Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

1. siječnja i Gospić

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između 1. siječnja i Gospić

1. siječnja vs. Gospić

1. Gospić je grad u Hrvatskoj.

Sličnosti između 1. siječnja i Gospić

1. siječnja i Gospić imaju 30 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Drugi svjetski rat, Europska unija, Hrvatska, Kralj, Olimpijske igre, Oružane snage Republike Hrvatske, 1527., 1804., 1823., 1869., 1893., 1894., 1898., 1900., 1920., 1921., 1932., 1940., 1945., 1966., 1971., 1981., 1990., 1992., 1993., 1995., 1998., 2001., 2011., 2015..

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

1. siječnja i Drugi svjetski rat · Drugi svjetski rat i Gospić · Vidi više »

Europska unija

Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).

1. siječnja i Europska unija · Europska unija i Gospić · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

1. siječnja i Hrvatska · Gospić i Hrvatska · Vidi više »

Kralj

Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.

1. siječnja i Kralj · Gospić i Kralj · Vidi više »

Olimpijske igre

Službeni logo Olimpijskih igara Olimpijske igre (skraćeno OI), međunarodno su višesportsko natjecanje koje se održava svake četiri godine u dvjema skupinama sportova - ljetnima (Ljetne olimpijske igre) i zimskima (Zimske olimpijske igre).

1. siječnja i Olimpijske igre · Gospić i Olimpijske igre · Vidi više »

Oružane snage Republike Hrvatske

Oružane snage Republike Hrvatske (skr. OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.

1. siječnja i Oružane snage Republike Hrvatske · Gospić i Oružane snage Republike Hrvatske · Vidi više »

1527.

Bez opisa.

1. siječnja i 1527. · 1527. i Gospić · Vidi više »

1804.

Bez opisa.

1. siječnja i 1804. · 1804. i Gospić · Vidi više »

1823.

Bez opisa.

1. siječnja i 1823. · 1823. i Gospić · Vidi više »

1869.

Bez opisa.

1. siječnja i 1869. · 1869. i Gospić · Vidi više »

1893.

Bez opisa.

1. siječnja i 1893. · 1893. i Gospić · Vidi više »

1894.

Bez opisa.

1. siječnja i 1894. · 1894. i Gospić · Vidi više »

1898.

Bez opisa.

1. siječnja i 1898. · 1898. i Gospić · Vidi više »

1900.

Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.

1. siječnja i 1900. · 1900. i Gospić · Vidi više »

1920.

Bez opisa.

1. siječnja i 1920. · 1920. i Gospić · Vidi više »

1921.

Bez opisa.

1. siječnja i 1921. · 1921. i Gospić · Vidi više »

1932.

Bez opisa.

1. siječnja i 1932. · 1932. i Gospić · Vidi više »

1940.

1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.

1. siječnja i 1940. · 1940. i Gospić · Vidi više »

1945.

Bez opisa.

1. siječnja i 1945. · 1945. i Gospić · Vidi više »

1966.

Bez opisa.

1. siječnja i 1966. · 1966. i Gospić · Vidi više »

1971.

Bez opisa.

1. siječnja i 1971. · 1971. i Gospić · Vidi više »

1981.

Bez opisa.

1. siječnja i 1981. · 1981. i Gospić · Vidi više »

1990.

Bez opisa.

1. siječnja i 1990. · 1990. i Gospić · Vidi više »

1992.

1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.

1. siječnja i 1992. · 1992. i Gospić · Vidi više »

1993.

Bez opisa.

1. siječnja i 1993. · 1993. i Gospić · Vidi više »

1995.

Bez opisa.

1. siječnja i 1995. · 1995. i Gospić · Vidi više »

1998.

1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.

1. siječnja i 1998. · 1998. i Gospić · Vidi više »

2001.

2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

1. siječnja i 2001. · 2001. i Gospić · Vidi više »

2011.

Bez opisa.

1. siječnja i 2011. · 2011. i Gospić · Vidi više »

2015.

desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.

1. siječnja i 2015. · 2015. i Gospić · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između 1. siječnja i Gospić

1. siječnja ima 366 odnose, a Gospić ima 393. Kao što im je zajedničko 30, Jaccard indeks 3.95% = 30 / (366 + 393).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između 1. siječnja i Gospić. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »