskup)

Msgr.

Novi!!: 1. siječnja i Ivan Devčić (biskup) · Vidi više »

Ivan Lacković Croata

Ivan Lacković Croata (Batinske, 1. siječnja 1932. – Zagreb, 29. kolovoza 2004.) je bio istaknuti hrvatski likovni umjetnik, predstavnik hrvatskog naivnog slikarstva, kolekcionar i bibliograf.

Novi!!: 1. siječnja i Ivan Lacković Croata · Vidi više »

Ivan Zemljak

Ivan Zemljak (1893. – 1963.), hrvatski arhitekt.

Novi!!: 1. siječnja i Ivan Zemljak · Vidi više »

Ivo Gregurević

Ivo Gregurević (Donja Mahala, 7. listopada 1952. – Zagreb, 1. siječnja 2019.), bio je hrvatski filmski, kazališni i televizijski glumac.

Novi!!: 1. siječnja i Ivo Gregurević · Vidi više »

J. Edgar Hoover

John Edgar Hoover - Direktor FBI-a John Edgar Hoover, (Washington, D.C., 1. siječnja, 1895. – Washington, D.C., 2. svibnja 1972.) bio je direktor organizacije The Bureau of Investigation, koja je 1935.

Novi!!: 1. siječnja i J. Edgar Hoover · Vidi više »

Japan

Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.

Novi!!: 1. siječnja i Japan · Vidi više »

Javier Pérez de Cuéllar

Javier Pérez de Cuéllar de la Guerra, peruanski političar i diplomat, rođen 1920. u Limi.

Novi!!: 1. siječnja i Javier Pérez de Cuéllar · Vidi više »

Jean-Bédel Bokassa

Jean-Bédel Bokassa Jean-Bédel Bokassa (22. veljače 1921. – 3. studenog 1996.), poznatiji kao Bokassa I. ili Salah Eddine Ahmed Bokassa, predsjednik i poslije car Srednjoafričke Republike.

Novi!!: 1. siječnja i Jean-Bédel Bokassa · Vidi više »

Jerome David Salinger

Jerome David Salinger (New York, 1. siječnja 1919. – Cornish, New Hampshire, 27. siječnja 2010.), bio je američki romanopisac i pripovjedač.

Novi!!: 1. siječnja i Jerome David Salinger · Vidi više »

Jezik

Jezik je komunikacijski sustav sastavljen od znakova i pravila koji se koristi za međusobnu komunikaciju i razmjenu značenja.

Novi!!: 1. siječnja i Jezik · Vidi više »

Johann Bernoulli

Johann Bernoulli (Basel, 6. kolovoza 1667. – Basel, 1. siječnja 1748.), švicarski matematičar.

Novi!!: 1. siječnja i Johann Bernoulli · Vidi više »

Johann Christian Bach

Johann Christian Bach (Leipzig, 5. rujna 1735. – London, 1. siječnja 1782.), njemački skladatelj.

Novi!!: 1. siječnja i Johann Christian Bach · Vidi više »

Johnny Cash

Johnny Cash (rođen kao J.R. Cash; 26. veljače 1932. – 12. rujna 2003.), američki country glazbenik i pjevač.

Novi!!: 1. siječnja i Johnny Cash · Vidi više »

Južna Australija

Južna Australija (eng. South Australia) je australska država na jugu kontinenta.

Novi!!: 1. siječnja i Južna Australija · Vidi više »

Julijanski kalendar

Julijanski kalendar uveo je Gaj Julije Cezar 45. pr. Kr. i koristio se u cijeloj Europi do 16. stoljeća, kada se prešlo na gregorijanski kalendar.

Novi!!: 1. siječnja i Julijanski kalendar · Vidi više »

Kamerun

Kamerun je država u središnjoj Africi.

Novi!!: 1. siječnja i Kamerun · Vidi više »

Kanada

Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.

Novi!!: 1. siječnja i Kanada · Vidi više »

Karlo II., kralj Engleske

Karlo II. (Palača St. James's, 29. svibnja 1630. – 6. veljače 1685.), engleski, škotski i irski kralj.

Novi!!: 1. siječnja i Karlo II., kralj Engleske · Vidi više »

Karlo Lwanga

Karlo Lwanga, također i: Karlo Lwanga i drugovi, mučenici iz Ugande (Bulim, Buganda, 1. siječnja 1860. – Namugongo, 3. lipnja 1886.) - katolički svetac iz Ugande, mučenik, glavni paž i majordom kralja Mwange II.

Novi!!: 1. siječnja i Karlo Lwanga · Vidi više »

Kijevska Rus'

Kijevska Rus' – (čitaj: Kijevska Rus', slovo «u» je naglašeno); (ukrajinski: Ки́ївська Русь – Kyjivs'ka Rus', ruski: Ки́евская Русь – Kievskaja Rus', bjeloruski: Кіеўская Русь – Kieŭskaja Rus') je prva istočnoslavenska država koja se pojavila pod istočnoslavenskim plemenom Poljanima i Vikinzima u 9.

Novi!!: 1. siječnja i Kijevska Rus' · Vidi više »

Kina

Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.

Novi!!: 1. siječnja i Kina · Vidi više »

Kiparstvo

Venera iz Willendorfa Abu Simbel Kouros Nika sa Samotrake Kiparstvo, također skulptura (lat. sculpere.

Novi!!: 1. siječnja i Kiparstvo · Vidi više »

Kiro Gligorov

Kiro Gligorov Kiro Gligorov (Štip, 3. svibnja 1917. – Skopje, 1. siječnja 2012.), makedonski političar i prvi predsjednik neovisne Makedonije.

Novi!!: 1. siječnja i Kiro Gligorov · Vidi više »

Kofi Annan

Kofi Annan (Kumasi, Gana, 8. travnja 1938. — Bern, 18. kolovoza 2018.), bio je ganski diplomat, bivši glavni tajnik Ujedinjenih naroda.

Novi!!: 1. siječnja i Kofi Annan · Vidi više »

Kolumbija

Kolumbija je država na sjeverozapadu Južne Amerike.

Novi!!: 1. siječnja i Kolumbija · Vidi više »

Konfederacija Američkih Država

Konfederacija Američkih Država ili Konfederativne Američke Države (eng. Confederate States of America, akronimi: CSA, C.S. ili CS; hrv. KDA ili KAD), bila je međunarodno nepriznata konfederacija koju je 8. veljače 1861. godine osnovalo šest od sveukupno sedam južnjačkih robovlasničkih država koje su proglasile svoje odcjepljenje od Sjedinjenih Američkih Država.

Novi!!: 1. siječnja i Konfederacija Američkih Država · Vidi više »

Kralj

Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.

Novi!!: 1. siječnja i Kralj · Vidi više »

Kraljevina Dalmacija

Kraljevina Dalmacija (njem. Königreich Dalmatien) bila je krunska zemlja u Austrijskom Carstvu (1815. – 1867.) i Austro-Ugarskoj (1867. – 1918.). Austro-ugarskom nagodbom 1867.

Novi!!: 1. siječnja i Kraljevina Dalmacija · Vidi više »

Kraljevina Ugarska

Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.

Novi!!: 1. siječnja i Kraljevina Ugarska · Vidi više »

Kraljevstvo Velike Britanije

Kraljevstvo Velike Britanije (eng. Kingdom of Great Britain) bilo je država stvorena ujedinjenjem Kraljevine Engleske i Kraljevine Škotske 1707. g. Prestala je postojati 1801. kada joj je pridruženo Irsko Kraljevstvo te je stvoreno Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske.

Novi!!: 1. siječnja i Kraljevstvo Velike Britanije · Vidi više »

Kruna (valuta)

Kruna je bivše i sadašnje službeno sredstvo plaćanja u više europskih zemalja.

Novi!!: 1. siječnja i Kruna (valuta) · Vidi više »

Kuba

Kuba (špa. Cuba), službeno Republika Kuba (špa. República de Cuba) je država i otok, otočje, koja se nalazi okružena Meksičkim zaljevom, Karipskim morem i Atlantskim oceanom.

Novi!!: 1. siječnja i Kuba · Vidi više »

Leonid Brežnjev

Leonid Brežnjev (19. prosinca 1906./1. siječnja 1907. – 10. studenog 1982.) je bio Generalni sekretar komunističke partije Sovjetskog Saveza (vođa SSSR-a) od 1964. godine.

Novi!!: 1. siječnja i Leonid Brežnjev · Vidi više »

Lorenzo de' Medici

Lorenzo de' Medici (Firenca, 1. siječnja 1449. – Firenca, 9. svibnja 1492.) zvan Lorenzo Veličanstveni (Lorenzo il Magnifico) bio je firentinski državnik i de facto vladar Republike Firence.

Novi!!: 1. siječnja i Lorenzo de' Medici · Vidi više »

Luftwaffe

Luftwaffe (njem. zračno oružje) naziv za njemačko ratno zrakoplovstvo.

Novi!!: 1. siječnja i Luftwaffe · Vidi više »

Luj XII., kralj Francuske

Luj XII., kralj Francuske Luj XII. (Dvorac Blois, 27. lipnja 1462. – Pariz, 1. siječnja 1515.), francuski kralj od 1498. – 1515.

Novi!!: 1. siječnja i Luj XII., kralj Francuske · Vidi više »

Luksemburg

Luksemburg, službeno Veliko Vojvodstvo Luksemburg (luks. Groussherzogtom Lëtzebuerg, njem. Grossherzogtum Luxemburg, fra. Grand-Duché de Luxembourg), država je u zapadnoj Europi. Graniči s Njemačkom na istoku, Francuskom na jugu i Belgijom na zapadu i sjeveru. Jedna je od 6 država osnivača Europske unije.

Novi!!: 1. siječnja i Luksemburg · Vidi više »

Malta

Malta, službeno Republika Malta (malteški: Repubblika ta' Malta, engleski: Republic of Malta) otočna je država u Sredozemnom moru. Ova država sastoji se od nekoliko otoka i otočića, od kojih su tri naseljena. Najveći otok je Malta na kojem živi najveći dio stanovništva zemlje. Ova zemlja u kojoj živi nešto više od pola milijuna stanovnika je, s obzirom na površinu, jedna od najgušće naseljenih zemalja svijeta. Malteško otočje nalazi se nedaleko od Sicilije (Italija), te manje od 300 km od obale Afrike. Zbog svog strateškog položaja, Maltom su tijekom povijesti vladale mnoge sile, kao što su Feničani, Rimljani, Fatimidi, Ivanovci i Britanci. Od 21. rujna 1964. Malta je neovisna od Velike Britanije, a od 1. svibnja 2004. članica Europske unije. Malta je izrazito katolička zemlja, s jednim od najvećih postotaka udjela rimokatolika u stanovništvu na svijetu. Kršćanstvo je na Maltu donio apostol sveti Pavao, koji je na ovom otočju doživio brodolom. Službeni jezici Malte su malteški i engleski. Talijanski također ima veliku važnost u državi, jer je bio službeni jezik do 1934. godine.

Novi!!: 1. siječnja i Malta · Vidi više »

Manhattan

'''Manhattan''' (žuto) Manhattan je otok i četvrt grada New Yorka (SAD), njegova poslovna (Wall Street) i kulturna jezgra (Columbia University, Lincoln Center s Metropolitan Operom, Carnegie Hall, Metropolitan Museum of Art, American Museum of Natural History, vodeća izdavačka djelatnost).

Novi!!: 1. siječnja i Manhattan · Vidi više »

Marija (majka Isusova)

Marija (aram. מרים Maryām "gorka"; arap. مريم(Maryam); grč. Μαριαμ, Mariam, Μαρια, Maria) bila je majka Isusova.

Novi!!: 1. siječnja i Marija (majka Isusova) · Vidi više »

Marinko Prga

Marinko Prga (Split, 1. siječnja 1971.) je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.

Novi!!: 1. siječnja i Marinko Prga · Vidi više »

Matematičar

Grčki matematičar Euklid, "Otac geometrije". Matematičar je osoba, koja u svom radu koristi opsežno znanje iz matematike, obično za rješavanje matematičkih problema.

Novi!!: 1. siječnja i Matematičar · Vidi više »

Maurice Chevalier

Maurice Chevalier (Pariz, 12. rujna 1888. – Pariz, 1. siječnja 1972.), francuski glumac i šansonijer.

Novi!!: 1. siječnja i Maurice Chevalier · Vidi više »

Meksiko

Sjedinjene Meksičke Države (španj. Estados Unidos Mexicanos), ili kraće Meksiko, je država u Sjevernoj Americi koja graniči na sjeveru sa Sjedinjenim Američkim Državama, na jugoistoku s Gvatemalom, Belizeom i Karipskim morem, dok na zapadu ima izlaz na Tihi ocean, a na istoku na Meksički zaljev.

Novi!!: 1. siječnja i Meksiko · Vidi više »

Milan Horvat

Zagrebačke filharmonije Milan Horvat (Pakrac, 28. srpnja 1919. – Innsbruck, 1. siječnja 2014.), bio je hrvatski glazbenik, dirigent, pijanist i pedagog.

Novi!!: 1. siječnja i Milan Horvat · Vidi više »

Mile Kitić

Milojko "Mile" Kitić (Cerani, blizu Dervente, Bosna i Hercegovina, 1. siječnja 1952.), srbijanski i bosanskohercegovački je folk pjevač.

Novi!!: 1. siječnja i Mile Kitić · Vidi više »

Mile Smodlaka

Mile Smodlaka (Split, 1. siječnja 1976.), bivši je hrvatski vaterpolist, visok 198 centimetara i težak 115 kilograma.

Novi!!: 1. siječnja i Mile Smodlaka · Vidi više »

Mladen Bodalec

Mladen Bodalec (Lobor, 1. siječnja 1959.) je hrvatski glazbenik najpoznatiji po svom vokalnom djelovanju u zagrebačkom rock sastavu Prljavo kazalište.

Novi!!: 1. siječnja i Mladen Bodalec · Vidi više »

Mladen Petrić

Mladen Petrić (Dubrave kraj Brčkog, Bosna i Hercegovina, 1. siječnja 1981.), hrvatski umirovljeni nogometaš i bivši nogometni reprezentativac.

Novi!!: 1. siječnja i Mladen Petrić · Vidi više »

Monako

Monako (fr. Monaco); službeno Kneževina Monako (fr. Principauté de Monaco), grad-država monarhijskog političkog uređenja, smještena na obali Sredozemnog mora. Okružen je Francuskom, a nalazi se blizu granice s Italijom. Državom suvereno vlada predstavnik monegaške dinastije Grimaldi. Trenutni šef države je monegaški knez Albert II. od Monaka, koji obnaša dužnost od 2005. godine. Monako je najgušće naseljena država na svijetu i s ukupno površinom od 2,03 km2 druga je najmanja država na svijetu.

Novi!!: 1. siječnja i Monako · Vidi više »

Montrealski protokol

Montrealski protokol je sporazum koji je donesen 1987. godine u kanadskom gradu Montreal, u kojem zemlje potpisnice obvezuju na smanjenje uporabe freona za 50%.

Novi!!: 1. siječnja i Montrealski protokol · Vidi više »

Mumbai

Mumbai (मुम्बई, od Mumbadevi, imena jedne lokalne božice, do 1995. Bombay बम्बई) glavni grad države Maharashtra u Indiji i najveća luka na Arapskom moru i indijskom potkontinentu.

Novi!!: 1. siječnja i Mumbai · Vidi više »

New York (razdvojba)

New York može značiti.

Novi!!: 1. siječnja i New York (razdvojba) · Vidi više »

New York City, New York

New York (eng. izgovor; hrv. izgovor nju jȍrk) je najnaseljeniji grad u Sjedinjenim Američkim Državama i središte metropolitanskoga područja New York, jednog od najnaseljenijih metropolitanskih područja u svijetu.

Novi!!: 1. siječnja i New York City, New York · Vidi više »

Nigerija

Nigerija (eng.: Federal Republic of Nigeria, hausa: Jamhuriyar Taraiyar Nijeriya, igbo: Ọ̀hàńjíkọ̀ Ọ̀hànézè Naìjíríyà, joruba: Orílẹ̀-èdè Olómìniira Aláàpapọ̀ Nàìjíríà) je država u zapadnoj Africi.

Novi!!: 1. siječnja i Nigerija · Vidi više »

Nizozemska

Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.

Novi!!: 1. siječnja i Nizozemska · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: 1. siječnja i Njemačka · Vidi više »

Norveška

Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.

Novi!!: 1. siječnja i Norveška · Vidi više »

Nova godina

Proslava Nove godine u Sydneyu Nova godina prvi je dan u kalendaru i prvi dan u godini.

Novi!!: 1. siječnja i Nova godina · Vidi više »

Novi Južni Wales

Novi Južni Wales (eng. New South Wales, kratica NSW), je savezna država na jugoistoku Australije, i po stanovništvu i ekonomiji je najveća savezna država u australskoj federaciji.

Novi!!: 1. siječnja i Novi Južni Wales · Vidi više »

Olimpijske igre

Službeni logo Olimpijskih igara Olimpijske igre (skraćeno OI), međunarodno su višesportsko natjecanje koje se održava svake četiri godine u dvjema skupinama sportova - ljetnima (Ljetne olimpijske igre) i zimskima (Zimske olimpijske igre).

Novi!!: 1. siječnja i Olimpijske igre · Vidi više »

Omar al-Bašir

General pukovnik Omar Hassan Ahmad al-Bashir (1. siječnja 1944.) bio je sedmi predsjenik Sudana.

Novi!!: 1. siječnja i Omar al-Bašir · Vidi više »

Oružane snage Republike Hrvatske

Oružane snage Republike Hrvatske (skr. OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.

Novi!!: 1. siječnja i Oružane snage Republike Hrvatske · Vidi više »

Osoba

Osoba u svakodnevnom smislu označava određenog čovjeka u sociološki određenoj ulozi (žena, otac ili pripadnik struke (npr. medicinska sestra) ili na temelju podrijetla (npr. Europljanin). Osoba se u filozofskom smislu koristi primjerice u kontekstu biti ljudskog postojanja.

