Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

1. srpnja i Europska unija

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između 1. srpnja i Europska unija

1. srpnja vs. Europska unija

1. Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).

Sličnosti između 1. srpnja i Europska unija

1. srpnja i Europska unija imaju 21 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Europska unija, Himna, Hrvatska, Mađarska, 1952., 1957., 1958., 1961., 1967., 1974., 1981., 1987., 1997., 2000., 2001., 2004., 2009., 2011., 2013., 2020., 2023..

Europska unija

Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).

1. srpnja i Europska unija · Europska unija i Europska unija · Vidi više »

Himna

Himna (grč. pjesma, hvalospjev) je reprezentativna pjesma, najčešće države, koja se pjeva ili svira u svečanim i službenim prilikama.

1. srpnja i Himna · Europska unija i Himna · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

1. srpnja i Hrvatska · Europska unija i Hrvatska · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).

1. srpnja i Mađarska · Europska unija i Mađarska · Vidi više »

1952.

Bez opisa.

1. srpnja i 1952. · 1952. i Europska unija · Vidi više »

1957.

Bez opisa.

1. srpnja i 1957. · 1957. i Europska unija · Vidi više »

1958.

Bez opisa.

1. srpnja i 1958. · 1958. i Europska unija · Vidi više »

1961.

Bez opisa.

1. srpnja i 1961. · 1961. i Europska unija · Vidi više »

1967.

Bez opisa.

1. srpnja i 1967. · 1967. i Europska unija · Vidi više »

1974.

1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.

1. srpnja i 1974. · 1974. i Europska unija · Vidi više »

1981.

Bez opisa.

1. srpnja i 1981. · 1981. i Europska unija · Vidi više »

1987.

Bez opisa.

1. srpnja i 1987. · 1987. i Europska unija · Vidi više »

1997.

1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.

1. srpnja i 1997. · 1997. i Europska unija · Vidi više »

2000.

2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.

1. srpnja i 2000. · 2000. i Europska unija · Vidi više »

2001.

2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

1. srpnja i 2001. · 2001. i Europska unija · Vidi više »

2004.

2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.

1. srpnja i 2004. · 2004. i Europska unija · Vidi više »

2009.

2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.

1. srpnja i 2009. · 2009. i Europska unija · Vidi više »

2011.

Bez opisa.

1. srpnja i 2011. · 2011. i Europska unija · Vidi više »

2013.

Bez opisa.

1. srpnja i 2013. · 2013. i Europska unija · Vidi više »

2020.

2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.

1. srpnja i 2020. · 2020. i Europska unija · Vidi više »

2023.

200px 2023. (rimski: MMXXIII), dvadeset i druga je godina 21. stoljeća.

1. srpnja i 2023. · 2023. i Europska unija · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između 1. srpnja i Europska unija

1. srpnja ima 140 odnose, a Europska unija ima 269. Kao što im je zajedničko 21, Jaccard indeks 5.13% = 21 / (140 + 269).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između 1. srpnja i Europska unija. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »