Brže od pregledniku!Sličnosti između 1. srpnja i 1929.
1. srpnja i 1929. imaju 13 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Ödön Földessy, Hrvatska, Mađarska, Nobelova nagrada za fiziku, 1904., 1980., 2001., 2004., 2009., 2012., 2013., 2020., 2023..
Ödön Földessy
Ödön Földessy (Békés, 1. srpnja 1929. – Budimpešta, 9. lipnja 2020.) bio je mađarski atletičar koji se uglavnom natjecao u skoku u dalj.
Ödön Földessy i 1. srpnja · Ödön Földessy i 1929. ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
1. srpnja i Hrvatska · 1929. i Hrvatska ·
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
1. srpnja i Mađarska · 1929. i Mađarska ·
Nobelova nagrada za fiziku
Nobelova nagrada za fiziku vrijedi kao najviše priznanje za radove u oblasti fizike.
1. srpnja i Nobelova nagrada za fiziku · 1929. i Nobelova nagrada za fiziku ·
1904.
Bez opisa.
1. srpnja i 1904. · 1904. i 1929. ·
1980.
Bez opisa.
1. srpnja i 1980. · 1929. i 1980. ·
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
1. srpnja i 2001. · 1929. i 2001. ·
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
1. srpnja i 2004. · 1929. i 2004. ·
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
1. srpnja i 2009. · 1929. i 2009. ·
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
1. srpnja i 2012. · 1929. i 2012. ·
2013.
Bez opisa.
1. srpnja i 2013. · 1929. i 2013. ·
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
1. srpnja i 2020. · 1929. i 2020. ·
2023.
200px 2023. (rimski: MMXXIII), dvadeset i druga je godina 21. stoljeća.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što 1. srpnja i 1929. imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između 1. srpnja i 1929.
Usporedba između 1. srpnja i 1929.
1. srpnja ima 140 odnose, a 1929. ima 151. Kao što im je zajedničko 13, Jaccard indeks 4.47% = 13 / (140 + 151).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između 1. srpnja i 1929.. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
