Komunikacija

922 odnosi: A1 Hrvatska, Albanski jezik, Alpsko skijanje, Američki dolar, Amfiteatar u Puli, Ana Katarina Zrinski, Anžuvinci, Andrej Plenković, Andrija II., Andrija Kačić Miošić, Andrija Mohorovičić, Aneksija, Ante Kovačić, Ante Pavelić, Ante Starčević, Antun Branko Šimić, Antun Gustav Matoš, Antun Kanižlić, Antun Lučić (mineralog), Antun Mihanović, Antun Vrančić, Ardijejci, Armand Jean du Plessis, kardinal Richelieu, Arpadovići, Atletika, August Šenoa, Austrija, Austro-Ugarska, Autocesta A1, Autocesta A2, Autocesta A3, Autocesta A4, Autocesta A5, Autocesta A6, Autocesta A8, Autocesta A9, Autoceste u Hrvatskoj, Automobil, Autonomaši, Avari, Đurđica Bjedov, Šandalja, Šećerna bolest, Šiško Menčetić, Šibenik, Šibenska molitva, Šibensko-kninska županija, Širokopojasni internet, Škoda Auto, Španjolska, ..., Šubići, Željezno doba, Željko Mavrović, Žigmund Luksemburški, Županijski sudovi u Hrvatskoj, Čakovec, Češka, Česi, Česi u Hrvatskoj, Četvorni kilometar, Čista srijeda, Čvor (Bjelovar), Bašćanska ploča, Bakar, Banka, Banovina Hrvatska, Baranja (regija), Barcelona, Barok, Bartol Kašić, Beč, Bečki kongres, Beli Manastir, Benediktinci, Benkovac, Bihać, Bitka kod Siska, Bizant, Bjelovar, Bjelovarsko-bilogorska županija, Blanka Vlašić, Bošnjački jezik, Božić, Božićni Ustav, Boks, Bolnica, Bolonjska deklaracija, Bosna i Hercegovina, Branimir, Branko Cikatić, Bregana, Brijuni, Brne Karnarutić, Brodogradilište, Brodogradilište Uljanik, Brodosplit, Brodsko-posavska županija, Brončano doba, Bruto domaći proizvod, Bugari, Bugarski jezik, Bukove prašume, Celestin Medović, Cent, Cetinski sabor, Cres, Crna Gora, Crnogorski jezik, Croatia Airlines, Daktiloskopija, Dalmacija, Dalmacija (rimska provincija), Dan antifašističke borbe, Dan državnosti, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, Danilska kultura, Davisov kup, Džore Držić, Delmati, Demokracija, Dimitrija Demeter, Dinara (vrh), Dinaridi, Dinko Šimunović, Dino Rađa, Dioklecijanova palača, Dječji vrtić, Djeca, Dmitar Zvonimir, Dobriša Cesarić, Doktor, Domovinski rat, Dražen Petrović, Dragutin Domjanić, Dragutin Gorjanović-Kramberger, Dragutin Tadijanović, Drava, Država Slovenaca, Hrvata i Srba, Državna matura, Državni proračun, Dream team, Društvo hrvatskih književnika, Družba Isusova, Drugi svjetski rat, Dubrovačka Republika, Dubrovačke gradske zidine, Dubrovačko-neretvanska županija, Dubrovnik, Dugometražni film, Duje Draganja, Dunav, Dvorska komora, Dvorsko ratno vijeće, Eduard Slavoljub Penkala, Električni generator, Enigmopolis, Eufrazijeva bazilika, Eugen Kumičić, Eugen Kvaternik, Euro, Europa, Europska plivačka federacija, Europska unija, Europsko prvenstvo u rukometu – Norveška 2008., Europsko prvenstvo u rukometu – Portugal 1994., Europsko prvenstvo u vaterpolu, Farmacija, Faust Vrančić, Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva, Ferdo Šišić, Filip IV., španjolski kralj, Film, Fran Galović, Fran Krsto Frankapan, Franci, Francuski jezik, Franjevci, Franjo Šanjek, Franjo Josip I., Franjo Rački, Franjo Tuđman, Frankapani, Genova, Geopolitika, Gimnazija, Ginekologija, Glagoljica, Glina (tlo), GNK Dinamo Zagreb, Goran Ivanišević, Goričan, Gorski kotar, Gospić, Građevinarstvo, Grad, Gradec (Zagreb), Gramatika, Grci, Grgur VII., Gusari, Gutenbergova Biblija, Habsburška Monarhija, Habsburg, Haiti, Hajduci, Hanibal Lucić, Hebrejski jezik, Hektar, Historiografija, Histri, HNK Hajduk Split, Horvatska domovina, Hrvati, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska ćirilica, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska elektroprivreda, Hrvatska književnost, Hrvatska košarkaška reprezentacija, Hrvatska kuna, Hrvatska narodna banka, Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati, Hrvatska nogometna reprezentacija, Hrvatska perunika, Hrvatska povijest, Hrvatska pragmatička sankcija, Hrvatska rukometna reprezentacija, Hrvatska seljačka stranka, Hrvatska socijalno-liberalna stranka, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Hrvatska vaterpolska reprezentacija, Hrvatske željeznice, Hrvatske županije, Hrvatski akademski vaterpolski klub Mladost Zagreb, Hrvatski jezik, Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode, Hrvatski narodni preporod, Hrvatski parlamentarni izbori 1990., Hrvatski parlamentarni izbori 2000., Hrvatski parlamentarni izbori 2003., Hrvatski parlamentarni izbori 2007., Hrvatski predsjednički izbori 2000., Hrvatski predsjednički izbori 2005., Hrvatski sabor, Hrvatski sabor 1861., Hrvatski Telekom, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatsko državno pravo, Hrvatsko Kraljevstvo, Hrvatsko proljeće, Hrvatsko-ugarska nagodba, Hrvojev misal, Hušnjakovo brdo, Humanizam, Hvar, Hvarska kultura, Identifikacija, Ignjat Đurđević, Ilija Crijević, Iliri, Ilirske pokrajine, Ilirski pokret, Impresso-keramika, INA, Industrija, Inflacija, Informatika, Inkunabula, Interna medicina, Internet, Islamizacija, Istarska županija, Istarski demokratski sabor, Istarski ipsilon, Istra, Istriotski jezik, Isus, Italija, Iva Majoli, Ivan Aralica, Ivan Bunić Vučić, Ivan Generalić, Ivan Goran Kovačić, Ivan Gundulić, Ivan Kozarac, Ivan Kukuljević Sakcinski, Ivan Ljubičić, Ivan Lučić, Ivan Mažuranić, Ivan Meštrović, Ivan Rabuzin, Ivan VIII., papa, Ivan Vučetić, Ivan Vukić, Ivano Balić, Ivica Kostelić, Ivica Račan, Ivo Andrić, Ivo Brešan, Ivo Sanader, Ivo Vojnović, Izmjenična električna struja, Jadera, Jadranska perunika, Jadransko more, Jadrolinija, Janica Kostelić, Janko Drašković, Janus Pannonius, Japodi, Jednostranački sustav, Johannes Gutenberg, Josip Broz Tito, Josip II., car Svetog Rimskog Carstva, Josip Jelačić, Josip Kozarac, Josip Pupačić, Jozo Kljaković, Judita, Jugoistočna Europa, Julije Klović, Junije Palmotić, Juraj Šižgorić, Juraj Dalmatinac, Juraj Dobrila, Juraj Habdelić, Juraj Ratkaj, Jure Kaštelan, Kameno doba, Kapitulacija Italije, Karlo I. Robert, Karlovačka županija, Karlovac, Karpati, Katedrala sv. Jakova u Šibeniku, Katoličanstvo, Katoličanstvo u Hrvata, Katolička Crkva, Katolička Crkva u Hrvatskoj, Károly Khuen-Héderváry, Kelti, Kemija, Keramika, Kirurgija, KK Cibona, KK Split, KK Zadar, Klasicizam, Klima, Klinička bolnica, Klinički bolnički centar, Klinika (ustanova), Kmetstvo, Knezovi Zrinski, Knin, Književnost, Košarka, Košarka na OI 1992., Košarkaška Kuća slavnih, Košarkaška reprezentacija SAD-a, Kolinda Grabar-Kitarović, Koloman, Komunikacija, Komunizam, Konstantin VII. Porfirogenet, Kontinentska klima, Konzum, Koordinirano svjetsko vrijeme, Kopnene granice Hrvatske, Koprivničko-križevačka županija, Koprivnica, Korčula, Kralj Tomislav, Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima, Kraljevina Italija, Kraljevina Jugoslavija, Kraljevina Mađarska, Krapina, Krapinsko-zagorska županija, Kravata, Kršćanstvo, Krbavska bitka, Krešimir Ćosić, Križaljka, Križari, Krsto Hegedušić, Krsto I. Frankapan Brinjski, Krug, Krvna žila, Krvni tlak, Ksaver Šandor Gjalski, Kultura, Kup Radivoja Koraća, Kup Raymonda Saporte, Kup UEFA, Kup velesajamskih gradova, Kupa, Kvizorama, Ladislav I. Sveti, Ladislav Napuljski, Lastovo, Latinica, Latinski jezik, Lavoslav Ružička, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, LEN Liga prvaka, Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva, Ličko-senjska županija, Liberalna stranka, Liburni, Liječnik, Lijepa naša domovino, Lika, Lipovac, Lisinski (1944.), Lječilište, Ljudevit Gaj, Lošinj, Lučka kapetanija, Ludovik I. Anžuvinac, Luj XIV., kralj Francuske, Luka Ibrišimović, Luka Modrić, Luka Rijeka, Lumbarda, Lumbardska psefizma, Mađari, Mađari u Hrvatskoj, Mađaroni, Mađarska, Mađarski jezik, Magnetsko polje, Makedonski jezik, Maksimilijan Vrhovac, Mali Lošinj, Manjinski jezici u Hrvatskoj, Marija Terezija Austrijska, Marin Držić, Mario Ančić, Marko Marulić, Marko Mesić, Mate Parlov, Matica hrvatska, Matija Antun Relković, Matija Korvin, Matija Petar Katančić, Mavro Vetranović, Međimurska županija, Međunarodni monetarni fond, Međunarodni praznik rada, Medicina, Mehmed-paša Sokolović, Metalno doba, Miko Tripalo, Milutin Milanković, Mir u Srijemskim Karlovcima, Mirko Filipović, Mirko Novosel, Miroslav Krleža, Misal, Misal po zakonu rimskoga dvora, Mješovite borilačke vještine, Mlađe kameno doba, Mletačka Republika, Mletačke utvrde, Mobilni telefon, Modernizam (književnost), Mohačka bitka, Muškarac, Musliman, Nacionalna država, Nacionalna manjina, Nacionalni park Kornati, Nacionalni park Krka, Nacionalni park Mljet, Nacionalni park Paklenica, Nacionalni park Plitvička jezera, Nacionalni park Risnjak, Nacionalni park Sjeverni Velebit, Nafta, Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima, Narodna stranka, Narodni pokret 1903. godine, Narona, National Basketball Association, NATO, Nürnberg, Neandertalac, Nezaposlenost, Nezavisna Država Hrvatska, Nijemci, Nikola Šubić Zrinski, Nikola Faller, Nikola Jurišić, Nikola Tesla, Nikola VII. Zrinski, Njemačka, Njemačka redarstvena organizacija u Hrvatskoj, Njemački jezik, Nobelova nagrada, Nogomet, Nova godina, Novac, Novine Horvatzke, Obrazovanje, Odgoj, Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ, Opća bolnica, Općina, Općinski sudovi u Hrvatskoj, Opel, Operacija Oluja, Opsada Sigeta, Organizacija za europsku sigurnost i suradnju, Oružane snage Republike Hrvatske, Osijek, Osječko-baranjska županija, Osmansko Carstvo, Osnovna škola, Osteoporoza, Pacta conventa, Panonija, Panonska Hrvatska (kneževina), Panonska nizina, Papa, Parlament, Pavao Štoos, Pavao I. Šubić Bribirski, Pavao Pavličić, Pazin, Pedijatrija, Personalna unija, Perunika, Petar Berislavić, Petar Hektorović, Petar IV. Zrinski, Petar Krešimir IV., Petar Preradović, Petar Snačić, Petar Zoranić, Pismenost, Planinska klima, Požarevački mir, Požeško-slavonska županija, Požega, Pobačaj, Poezija, Poglavar države, Poglavnik, Polis, Politika, Poljoprivreda, Poljska, Poljski jezik, Popis osnovnih hrvatskih tema, Popis zemalja po BDP-u (PKM), Postmoderna, Povijest, Povijest Pule, Pragmatička sankcija, Pravoslavlje, Predsjednik Republike Hrvatske, Predsjednik Vlade Republike Hrvatske, Prekršajni sudovi u Hrvatskoj, Primorska Hrvatska (kneževina), Primorsko-goranska županija, Prirodne znanosti, Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji, Prosvjetiteljstvo u hrvatskoj književnosti, Protorealizam, Prst, Prvi svjetski rat, Pula, Računalo, Rak (bolest), Rakovički ustanak, Rapalski ugovor, Raspad Kraljevine Jugoslavije, Ratifikacija, Realizam (književnost), Referendum o hrvatskoj samostalnosti, Republika, Revolucija 1848. – 1849., Revolucija u Mađarskoj 1848., RH (registracijska oznaka), Riječka krpica, Rijeka, Rimska Republika, Rimski ugovori, Rimsko Carstvo, RK Bjelovar, RK Zagreb, Romantizam, Romski jezik, Ruđer Bošković, Rukomet, Rukomet na OI 1996., Rukomet na OI 2004., Rumunjski jezik, Rusija, Rusinski jezik, Ruski jezik, Salona, Sanja Jovanović, Sava, Savka Dabčević-Kučar, Schengenski prostor, Schutzstaffel, Silvije Strahimir Kranjčević, Sirakuza, Sirmij, Sisačko-moslavačka županija, Sisak, Skok u vis, Skordisci, Slaveni, Slavenska teorija o podrijetlu Hrvata, Slavonija, Slavonski Brod, Slobodan Milošević, Slobodan Novak, Slovački jezik, Slovaci, Slovenija, Slovenski jezik, Socijaldemokratska partija Hrvatske, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Hrvatska, Sojenica, Solin, Sopotska kultura, Specijalna bolnica, Split, Splitsko-dalmatinska županija, Srbi, Srbi u Hrvatskoj, Srbija, Srce, Srebro, Središnja Hrvatska, Srednja škola, Srednja Europa, Srednji vijek, Sredozemlje, Sredozemna klima, Srijem, Srpanjske žrtve, Srpski jezik, Stanko Vraz, Starčevačka kultura, Stari Grad, Starogradsko polje, Stećak, Stjepan Držislav, Stjepan Mesić, Stjepan Prvomučenik, Stobreč, Stolni tenis, Stranka prava, Student, Sudbena vlast u Hrvatskoj, Sulejman I., Svećenik, Sveta tri kralja, Sveučilište, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Sveučilište Sjever, Sveučilište u Dubrovniku, Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Slavonskom Brodu, Sveučilište u Splitu, Sveučilište u Zadru, Sveučilište u Zagrebu, Svi sveti, Svjetska baština, Svjetska prvenstva u atletici, Svjetska trgovinska organizacija, Svjetski ekonomski forum, Svjetski skijaški kup, Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998., Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022., Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018., Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska 2009., Svjetsko prvenstvo u rukometu – Island 1995., Svjetsko prvenstvo u rukometu – Portugal 2003., Svjetsko prvenstvo u rukometu – Tunis 2005., Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2007., Tadija Smičiklas, Talijani u Hrvatskoj, Talijanski jezik, Tamara Boroš, Tehnologija, Telefon, Telekomunikacija, Telemach Hrvatska, Teritorijalno more, Teuta, Tijelovo, Tin Ujević, Tituš Brezovački, Toni Kukoč, Transformator, Tržišno gospodarstvo, Trg bana Jelačića (Zagreb), Trgovački sudovi u Hrvatskoj, Trgovina, Trogir, Trpimir I., Trpimirovići, Turizam u Hrvatskoj, Turski jezik, Učenik, UEFA Europska liga, Ujedinjeni narodi, Ukrajinski jezik, ULEB Euroliga, Umjetnost, Una, Uskoci, Uskrs, Uskrsni ponedjeljak, Ustav, Ustav Republike Hrvatske, Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, Ustavni sud Republike Hrvatske, Varaždin, Varaždinska županija, Vaterpolo, Vaterpolo na OI 1996., Vaterpolski klub Jug Dubrovnik, Vaterpolski klub POŠK Split, Veleučilište, Velika Gorica, Velika Gospa, Venecija, Vesna Parun, Vijeće Europe, Vinkovačka kultura, Vinodolski zakonik, Virovitičko-podravska županija, Virovitica, Vis, Visoka škola, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, Visoki upravni sud Republike Hrvatske, Visoko učilište, Vjekoslav Klaić, Vjenceslav Novak, VK Jadran, Vlada Republike Hrvatske, Vladimir Nazor, Vladimir Prelog, Vladimir Vidrić, Vlado Gotovac, Vlaho Bukovac, Vlasi, Vlatko Pavletić, Vojna krajina, Volkswagen, Vrhovni sud Republike Hrvatske, Vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske, Vučedolska golubica, Vučedolska kultura, Vukovar, Vukovarsko-srijemska županija, Wehrmacht, Wimbledon, Zadar, Zadarska županija, Zagreb, Zagrebačka županija, Zagrebačka biskupija, Zahtijevanja naroda, Zakon, Zdravstvo, Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske, Zimske olimpijske igre, Zlatna bula Andrije II., Znanost, Zoran Milanović, Zračna luka „Franjo Tuđman”, Zračna luka „Ruđer Bošković”, Zračna luka Osijek, Zračna luka Pula, Zračna luka Rijeka, Zračna luka Sveti Jeronim, Zračna luka Zadar, .eu, .hr, 1. ožujka, 1. siječnja, 1. srpnja, 1. studenoga, 1. svibnja, 1. travnja, 10. stoljeće, 1058., 1074., 1075., 1089., 1094., 11. siječnja, 1102., 1202., 1222., 1288., 1300., 1347., 1358., 1396., 14. stoljeće, 1409., 1463., 1483., 1493., 15. kolovoza, 15. prosinca, 15. rujna, 15. siječnja, 15. srpnja, 1526., 1527., 1558., 1566., 1592., 1593., 1604., 1607., 1669., 1671., 1683., 1699., 17. stoljeće, 1712., 1718., 1767., 1790., 18. stoljeće, 18. studenoga, 18. svibnja, 1805., 1813., 1815., 1835., 1842., 1843., 1845., 1847., 1848., 1849., 1860., 1861., 1868., 1874., 1881., 1883., 1890., 1892., 1899., 19. stoljeće, 19. svibnja, 1900., 1903., 1914., 1916., 1918., 1925., 1929., 1939., 1941., 1945., 1960-ih, 1967., 1971., 1974., 1980., 1983., 1990., 1991., 1992., 1993., 1995., 20. stoljeće, 2000., 2001., 2003., 2004., 2005., 2006., 2007., 2008., 2009., 2010., 2013., 2015., 2019., 2021., 2022., 2023., 21. svibnja, 22. lipnja, 22. prosinca, 22. svibnja, 25. lipnja, 25. prosinca, 25. travnja, 26. prosinca, 3. listopada, 3. maj, 30. svibnja, 30. travnja, 5. kolovoza, 6. siječnja, 7. lipnja, 7. stoljeće, 8. listopada, 852., 879., 925.. Proširite indeks (872 više) » « Stisni indeks

A1 Hrvatska

A1 Hrvatska (kraće A1; bivši Vipnet, kraće Vip) je prvi privatni mobilni operater u Hrvatskoj, dio A1 Telekom Austria Grupe i strateški partner Vodafona.

Novi!!: Hrvatska i A1 Hrvatska · Vidi više »

Albanski jezik

Albanski jezik (ISO 639-3), makrojezik i od 1952.

Novi!!: Hrvatska i Albanski jezik · Vidi više »

Alpsko skijanje

Alpsko skijanje je vrlo raširen način skijanja na planinskim padinama prekrivenim snijegom.

Novi!!: Hrvatska i Alpsko skijanje · Vidi više »

Američki dolar

Dolar je sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene u SAD-u. Odmah poslije rata za nezavisnost 1785. godine, prvi ministar financija nove vlade, Alexander Hamilton, je kao sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene predložio dolar.

Novi!!: Hrvatska i Američki dolar · Vidi više »

Amfiteatar u Puli

Amfiteatar u Puli ili pulska Arena (u narodu poznata i kao Divić-grad) najveći je i najsačuvaniji spomenik antičkog graditeljstva u Hrvatskoj.

Novi!!: Hrvatska i Amfiteatar u Puli · Vidi više »

Ana Katarina Zrinski

Grofica Ana Katarina Zrinski, rođ.

Novi!!: Hrvatska i Ana Katarina Zrinski · Vidi više »

Anžuvinci

Anžuvinci su francuska dinastija, mlađa loza francuske kraljevske dinastije Capet, osnovana u 14.stoljeću.

Novi!!: Hrvatska i Anžuvinci · Vidi više »

Andrej Plenković

Andrej Plenković (Zagreb, 8. travnja 1970.), hrvatski političar, pravnik i diplomat, 12.

Novi!!: Hrvatska i Andrej Plenković · Vidi više »

Andrija II.

Andrija II. (mađarski: II. András ili Endre, slovački: Ondrej) (Ostrogon, 1177. - Eger, 21. rujna 1235.), hrvatsko-ugarski kralj (1205. – 1235.) iz dinastije Arpadovića.

Novi!!: Hrvatska i Andrija II. · Vidi više »

Andrija Kačić Miošić

Andrija Kačić Miošić (Brist kraj Makarske, 17. travnja 1704. – Zaostrog, 12. prosinca 1760.), bio je hrvatski pučki pjesnik i fratar, vezan životom uz franjevački samostan u Zaostrogu.

Novi!!: Hrvatska i Andrija Kačić Miošić · Vidi više »

Andrija Mohorovičić

Andrija Mohorovičić (Volosko kraj Opatije, 23. siječnja 1857. – Zagreb, 18. prosinca 1936.), hrvatski geofizičar, ali i istaknuti hrvatski znanstvenik na području meteorologije i seizmologije, s kraja 19. i početka 20. stoljeća.

Novi!!: Hrvatska i Andrija Mohorovičić · Vidi više »

Aneksija

Aneksija (lat. annexio: spajanje, pripajanje), silom izvršeno prisvojenje nekog područja, s namjerom trajnog pripojenja.

Novi!!: Hrvatska i Aneksija · Vidi više »

Ante Kovačić

Antun "Ante" Kovačić (Oplaznik u Mariji Gorici, 6. lipnja 1854. – Glina/Zagreb, 10. prosinca 1889.), hrvatski romanopisac i novelist, pjesnik.

Novi!!: Hrvatska i Ante Kovačić · Vidi više »

Ante Pavelić

Ante Pavelić (Bradina kod Konjica, 14. srpnja 1889. – Madrid, 28. prosinca 1959.) bio je hrvatski fašistički političar i odvjetnik, revolucionar, osnivač i vođa Ustaškoga pokreta te poglavnik i diktator Nezavisne Države Hrvatske (NDH), koja je u Drugom svjetskom ratu bila protektorat fašističke Italije i nacističke Njemačke.

Novi!!: Hrvatska i Ante Pavelić · Vidi više »

Ante Starčević

Ante Starčević (Veliki Žitnik kod Gospića, 23. svibnja 1823. – Zagreb, 28. veljače 1896.) bio je hrvatski političar, publicist i književnik.

Novi!!: Hrvatska i Ante Starčević · Vidi više »

Antun Branko Šimić

Antun Branko Šimić (Drinovci, 18. studenoga 1898. – Zagreb, 2. svibnja 1925.) bio je hrvatski pjesnik, esejist, kritičar i prevoditelj.

Novi!!: Hrvatska i Antun Branko Šimić · Vidi više »

Antun Gustav Matoš

Antun Gustav Matoš (Tovarnik, 13. lipnja 1873. – Zagreb, 17. ožujka 1914.), bio je hrvatski pjesnik, novelist, feljtonist, esejist i putopisac.

Novi!!: Hrvatska i Antun Gustav Matoš · Vidi više »

Antun Kanižlić

Antun Kanižlić (Požega, 20. studenog 1699. – Požega, 24. kolovoza 1777.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, duhovni pisac i pjesnik.

Novi!!: Hrvatska i Antun Kanižlić · Vidi više »

Antun Lučić (mineralog)

Antun Lučić (Split, 9. rujna 1855. – Washington, SAD, 2. rujna 1921.), američki inovator hrvatskog podrijetla, pomorski časnik, mineralog, najzaslužniji za prvu naftnu bušotinu u Teksasu u mjestu Spindletop, kraj Beaumonta.

Novi!!: Hrvatska i Antun Lučić (mineralog) · Vidi više »

Antun Mihanović

Antun Mihanović (Zagreb, 10. lipnja 1796. – Novi Dvori Klanječki kraj Klanjca, 14. studenoga 1861.), bio je hrvatski književnik i pravnik.

Novi!!: Hrvatska i Antun Mihanović · Vidi više »

Antun Vrančić

Antun Vrančić (Šibenik, 29. svibnja 1504. – Prešov, Slovačka, 15. lipnja 1573.), hrvatski patricij, crkveni prelat, diplomat, pisac, nadbiskup i kardinal.

Novi!!: Hrvatska i Antun Vrančić · Vidi više »

Ardijejci

Karta koja prikazuje približan razmještaj ilirskih plemena i njihove susjede. Ardijejci (Ardiaei, Vardaei), ilirsko pleme s južne obale Jadrana koje prvo među Ilirima osnivaju državu pod vodstvom kralja Agrona, na području od lijeve obale Neretve pa do Vojuše u Albaniji.

Novi!!: Hrvatska i Ardijejci · Vidi više »

Armand Jean du Plessis, kardinal Richelieu

Kardinal Richelieu Armand Jean du Plessis de Richelieu (Richelieu, 9. rujna 1585. – Pariz, 4. prosinca 1642.), francuski državnik i kardinal.

Novi!!: Hrvatska i Armand Jean du Plessis, kardinal Richelieu · Vidi više »

Arpadovići

Statua Árpáda u Nemzeti Történeti Emlékparku u Ópusztaszeru, Mađarska Arpadovići (mađarski: Árpádok, slovački: Arpádovci) su ugarska dinastija koja je dobila ime prema vojvodi Arpadu (o.890. – 907.) pod čijim su vodstvom Mađari došli i naselili se u Panonsku nizinu.

Novi!!: Hrvatska i Arpadovići · Vidi više »

Atletika

Atletika Atletika je jedna od temeljnih i najraširenijih sportskih grana koja obuhvaća trkačke, bacačke i skakačke discipline.

Novi!!: Hrvatska i Atletika · Vidi više »

August Šenoa

August Ivan Nepomuk Eduard Šenoa (Zagreb, 14. studenoga 1838. – Zagreb, 13. prosinca 1881.), bio je hrvatski novinar i književnik.

Novi!!: Hrvatska i August Šenoa · Vidi više »

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Hrvatska i Austrija · Vidi više »

Austro-Ugarska

Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.

Novi!!: Hrvatska i Austro-Ugarska · Vidi više »

Autocesta A1

Autocesta A1, neslužbeno od pojedinih novinara zvana Dalmatina, Croatica, Jadransko-jonska, a u vrijeme početka gradnje 70-ih godina prošlog stoljeća i Autocesta kralja Tomislava, najdulja je hrvatska autocesta i povezuje glavni grad Zagreb s Karlovcem, Gospićem, Zadrom, Šibenikom, Splitom i Pločama. Nastavak gradnje autoceste prema Dubrovniku je planiran, dijelom u izgradnji i trebao bi biti gotov do 2029. godine. Neki od većih (zahtjevnijih) objekata na autocesti su.

Novi!!: Hrvatska i Autocesta A1 · Vidi više »

Autocesta A2

Autocesta A2 (Zagorska autocesta) je autocesta od Macelja na slovenskoj granici preko Krapine do čvora Jankomir (A2/A3). Sustav naplate je zatvoreni s dvije čeone naplate i četiri naplatne postaje u čvorovima autoceste. Cestom gospodari društvo "Autocesta Zagreb – Macelj d.o.o." (AZM) u vlasništvu Republike Hrvatske (49%) i Pyhrn Concession Holding GmbH (51%), čiji vlasnik je austrijska tvrtka Strabag. Ugovorom od 29. lipnja 2004. Autocesta Zagreb-Macelj d.o.o. povjerila je upravljanje autocestom tvrtci Egis Road Operation Croatia d.o.o., koja je u vlasništvu francuske tvrtke Egis Road Operation SA.

Novi!!: Hrvatska i Autocesta A2 · Vidi više »

Autocesta A3

Autocesta A3 je druga autocesta po duljini u Republici Hrvatskoj. Vodi od Bregane preko Zagreba i Slavonskog Broda, tj. Posavine do Lipovca na granici sa Srbijom. Njezina međunarodna oznaka, koja apostrofira njezinu važnost, je E70 (europska autocesta 70).

Novi!!: Hrvatska i Autocesta A3 · Vidi više »

Autocesta A4

Autocesta A4 ("Varaždinska autocesta"), ide od Goričana na mađarskoj granici prema Zagrebu. Povezuje Zagreb s Varaždinom i Čakovcem. Na ovoj autocesti se plaća cestarina.

Novi!!: Hrvatska i Autocesta A4 · Vidi više »

Autocesta A5

Autocesta A5 ("Slavonska autocesta" ili "Slavonika"), autocesta je na istoku Hrvatske, u Slavoniji, te je dio europskog pravca E73.

Novi!!: Hrvatska i Autocesta A5 · Vidi više »

Autocesta A6

Autocesta A6 ("Goranka") je autocesta u Gorskoj Hrvatskoj koja ide od Bosiljeva prema Rijeci. Povezuje Rijeku s Delnicama i Karlovcem te sa Zagrebom preko A1. Zahtjevniji objekti.

Novi!!: Hrvatska i Autocesta A6 · Vidi više »

Autocesta A8

Autocesta A8 je dio Istarskog ipsilona. Trenutno je izgrađena u profilu 1+1 brze ceste, a u planu je proširenje na puni profil autoceste, kao i gradnja druge cijevi tunela Učka. Autocesta počinje u čvoru Kanfanar, gdje se odvaja od drugog dijela Istarskog ipsilona, tj. autoceste A9, prolazi središnjom Istrom u smjeru sjeveroistoka prema Rijeci, točnije čvoru Učka (ex Matulji), gdje se spaja s autocestom A7. Najznačajniji objekt na tom pravcu svakako je tunel Učka dug 5062 metara.

Novi!!: Hrvatska i Autocesta A8 · Vidi više »

Autocesta A9

Autocesta A9 je dio Istarskog ipsilona, te europskog pravca E751.

Novi!!: Hrvatska i Autocesta A9 · Vidi više »

Autoceste u Hrvatskoj

Autocesta A1 blizu čvora Maslenica Autoceste u Hrvatskoj čine mrežu autocesta koje, prema Zakona u cestama, „imaju funkciju povezivanja Republike Hrvatske u europski prometni sustav, ostvarivanja kontinuiteta E-ceste (međunarodnim i međudržavnim sporazumima određena kao europska cesta), prometnog povezivanja regija Republike Hrvatske i omogućavanja tranzitnog prometa”.

Novi!!: Hrvatska i Autoceste u Hrvatskoj · Vidi više »

Automobil

Prvi automobil Automobil (samovoz) je motorno vozilo s karoserijom raznih oblika postavljenom na dvjema osovinama s četirima kotačima, a većinom se koristi za prijevoz putnika.

Novi!!: Hrvatska i Automobil · Vidi više »

Autonomaši

Autonomaši (ili "tolomaši" - po splitskom dijalektu) odn.

Novi!!: Hrvatska i Autonomaši · Vidi više »

Avari

Euroazijski Avari (poznati i pod imenom Obri), nomadski narod podrijetlom iz Središnje Azije.

Novi!!: Hrvatska i Avari · Vidi više »

Đurđica Bjedov

Đurđica "Đurđa" Bjedov (Split, 5. travnja 1947.) hrvatska plivačica, dvostruka osvajačica olimpijske medalje.

Novi!!: Hrvatska i Đurđica Bjedov · Vidi više »

Šandalja

Šandalja (tal. San Daniele) je arheološko i paleontološko nalazište kraj Pule.

Novi!!: Hrvatska i Šandalja · Vidi više »

Šećerna bolest

Šećerna bolest ili dijabetes (lat. diabetes mellitus), poremećaj je povećanja razine šećera u krvi, koji se zbiva kada gušterača prestane potpuno ili djelomično proizvoditi hormon inzulin ili proizvedeni inzulin nije djelotvoran u organizmu.

Novi!!: Hrvatska i Šećerna bolest · Vidi više »

Šiško Menčetić

Šišmundo (Šiško) Menčetić Vlahović (1457. – 1527.) dubrovački je vlastelin i hrvatski renesansni pjesnik koji je stvarao uglavnom u 15. stoljeću.

Novi!!: Hrvatska i Šiško Menčetić · Vidi više »

Šibenik

Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.

Novi!!: Hrvatska i Šibenik · Vidi više »

Šibenska molitva

Šibenska molitva Šibenska molitva jedan je od prvih poznatih hrvatskih latiničkih jezičnih i književnih spomenika, a godinama je smatrana i najstarijim (dokumentom pisan latinicom na hrvatskomJadranka Klisović: Vjesnik, večernje izdanje 21. studenoga 2008., Ministarstvo kulture RH. Pristupljeno 20. lipnja 2020.). Prvenstvo je, međutim, pripalo zadarskom Redu i zakonu iz 1345. godine, ali kao tekst nadahnute pjesničke inspiracije, koji ulazi u sve antologije starijega hrvatskog pjesništva, Šibenska molitva i dalje među tim najstarijim latiničkim spomenicima drži prvenstvo.

Novi!!: Hrvatska i Šibenska molitva · Vidi više »

Šibensko-kninska županija

Svečana zastava bivše Šibenske županije (1993. – 1997.) Šibensko-kninska županija jest županija u Hrvatskoj smještena u središnjoj i sjevernoj Dalmaciji.

Novi!!: Hrvatska i Šibensko-kninska županija · Vidi više »

Širokopojasni internet

Širokopojasni pristup Internetu (eng. broadband Internet access) ili često samo širokopojasni Internet je zajednički naziv za načine povezivanja na Internet koji omogućuju velike brzine prijenosa podataka.

Novi!!: Hrvatska i Širokopojasni internet · Vidi više »

Škoda Auto

Škoda je češki proizvođač automobila sa sjedištem u Mladoj Boleslavi.

Novi!!: Hrvatska i Škoda Auto · Vidi više »

Španjolska

Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.

Novi!!: Hrvatska i Španjolska · Vidi više »

Šubići

Šubići, jedno od dvanaest starohrvatskih plemena i hrvatska velikaška obitelj proistekla iz plemenskog starješinskog ustroja.

Novi!!: Hrvatska i Šubići · Vidi više »

Željezno doba

Željezno doba je završno prapovijesno razdoblje koje se nastavlja na brončano doba.

Novi!!: Hrvatska i Željezno doba · Vidi više »

Željko Mavrović

Željko Mavrović (Zagreb, 17. veljače 1969.), hrvatski boksač.

Novi!!: Hrvatska i Željko Mavrović · Vidi više »

Žigmund Luksemburški

Žigmund poznat još i kao Sigismund Luksemburški (Nürnberg, 14. veljače 1368. – Znojmo, 9. prosinca 1437.) je bio rimsko-njemački car, hrvatsko-ugarski i češki kralj.

Novi!!: Hrvatska i Žigmund Luksemburški · Vidi više »

Županijski sudovi u Hrvatskoj

Županijski sud u Vukovaru Županijski sudovi jedna su od vrsta redovnih sudova u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Hrvatska i Županijski sudovi u Hrvatskoj · Vidi više »

Čakovec

Čakovec je grad u sjevernoj Hrvatskoj, koji se nalazi oko 90 kilometara sjeverno od Zagreba.

Novi!!: Hrvatska i Čakovec · Vidi više »

Češka

Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.

Novi!!: Hrvatska i Češka · Vidi više »

Česi

Česi su zapadnoslavenski narod nastanjen u Češkoj (9.524.000).

Novi!!: Hrvatska i Česi · Vidi više »

Česi u Hrvatskoj

Grad Daruvar, kulturno, prosvjetno i administrativno središte Čeha u Hrvatskoj Zgrada Češke besede u Zagrebu Česi u Hrvatskoj (češki: Češi v Chorvatsku) su jedna od 22 ustavom priznate nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Hrvatska i Česi u Hrvatskoj · Vidi više »

Četvorni kilometar

Ilustracija jednog četvornog kilometara Četvorni kilometar ili kilometar kvadratni je mjerna jedinica za površinu.

Novi!!: Hrvatska i Četvorni kilometar · Vidi više »

Čista srijeda

Carl Spitzweg: Pepelnica, kraj karnevala. Pepelnica ili Čista srijeda je kršćanski spomendan kojim započinje korizma.

Novi!!: Hrvatska i Čista srijeda · Vidi više »

Čvor (Bjelovar)

Zagonetačko društvo »Čvor« je kultno hrvatsko zagonetačko društvo i tiskara iz Bjelovara, koje je svojim utjecajem na razvoj zagonetaštva u Hrvatskoj i SFRJ priskrbilo naslov enigmopolisa.

Novi!!: Hrvatska i Čvor (Bjelovar) · Vidi više »

Bašćanska ploča

Bašćanska ploča Tekst ploče na starohrvatskom Bašćanska ploča starohrvatski je spomenik, pisan prijelaznim oblikom glagoljice, oko 1100. godine.

Novi!!: Hrvatska i Bašćanska ploča · Vidi više »

Bakar

Kuprat je naziv za bakar u anionskom kompleksu.

Novi!!: Hrvatska i Bakar · Vidi više »

Banka

Banka u Bostonu Banka je ustanova ili radna organizacija koja posreduje u novčanom prometu i novčanim poslovima.

Novi!!: Hrvatska i Banka · Vidi više »

Banovina Hrvatska

Banovina Hrvatska je bila autonomna teritorijalna jedinica unutar Kraljevine Jugoslavije.

Novi!!: Hrvatska i Banovina Hrvatska · Vidi više »

Baranja (regija)

Zemljovid Baranje Baranja (mađarski: Baranya, njemački: Branau, ćirilično: Барања) je zemljopisna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Mađarske.

Novi!!: Hrvatska i Baranja (regija) · Vidi više »

Barcelona

Barcelona, glavni grad španjolske autonomne pokrajine Katalonije i glavno trgovačko i industrijsko središte u Španjolskoj, jedna od najvećih luka i najveći grad na Sredozemnom moru.

Novi!!: Hrvatska i Barcelona · Vidi više »

Barok

Podizanje križa'', 1611., ulje na platnu, 462 × 341 cm, crkva Onze Lieve Vrouwe, Antwerpen. Barok (tal. barocco, španj. i port. barroco/berrucco, engl., franc. baroque, njem. Barock) razdoblje je u glazbi, književnosti i likovnoj umjetnosti koje se nastavlja na renesansu, razvija u rokoko i traje do pojave klasicizma u drugoj polovici 18. stoljeća.