Novi!!: 1. siječnja i Osoba · Vidi više »

Osvaldo Cavandoli

studenoga 2000. Osvaldo Cavandoli (Maderno, Italija 1. siječnja 1920. – 3. ožujka 2007.), nadimka Cava, talijanski crtač crtanih filmova.

Novi!!: 1. siječnja i Osvaldo Cavandoli · Vidi više »

Oton Kučera

Zvjezdarnice Zagreb. Oton Kučera (Petrinja, 31. prosinca 1857. – Zagreb, 29. prosinca 1931.), profesor, prirodoslovac, astronom, najveći hrvatski popularizator tehnike i prirodoslovlja, književnik, predsjednik Matice hrvatske te autor nekoliko udžbenika iz fizike za srednje škole te niza znanstveno-popularnih djela iz fizike, astronomije i elektrotehnike.

Novi!!: 1. siječnja i Oton Kučera · Vidi više »

Oumarou Ganda

Oumarou Ganda (Niamey, 18. ožujka 1935. – Yamoussoukro, 1. siječnja 1981.) - nigerski redatelj i glumac.

Novi!!: 1. siječnja i Oumarou Ganda · Vidi više »

Pablo Escobar

Pablo Emilio Escobar Gaviria, (Rionegro, Kolumbija, 1. prosinca 1949. – Medellín, 2. prosinca 1993.), bio je kolumbijski narko-bos, krijumčar narkotika, koji je bio osnivač i jedini vođa Medellinskog kartela.

Novi!!: 1. siječnja i Pablo Escobar · Vidi više »

Panamski kanal

Zemljopisna karta Panamskog kanala Panamski kanal je umjetni kanal u najužem dijelu Srednje Amerike koji spaja Atlantski ocean (Karipsko more) s Tihim oceanom (Panamski zaljev).

Novi!!: 1. siječnja i Panamski kanal · Vidi više »

Patti Page

Patti Page (pravim imenom Clara Ann Fowler; Claremore, Oklahoma; 8. studenog 1927. – Encinitas, Kalifornija; 1. siječnja 2013.) bila je američka pop-pjevačica i glumica.

Novi!!: 1. siječnja i Patti Page · Vidi više »

Pierre de Coubertin

Pierre de Coubertin Barun Pierre de Coubertin (Pariz, 1. siječnja 1863. – Ženeva, 2. rujna 1937.), rođen kao Pierre de Frédy francuski pedagog i povjesničar.

Novi!!: 1. siječnja i Pierre de Coubertin · Vidi više »

Pjevanje

Harry Belafonte (1954.) Patti Smith ispred mikrofona (2007.) Pjevanje je naziv za poseban način uporabe ljudskoga glasa u glazbi: prilikom pjevanja, zvuk se proizvodi glasnicama.

Novi!!: 1. siječnja i Pjevanje · Vidi više »

Političar

G-20 Političar je naziv osobu kojoj je glavna životna djelatnost bavljenje politikom, bilo kao pripadnik institucija državne vlasti, kroz aktivnosti koje mogu biti mandat, izbori, prosvjedne akcije, pučevi ili revolucije.

Novi!!: 1. siječnja i Političar · Vidi više »

Porez na dodanu vrijednost

PDV, punim imenom porez na dodanu vrijednost je suvremeni oblik oporezivanja potrošnje i njegovo širenje je započelo šezdesetih godina 20. stoljeća.

Novi!!: 1. siječnja i Porez na dodanu vrijednost · Vidi više »

Porfirio Díaz

Porfirio Díaz José de la Cruz Porfirio Díaz Mory (15. rujna 1830. – 2. srpnja 1915.) bio je meksički političar, ratni junak i predsjednik koji je vladao kao diktator.

Novi!!: 1. siječnja i Porfirio Díaz · Vidi više »

Portugal

Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.

Novi!!: 1. siječnja i Portugal · Vidi više »

Posvajanje

Posvojitelj i posvojenici. Posvajanje ili posvojenje (lat. adoptio) je poseban oblik obiteljsko-pravnog zbrinjavanja i zaštite djeteta bez odgovarajuće roditeljske skrbi kojim se stvara trajni odnos roditelja i djeteta.

Novi!!: 1. siječnja i Posvajanje · Vidi više »

Povijest

Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.

Novi!!: 1. siječnja i Povijest · Vidi više »

Pravo

180px Pravo je ukupnost pravnih pravila, načela i instituta kojima se uređuju odnosi u određenoj društvenoj zajednici (pravo u objektivnom smislu).

Novi!!: 1. siječnja i Pravo · Vidi više »

Prijestupna godina

Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.

Novi!!: 1. siječnja i Prijestupna godina · Vidi više »

Protektorat

Protektorat je formalno pokroviteljstvo jače države nad slabijom, a zapravo oblik zavisnosti jedne države od druge koju je najčešće (iako ne uvijek) jača nametnula silom.

Novi!!: 1. siječnja i Protektorat · Vidi više »

Protestantizam

Protestantizam je općeniti naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću.

Novi!!: 1. siječnja i Protestantizam · Vidi više »

Puška

Jurišna puška Zastava M70 Puška je osobno vatreno oružje sastavljeno od cijevi, uređaja za okidanje i usadnika.

Novi!!: 1. siječnja i Puška · Vidi više »

Queens, New York

'''Queens''' (žuto) Queens je jedna od pet gradskih četvrti New York Cityja i centar istoimenog okruga.

Novi!!: 1. siječnja i Queens, New York · Vidi više »

Queensland

Queensland je australska država koja zauzima sjeveroistočni kut kontinenta.

Novi!!: 1. siječnja i Queensland · Vidi više »

Režim

Režim (iz francuskog jezika régime, „vladavina“) opisuje obično diktatorski oblik vlasti ili pojedinih vlada i odnosi se na niz uvjeta, najčešće političke prirode.

Novi!!: 1. siječnja i Režim · Vidi više »

Republika

Republika (od lat. res publica.

Novi!!: 1. siječnja i Republika · Vidi više »

Republika Kina (1912. – 1949.)

Republika Kina bivša je država u istočnoj Aziji koja je postojala od 1912. do 1949. godine. Obuhvaćala je današnje teritorije Kontinentalne Kine, Mongolije i Tajvana. Republika Kina nastala je nakon zbacivanja posljednje kineske carske dinastije Qing, a kraju Republike Kine prethodio je Kineski građanski rat, iz kojeg se poraženi Kuomintang povukao na Tajvan i osnovao današnju Republiku Kinu, dok je pobjednička Komunistička partija Kine osnovala Narodnu Republiku Kinu na kontinentalnom dijelu Kine. Prvi predsjednik Republike Kine bio je Sun Jat-sen. Njegova stranka, na čijem je čelu bio Song Jiaoren, pobijedila je na parlamentarnim izborima u prosincu 1912. godine. Međutim, vojska na čijem se čelu nalazio predsjednik Yuan Shikai, zadržala je kontrolu nad Nacionalnom vladom u Pekingu. Kina je nakon Yuanove smrti 1916. godine potpala pod kontrolu regionalnih gospodara rata, a najjače frakcije vodile su česte ratove kako bi preuzele vlast nad Pekingom. U 1925. godini Kuomintang je započeo uspostavljanje nove vlade u južnom gradu Guangzhou. Ekonomija na sjeveru, preopterećena velikim troškovima koje su zahtijevali stalni sukobi gospodara rata, doživjela je krah u razdoblju od 1927. do 1928. godine. General Čang Kaj-šek postaje vođa Kuomintanga, pokreće Sjevernu ekspediciju protiv gospodara rata za ujedinjenje Kine te je pobijedio 1928. godine, postavši vođa cijele Kine. Bilo je pokušaja industrijalizacije i modernizacije, ali to su znatno usporavali stalni sukobi Nacionalne vlade u Nankingu, Komunističke partije Kine, preostalih gospodara rata, i Japanskog Carstva. Tijekom Drugog kinesko-japanskog rata, Japan je počeo okupaciju dijelova Kine koja je trajala od 1937. do 1945. godine. Nakon bezuvjetne kapitulacije Japana 1945. godine, saveznici su konačno ostvarili pobjedu, ali hladni rat između Sjedinjenih Američkih Država i Sovjetskog Saveza dovodi do novih sukoba Kuomintanga i Komunističke partije Kine. Godine 1947. donesen je Ustav Republike Kine koji je zamijenio organski zakon iz 1928. godine kao osnovni državni zakon. Komunistička partija Kine osnovala je Narodnu Republiku Kinu 1949. godine, a poraženi Kuomintang se potom preselio na otok Tajvan.

Novi!!: 1. siječnja i Republika Kina (1912. – 1949.) · Vidi više »

Rim

Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.

Novi!!: 1. siječnja i Rim · Vidi više »

Rio de Janeiro

Rio de Janeiro (Siječanjska rijeka na portugalskom) je ime grada u državi Rio de Janeiro u jugoistočnom Brazilu.

Novi!!: 1. siječnja i Rio de Janeiro · Vidi više »

Roberto Rivelino

Roberto Rivellino (São Paulo, 1. siječnja 1946.) bio je brazilski nogometaš i trener.

Novi!!: 1. siječnja i Roberto Rivelino · Vidi više »

Roman

Roman je najopširnija prozna književna vrsta, a u današnje vrijeme i najpopularnija.

Novi!!: 1. siječnja i Roman · Vidi više »

Rumunjska

Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.

Novi!!: 1. siječnja i Rumunjska · Vidi više »

Rumunjski jezik

Rumunjski jezik (ISO 639-3: ron; točnije, dačkorumunjski) najrašireniji je i, po broju govornika, najveći jezik grane istočnoromanskih jezika.

Novi!!: 1. siječnja i Rumunjski jezik · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: 1. siječnja i Rusija · Vidi više »

San Marino

San Marino (tal. San Marino), službeno Republika San Marino (tal. Serenissima Repubblica di San Marino), je treća najmanja država u Europi (poslije Vatikana i Monaka), potpuno okružena teritorijem Italije.

Novi!!: 1. siječnja i San Marino · Vidi više »

Sarajevo

Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.

Novi!!: 1. siječnja i Sarajevo · Vidi više »

Satyendra Nath Bose

Satyendra Nath Bose (Kalkuta, 1. siječnja 1894. – Kalkuta, 4. veljače 1974.), indijski matematičar i fizičar.

Novi!!: 1. siječnja i Satyendra Nath Bose · Vidi više »

Sándor Petőfi

'''Sándor Petőfi''' Sándor Petőfi (Kireš, 1. siječnja 1823. – kod Segesvára, 31. srpnja 1849.), mađarski pjesnik i revolucionar.

Novi!!: 1. siječnja i Sándor Petőfi · Vidi više »

Schengenski prostor

zemlje s otvorenim granicama prema Schengenskom prostoru (Monako, San Marino i Vatikan) Schengenski prostor obuhvaća teritorije 27 europskih zemalja koje su usvojile Schengenski sporazum potpisan 1985.

Novi!!: 1. siječnja i Schengenski prostor · Vidi više »

Silvestar II.

Papa Silvestar II., rođen kao Gerbert Aurillac, (Auvergne, Francuska, oko 945. – Rim, 12. svibnja 1003.). Papa od 2. travnja 999. godine.

Novi!!: 1. siječnja i Silvestar II. · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: 1. siječnja i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Sjeverna Amerika

Sjeverna Amerika na karti svijeta Sjeverna Amerika je kontinent koji se u potpunosti nalazi na sjevernoj polutci i gotovo u potpunosti na zapadnoj polutci.

Novi!!: 1. siječnja i Sjeverna Amerika · Vidi više »

Sjeverna Europa

Sjeverna Europa je prostor koji obuhvaća 11,9% ukupne površine Europe, odnosno 1.258.100 km².

Novi!!: 1. siječnja i Sjeverna Europa · Vidi više »

Sjeverna Irska

Sjeverna Irska je naziv za teritorij otoka Irske koji politički pripada Ujedinjenom Kraljevstvu.

Novi!!: 1. siječnja i Sjeverna Irska · Vidi više »

Sjeverna Makedonija

Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.