Novi!!: Hrvatska i Barok · Vidi više »

Bartol Kašić

Bartul Kašić, također Bartol Kašić (Pag, 15. kolovoza 1575. – Rim, 28. prosinca 1650.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, gramatičar, duhovni pisac i prevoditelj.

Novi!!: Hrvatska i Bartol Kašić · Vidi više »

Beč

Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.

Novi!!: Hrvatska i Beč · Vidi više »

Bečki kongres

„Bečki kongres“. Slikar je vjerojatno Jean-Baptiste Isabey (1819). Bečki kongres bio je skup predstavnika glavnih europskih političkih sila, koji se održao u Beču od 1. rujna 1814. do 9. lipnja 1815., pod predsjedanjem austrijskog državnika Klemensa Wenzela von Metternicha.

Novi!!: Hrvatska i Bečki kongres · Vidi više »

Beli Manastir

Trg slobode Beli Manastir Beli Manastir je jedini baranjski grad i upravno središte Baranje, u Osječko-baranjskoj županiji.

Novi!!: Hrvatska i Beli Manastir · Vidi više »

Benediktinci

Benediktinski red je najstariji crkveni red na Zapadu.

Novi!!: Hrvatska i Benediktinci · Vidi više »

Benkovac

Benkovac je grad u Hrvatskoj, u Zadarskoj županiji.

Novi!!: Hrvatska i Benkovac · Vidi više »

Bihać

Pečat i grb Bihaća iz 14. i 16. stoljeća Utvrđeni hrvatski grad Bihać oko 1590. godine, prije pada pod tursku vlast Bihać je grad u Bosni i Hercegovini, te administrativno središte Unsko-sanske županije.

Novi!!: Hrvatska i Bihać · Vidi više »

Bitka kod Siska

Bitka kod Siska bila je od 15. do 22. lipnja 1593. godine.

Novi!!: Hrvatska i Bitka kod Siska · Vidi više »

Bizant

Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.

Novi!!: Hrvatska i Bizant · Vidi više »

Bjelovar

Bjelovar je grad u Hrvatskoj te je ujedno središte Bjelovarsko-bilogorske županije i Bjelovarsko-križevačke biskupije.

Novi!!: Hrvatska i Bjelovar · Vidi više »

Bjelovarsko-bilogorska županija

Bjelovarsko-bilogorska županija smještena je na sjeverozapadu Hrvatske.

Novi!!: Hrvatska i Bjelovarsko-bilogorska županija · Vidi više »

Blanka Vlašić

Blanka Vlašić (Split, 8. studenoga 1983.), bivša je hrvatska atletičarka, hrvatska rekorderka na otvorenom (208 cm – drugi rezultat svih vremena) i u dvorani (206 cm) i dvostruka svjetska prvakinja u skoku u vis.

Novi!!: Hrvatska i Blanka Vlašić · Vidi više »

Bošnjački jezik

Bošnjački jezik (ISO 639-3: bos), jezik zapadne podskupine južnoslavenskih jezika kojim se služi oko 2.216.000 ljudihttp://www.ethnologue.com/language/bos Ethnologue, 17.

Novi!!: Hrvatska i Bošnjački jezik · Vidi više »

Božić

Božić, liturgijski Rođenje Gospodinovo (lat. Natalis Domini, Dies Natalis Christi - Dan Rođenja Kristova) tj.

Novi!!: Hrvatska i Božić · Vidi više »

Božićni Ustav

Ovaj članak govori o povijesnom događaju donošenja Ustava Republike Hrvatske, 22.

Novi!!: Hrvatska i Božićni Ustav · Vidi više »

Boks

Boksači u akciji (amaterski boks) Boks (šakanje) je borilački sport u kojem se protivnici slične tjelesne težine udaraju šakama na kojima su podstavljene rukavice.

Novi!!: Hrvatska i Boks · Vidi više »

Bolnica

'''H''' - međunarodni znak za bolnice KB Dubrava u Zagrebu Bolnica (u prošlosti hospital ili lazaret) je javna ili privatna zdravstvena ustanova za liječenje bolesnika.

Novi!!: Hrvatska i Bolnica · Vidi više »

Bolonjska deklaracija

Bolonjska deklaracija je zajednička deklaracija europskih ministara obrazovanja potpisana u Bologni 19. lipnja 1999. godine, a odnosi se na reformu sustava visokog obrazovanja u Europi koji je postao poznat kao "Bolonjski proces".

Novi!!: Hrvatska i Bolonjska deklaracija · Vidi više »

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Hrvatska i Bosna i Hercegovina · Vidi više »

Branimir

Branimir je bio knez Primorske Hrvatske od 879. do oko 892. godine, posljednji vladar iz dinastije Domagojevića.

Novi!!: Hrvatska i Branimir · Vidi više »

Branko Cikatić

Branko Cikatić (Split, 3. listopada 1954. – Solin, 23. ožujka 2020.) bio je hrvatski kickboksač, prvi pobjednik turnira K-1 Grand Prix u Japanu, 20. travnja 1993. godine.

Novi!!: Hrvatska i Branko Cikatić · Vidi više »

Bregana

Bregana je naselje koje administrativno pripada Gradu Samoboru.

Novi!!: Hrvatska i Bregana · Vidi više »

Brijuni

Karta Brijuna Brijuni ili Brioni su istarsko otočje i nacionalni park u hrvatskom dijelu sjevernog Jadranskog mora.

Novi!!: Hrvatska i Brijuni · Vidi više »

Brne Karnarutić

Brne Karnarutić (Zadar, 1515.? - Zadar, između 2. veljače i 27. srpnja 1573.),, Milovan Tatarin (2009.), pristupljeno 3.

Novi!!: Hrvatska i Brne Karnarutić · Vidi više »

Brodogradilište

Brodogradilšte ''Uljanik'' Brodogradilište je veći ili manji industrijski pogon za gradnju i popravak brodova, objekata morske tehnologije i drugih plovnih objekata te njihovo popravljanje i održavanje smještenog na pogodnom mjestu morske obale, na riječnim ušćima, obalama rijeka, kanala i jezera.

Novi!!: Hrvatska i Brodogradilište · Vidi više »

Brodogradilište Uljanik

Uljanik je brodogradilište smješteno u gradu Puli, u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Hrvatska i Brodogradilište Uljanik · Vidi više »

Brodosplit

thumbnail Brodosplit je jedno od najvećih hrvatskih brodogradilišta iz Splita.