Novi!!: 1. siječnja i Sjeverna Makedonija · Vidi više »

Skladatelj

Skladatelj ili kompozitor, odnosno skladateljica ili kompozitorica (lat. compositor.

Novi!!: 1. siječnja i Skladatelj · Vidi više »

Slovačka

Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.

Novi!!: 1. siječnja i Slovačka · Vidi više »

Slovačka kruna

Slovačka kruna (slk. Slovenská koruna; kratica: Sk, ISO-kôd: SKK) bila je novčana jedinica Slovačke, u upotrebi od neovisnost do zamjene eurom.

Novi!!: 1. siječnja i Slovačka kruna · Vidi više »

Slovenija

Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.

Novi!!: 1. siječnja i Slovenija · Vidi više »

Slovenski tolar

Slovenski tolar (SIT), koji sastavlja 100 stotina je bio valuta u Republici Sloveniji od 1991. do 2007. Njegova oznaka po standardu ISO 4217 je bila SIT.

Novi!!: 1. siječnja i Slovenski tolar · Vidi više »

Službeni jezik

Službeni jezik je jezik izričito određen kao takav u ustavu ili zakonu neke zemlje, države ili teritorija.

Novi!!: 1. siječnja i Službeni jezik · Vidi više »

Srednjoafrička Republika

Srednjoafrička Republika ili Centralnoafrička Republika država je u središnjoj Africi bez izlaza na more.

Novi!!: 1. siječnja i Srednjoafrička Republika · Vidi više »

Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini

Zastava Bivše članice CEFTA (eng: Central European Free Trade Agreement) je višestrani (multilateralni) ugovor o slobodnoj trgovini.

Novi!!: 1. siječnja i Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini · Vidi više »

Staten Island

'''Staten Island''' (žuto) Staten Island je jedna od pet gradskih četvrti New Yorka, koja se nalazi na istoimenom otoku i prostire se na području okruga Richmond.

Novi!!: 1. siječnja i Staten Island · Vidi više »

Steven Davis

Steven Davis (Ballymena, 1. siječnja 1985.) je sjevernoirski nogometaš koji trenutačno igra za škotski nogometni klub Rangers i za sjevernoirsku nogometnu reprezentaciju.

Novi!!: 1. siječnja i Steven Davis · Vidi više »

Stjepan I. Sveti

Stjepan I. Sveti (mađ. I. Szent István, lat. Sanctus Stephanus), rodnim imenom Vajk (Ostrogon, o. 975. – Ostrogon, 15. kolovoza 1038.), posljednji ugarski veliki knez (997. – 1000.) i prvi ugarski kralj (1000. – 1038.) iz dinastije Arpadovića.

Novi!!: 1. siječnja i Stjepan I. Sveti · Vidi više »

Sudan

Sudan je država u sjeveroistočnoj Africi, po površini treća na kontinentu.

Novi!!: 1. siječnja i Sudan · Vidi više »

Svijet

Svijet Svijet je drugi naziv za Zemlju, univerzum, za skup ljudskih bića ili za skup država izvan vlastite.

Novi!!: 1. siječnja i Svijet · Vidi više »

Svjetska trgovinska organizacija

Svjetska trgovinska organizacija (kratica WTO od engl. World Trade Organization; franc. Organisation mondiale du commerce; Organización Mundial del Comercio) je međunarodna organizacija koja predstavlja institucionalni i pravni okvir multilateralnog trgovinskog sustava u područjima carina i trgovine robama, uslugama i intelektualnom vlasništvu.

Novi!!: 1. siječnja i Svjetska trgovinska organizacija · Vidi više »

Sydney

Sydney je najmnogoljudniji i najstariji grad u Australiji, osnovan 1788. godine.

Novi!!: 1. siječnja i Sydney · Vidi više »

Tampa, Florida

Tampa je grad u američkoj saveznoj državi Floridi, u okrugu Hillsborough čije je i središte.

Novi!!: 1. siječnja i Tampa, Florida · Vidi više »

Tasmanija

Tasmanija (eng. Tasmania), je otočna savezna australska država površine 67.800 km.² (samo kopno), odvojena od australskog kontinenta Bassovim prolazom.

Novi!!: 1. siječnja i Tasmanija · Vidi više »

Teodozijev zakonik

Teodozijev zakonik (lat. Codex Theodosianus) je bila zbirka zakona Rimskog Carstva iz vremena kršćanskih vladara nakon 312. godine, odnosno kad je kršćanstvo postalo službenom vjerom u Carstvu.

Novi!!: 1. siječnja i Teodozijev zakonik · Vidi više »

Ujedinjeni narodi

Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.

Novi!!: 1. siječnja i Ujedinjeni narodi · Vidi više »

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.

Novi!!: 1. siječnja i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »

Ulrich Beck

Ulrick Beck (Słupsk, 15. ožujka 1944. – Berlin, 1. siječnja 2015.) bio je njemački sociolog poznat po svojoj teoriji društva rizika te među prvima koji je globalizaciju počeo promatrati iz perspektive sociologije.

Novi!!: 1. siječnja i Ulrich Beck · Vidi više »

Umjetna oplodnja

Umjetna oplodnja je medicinski postupak potpomognute oplodnje jajne stanice, transfer oplođenih zametaka u maternicu, implantacija i razvitak trudnoće.

Novi!!: 1. siječnja i Umjetna oplodnja · Vidi više »

Ustav

Ustav je temeljni pravni akt neke države kojim se uspostavlja politički i pravni poredak.

Novi!!: 1. siječnja i Ustav · Vidi više »

Valuta

Razne valute Valuta je riječ talijanskog porijekla koja označava novčanu jedinicu neke zemlje (sredstvo plaćanja u toj zemlji).

Novi!!: 1. siječnja i Valuta · Vidi više »

Vancouver

Vancouver (eng. izgovor /vænˈkuːvər/; hrv. izgovor vankúver) je obalni grad smješten u regiji Lower Mainlandu, u Britanskoj Kolumbiji, Kanada.

Novi!!: 1. siječnja i Vancouver · Vidi više »

Vatikan

Vatikan ili Vatikanski Grad (lat. Status Civitatis Vaticanae, tal. Stato della Città del Vaticano, službeno: Država Vatikanskoga Grada) najmanja je država svijeta, omeđena zidinama i okružena gradom Rimom u Italiji. Površinom od 0,44 km2 i sa stanovništvom od oko 1000 stanovnika, u obje je kategorije najmanja država svijeta. Grad-država je stvoren 1929. godine Lateranskim ugovorom, kao nasljednik nekada moćne i velike Papinske Države. Vatikan je izborna monarhija kojoj je na čelu biskup Rima – Papa. Vatikan je središte Katoličke crkve i njenog poglavara Pape. Papinska je katedrala bazilika sv. Ivana Lateranskog, a nalazi se izvan vatikanskih zidina.

Novi!!: 1. siječnja i Vatikan · Vidi više »

Victoria (Australija)

Victoria (hrv. Viktorija) je država koja se nalazi u jugoistočnom kutu Australije.

Novi!!: 1. siječnja i Victoria (Australija) · Vidi više »

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda

'''Dvorana Vijeća sigurnosti''' Vijeće sigurnosti jedno je od šest glavnih tijela Ujedinjenih naroda kojemu, prema članku 24.

Novi!!: 1. siječnja i Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda · Vidi više »

Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva

Viktorija, eng. Alexandrina Victoria (London, 24. svibnja 1819. – Wight, 22. siječnja 1901.), kraljica Ujedinjenog Kraljevstva od 1837. i carica Indije od 1876. Njezina vladavina, poznata kao viktorijansko doba, trajala je gotovo 64 godine, što je čini drugim najduže vladajućim britanskim monarhom.

Novi!!: 1. siječnja i Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva · Vidi više »

Vladimir Šeks

Vladimir Šeks (Osijek, 1. siječnja 1943.), hrvatski je pravnik i političar, predsjednik 5.

Novi!!: 1. siječnja i Vladimir Šeks · Vidi više »

Vojni rok

Bez podataka Vojni rok je razdoblje tijekom kojega su unovačeni pripadnici oružanih snaga, odnosno vojni obveznici, zakonski dužni služiti u oružanim snagama radi vojne obuke, kao i redovne popune stajaće vojske.

Novi!!: 1. siječnja i Vojni rok · Vidi više »

Vremenska zona

Karta vremenskih zona svijeta (od siječnja 2015). Jedan vremenski pojas (zona) pokriva područja Zemlje koja su izabrala isto mjesno vrijeme.

Novi!!: 1. siječnja i Vremenska zona · Vidi više »

Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas

Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas Republike Hrvatske Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas Republike Hrvatske (kratica: ZERP) obuhvaća morski prostor u Jadranskom moru, od vanjske granice teritorijalnoga mora u smjeru pučine do njegove vanjske granice dopuštene općim međunarodnim pravom, a privremeno slijedi crtu razgraničenja epikontinentalnog pojasa uspostavljenu Sporazumom između SFRJ i Talijanske Republike o razgraničenju epikontinentalnog pojasa iz 1968. godine.

Novi!!: 1. siječnja i Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas · Vidi više »

Zakon

Zakon je normativni akt države koji po točno određenom postupku donosi zakonodavni organ, najčešće skupština (parlament).

Novi!!: 1. siječnja i Zakon · Vidi više »

Zapadna Australija

Zapadna Australija (eng. Western Australia) je australska najveća država, površinom otprilike jednaka zapadnoj Europi.

Novi!!: 1. siječnja i Zapadna Australija · Vidi više »

Zlata Tkač

Zlata Moisejevna Tkač (rođena kao Zlote Beyrihman, moldavski: Злотэ Бейрихман, jidiš: זלאַטע טקאַטש, rumunjski: Zlata Tcaci, 16. svibnja 1928. – 1. siječnja 2006.) bila je moldavska skladateljica i glazbena pedagogica židovskoga porijekla.

Novi!!: 1. siječnja i Zlata Tkač · Vidi više »

1.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1. · Vidi više »

1431.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1431. · Vidi više »

1438.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1438. · Vidi više »

1449.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1449. · Vidi više »

1502.

1502. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.

Novi!!: 1. siječnja i 1502. · Vidi više »

1503.

1503. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u nedjelju.

Novi!!: 1. siječnja i 1503. · Vidi više »

1515.

1515. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: 1. siječnja i 1515. · Vidi više »

1527.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1527. · Vidi više »

1600.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1600. · Vidi više »

1618.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1618. · Vidi više »

1651.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1651. · Vidi više »

1673.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1673. · Vidi više »

1682.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1682. · Vidi više »

1700.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1700. · Vidi više »

1707.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1707. · Vidi više »

1711.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1711. · Vidi više »

1735.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1735. · Vidi više »

1739.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1739. · Vidi više »

1748.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1748. · Vidi više »

1749.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1749. · Vidi više »

1782.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1782. · Vidi više »

1788.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1788. · Vidi više »

1801.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1801. · Vidi više »

1803.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1803. · Vidi više »

1804.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1804. · Vidi više »

1808.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1808. · Vidi više »

1818.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1818. · Vidi više »

1823.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1823. · Vidi više »

1826.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1826. · Vidi više »

1833.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1833. · Vidi više »

1840.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1840. · Vidi više »

1857.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1857. · Vidi više »

1860.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1860. · Vidi više »

1861.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1861. · Vidi više »

1863.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1863. · Vidi više »

1869.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1869. · Vidi više »

1870.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1870. · Vidi više »

1873.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1873. · Vidi više »

1877.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1877. · Vidi više »

1879.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1879. · Vidi više »

1880.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1880. · Vidi više »

1881.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1881. · Vidi više »

1885.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1885. · Vidi više »

1886.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1886. · Vidi više »

1887.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1887. · Vidi više »

1888.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1888. · Vidi više »

1892.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1892. · Vidi više »

1893.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1893. · Vidi više »

1894.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1894. · Vidi više »

1895.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1895. · Vidi više »

1897.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1897. · Vidi više »

1898.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1898. · Vidi više »

1899.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1899. · Vidi više »

1900.

Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.

Novi!!: 1. siječnja i 1900. · Vidi više »

1901.

1901. (MCMI), prva je godina 20. stoljeća.

Novi!!: 1. siječnja i 1901. · Vidi više »

1904.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1904. · Vidi više »

1907.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1907. · Vidi više »

1910.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1910. · Vidi više »

1912.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1912. · Vidi više »

1914.

Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.

Novi!!: 1. siječnja i 1914. · Vidi više »

1919.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1919. · Vidi više »

1920.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1920. · Vidi više »

1921.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1921. · Vidi više »

1922.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1922. · Vidi više »

1926.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1926. · Vidi više »

1927.

1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.

Novi!!: 1. siječnja i 1927. · Vidi više »

1928.

1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.

Novi!!: 1. siječnja i 1928. · Vidi više »

1929.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1929. · Vidi više »

1931.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1931. · Vidi više »

1932.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1932. · Vidi više »

1933.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1933. · Vidi više »

1934.

1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.

Novi!!: 1. siječnja i 1934. · Vidi više »

1935.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1935. · Vidi više »

1937.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1937. · Vidi više »

1938.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1938. · Vidi više »

1939.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1939. · Vidi više »

1940.

1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.

Novi!!: 1. siječnja i 1940. · Vidi više »

1942.

Važni događaji neodređenog datuma.

Novi!!: 1. siječnja i 1942. · Vidi više »

1943.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1943. · Vidi više »

1944.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1944. · Vidi više »

1945.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1945. · Vidi više »

1946.

1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.

Novi!!: 1. siječnja i 1946. · Vidi više »

1948.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1948. · Vidi više »

1949.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1949. · Vidi više »

1952.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1952. · Vidi više »

1956.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1956. · Vidi više »

1958.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1958. · Vidi više »

1959.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1959. · Vidi više »

1960.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1960. · Vidi više »

1961.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1961. · Vidi više »

1963.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1963. · Vidi više »

1966.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1966. · Vidi više »

1968.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1968. · Vidi više »

1970.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1970. · Vidi više »

1971.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1971. · Vidi više »

1972.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1972. · Vidi više »

1973.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1973. · Vidi više »

1976.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1976. · Vidi više »

1978.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1978. · Vidi više »

1979.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1979. · Vidi više »

1981.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1981. · Vidi više »

1982.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1982. · Vidi više »

1985.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1985. · Vidi više »

1986.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1986. · Vidi više »

1989.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1989. · Vidi više »

1990.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1990. · Vidi više »

1992.

1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.

Novi!!: 1. siječnja i 1992. · Vidi više »

1993.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1993. · Vidi više »

1995.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 1995. · Vidi više »

1997.

1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.

Novi!!: 1. siječnja i 1997. · Vidi više »

1998.

1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.

Novi!!: 1. siječnja i 1998. · Vidi više »

2001.

2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: 1. siječnja i 2001. · Vidi više »

2002.

2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.

Novi!!: 1. siječnja i 2002. · Vidi više »

2004.

2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.

Novi!!: 1. siječnja i 2004. · Vidi više »

2006.

2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.

Novi!!: 1. siječnja i 2006. · Vidi više »

2007.

2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: 1. siječnja i 2007. · Vidi više »

2008.

2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.

Novi!!: 1. siječnja i 2008. · Vidi više »

2009.

2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.

Novi!!: 1. siječnja i 2009. · Vidi više »

2010.

2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.

Novi!!: 1. siječnja i 2010. · Vidi više »

2011.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 2011. · Vidi više »

2012.

2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.

Novi!!: 1. siječnja i 2012. · Vidi više »

2013.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 2013. · Vidi više »

2014.

2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: 1. siječnja i 2014. · Vidi više »

2015.

desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.

Novi!!: 1. siječnja i 2015. · Vidi više »

2018.

Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.

Novi!!: 1. siječnja i 2018. · Vidi više »

2019.

2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.

Novi!!: 1. siječnja i 2019. · Vidi više »

2020.

2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: 1. siječnja i 2020. · Vidi više »

2023.

200px 2023. (rimski: MMXXIII), dvadeset i druga je godina 21. stoljeća.

Novi!!: 1. siječnja i 2023. · Vidi više »

404.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 404. · Vidi više »

439.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 439. · Vidi više »

45. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: 1. siječnja i 45. pr. Kr. · Vidi više »

Unijapedija je koncept kartu ili semantičke mreže, organizirana kao enciklopedija - rječnik. To daje kratku definiciju svakog pojma i njegovih odnosa.

Ovo je div online mentalnu kartu koja služi kao temelj za dijagrame koncept. To je besplatan za korištenje i svaki članak ili dokument se može skinuti. To je alat, izvor ili referenca za studij, istraživanje, obrazovanje, učenje ili poučavanje, koji se može koristiti od strane nastavnika, nastavnika, učenika ili studenta; za akademsku svijetu: za škole, osnovno, srednje, gimnazije, srednje tehničke stupnja, koledž, sveučilište, preddiplomskih, diplomskih i doktorskih stupnjeva; za radove, izvješća, projekte, ideje, dokumentacije, ankete, sažetke, odnosno rada. Ovdje je definicija, objašnjenje, opis ili značenje svako bitnije na kojem trebate informacije, kao i popis njihovih povezanih koncepata kao riječnika. Dostupan u Hrvatski, Engleski, Španjolski, Portugalski, Japanski, Kineski, Francuski, Njemački, Talijanski, Polirati, Nizozemski, Ruski, Arapski, Hindski, Švedski, Ukrajinski, Mađarski, Katalonski, Češki, Hebrejski, Danski, Finski, Indonezijski, Norveški, Rumunjski, Turski, Vijetnamski, Korejski, Thai, Grčki, Bugarski, Slovački, Litvanski, Filipinac, Latvijski, Estonski i Slovenski Više jezicima.

Sve informacije se ekstrahira iz Wikipedija, i to je dostupan pod licencom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima.

Zaklada Wikimedia ne podržava niti je povezana s Unijapedija.

Google Play, Android i logotip Google Playa zaštitni su znaci tvrtke Google Inc.

Sva prava pridržana

OdlazniDolazni