Novi!!: Hrvatska i Brodosplit · Vidi više »

Brodsko-posavska županija

Slavonski Brod administrativni centar županije Nova Gradiška centar zapadnoga dijela županije Vrpolju na istoku županije Brodsko-posavska županija je smještena u južnom dijelu slavonske nizine, na prostoru između planine Psunj, Požeškog i Diljskog gorja sa sjevera i rijeke Save s juga i obuhvaća prostor od ukupno 2043 četvorna kilometra što čini 3,61 % ukupnog teritorija Republike Hrvatske (56.542 četvorna kilometra).

Novi!!: Hrvatska i Brodsko-posavska županija · Vidi više »

Brončano doba

Rumunjskoj. nenaseljeno Brončano doba je prapovijesno razdoblje obilježeno uporabom bronce za izradu oružja, oruđa, nakita i posuđa.

Novi!!: Hrvatska i Brončano doba · Vidi više »

Bruto domaći proizvod

BDP po paritetu kupovne moći. MMF-u. Bruto domaći proizvod (BDP, engleski gross domestic product, GDP) je makroekonomski indikator koji pokazuje vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u zemlji tijekom dane godine, izraženo u novčanim jedinicama.

Novi!!: Hrvatska i Bruto domaći proizvod · Vidi više »

Bugari

Bugari (Българи) su južnoslavenski narod, poglavito naseljen u Bugarskoj.

Novi!!: Hrvatska i Bugari · Vidi više »

Bugarski jezik

Bugarski jezik (ISO 639-3: bul), narodni i književni jezik Bugara kojim govori preko 9 milijuna ljudi.

Novi!!: Hrvatska i Bugarski jezik · Vidi više »

Bukove prašume

Bukove prašume je zajednički naziv za 94 lokaliteta zaštićenih bukovih šuma u 18 europskih zemalja.

Novi!!: Hrvatska i Bukove prašume · Vidi više »

Celestin Medović

Mato Celestin Medović (Kuna na Pelješcu, 17. studenoga 1857. – Sarajevo, 20. siječnja 1920.), bio je hrvatski slikar.

Novi!!: Hrvatska i Celestin Medović · Vidi više »

Cent

1 cent američkog dolara Cent, centavo, centésimo, cêntimo, céntimo, centime su različiti nazivi za stoti dio brojnih svjetskih valuta.

Novi!!: Hrvatska i Cent · Vidi više »

Cetinski sabor

Susret hrvatskih velikaša (desno) i izaslanika Ferdinanda Habsburškog (lijevo) na saboru u Cetingradu 1527. g. (slika Dragutina Weingärtnera) Cetinski sabor, zbor hrvatskog plemstva održan u Cetingradu 31.

Novi!!: Hrvatska i Cetinski sabor · Vidi više »

Cres

Cres je najveći (405,78 km²), a poslije Hvara i najdulji hrvatski otok.

Novi!!: Hrvatska i Cres · Vidi više »

Crna Gora

Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.

Novi!!: Hrvatska i Crna Gora · Vidi više »

Crnogorski jezik

Crnogorski jezik (ISO 639-2 kôd:; na ćirilici: црногорски језик, eng. Montenegrin language, rus. черногорский язык), južnoslavenski je jezik, materinski jezik Crnogoraca i službeni jezik u Crnoj Gori.

Novi!!: Hrvatska i Crnogorski jezik · Vidi više »

Croatia Airlines

Croatia Airlines je hrvatska nacionalna zrakoplovna tvrtka sa sjedištem u Zagrebu.

Novi!!: Hrvatska i Croatia Airlines · Vidi više »

Daktiloskopija

Površina prsta Daktiloskopija (grčki: dactilo - prst + latinski: scopein - gledati) je disciplina kriminalističke tehnike, koja se bavi proučavanjem papilarnih linija, formiranih u raznim oblicima na jagodicama i člancima prstiju, dlanovima i stopalima u cilju identifikacije, dokazivanja identiteta, živih i mrtvih osoba, kao i počinitelja kaznenih djela na temelju ostavljenih tragova papilarnih linija.

Novi!!: Hrvatska i Daktiloskopija · Vidi više »

Dalmacija

grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.

Novi!!: Hrvatska i Dalmacija · Vidi više »

Dalmacija (rimska provincija)

Ime Dalmacija (Dalmatia) javlja se od I. stoljeća prije Krista kao naziv za područje nastanjeno plemenom Delmata (Dalmata) i njemu srodnih ilirskih plemena, odnosno kao istoznačnica za ime Ilirik, kojim su Rimljani označavali taj kraj.

Novi!!: Hrvatska i Dalmacija (rimska provincija) · Vidi više »

Dan antifašističke borbe

Dan antifašističke borbe državni je praznik u Republici Hrvatskoj koji se slavi 22. lipnja.

Novi!!: Hrvatska i Dan antifašističke borbe · Vidi više »

Dan državnosti

Dan državnosti je dogovoreni datum na koji se proslavama obilježava konstituiranje naroda ili ne-suverene države.

Novi!!: Hrvatska i Dan državnosti · Vidi više »

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja slavi se u Hrvatskoj 5. kolovoza svake godine kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu.

Novi!!: Hrvatska i Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja · Vidi više »

Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje

Dan sjećanja ili službeno Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje obilježava se 18.

Novi!!: Hrvatska i Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje · Vidi više »

Danilska kultura

impresso, i mlađa, koju obilježava danilska kultura. Među nalazima se ističu keramičke bogato ukrašene kultne posude na četiri noge (ritoni), te raznolike posude ukrašene slikanim i urezanim ornamentima. Kuglasta posuda, danilska kultura, Arheološki muzej Zadar Danilska kultura (4500. – 3900. pr. Kr.) javlja se u predjelima jadranske obale, a ime je dobila po lokalitetu selu Danilu istočno od Šibenika.

Novi!!: Hrvatska i Danilska kultura · Vidi više »

Davisov kup

Davisov kup Davisov kup ime je svjetskog prvenstva u tenisu koje se održava svake godine od 1900. godine.

Novi!!: Hrvatska i Davisov kup · Vidi više »

Džore Držić

Džore Držić (Dubrovnik, 6. veljače 1461. – Dubrovnik, 26. rujna 1501.) hrvatski je renesansni pjesnik, sa stvaralaštvom u 15. stoljeću.

Novi!!: Hrvatska i Džore Držić · Vidi više »

Delmati

Karta koja prikazuje približan razmještaj ilirskih plemena i njihove susjede. Dalmatski konjanik iz helenizma (umjetnička rekonstrukcija). Delmati ili Dalmati bili su narod koji je u antičko doba nastavao područje srednje Dalmacije, na području između rijeka Krke i Cetine.

Novi!!: Hrvatska i Delmati · Vidi više »

Demokracija

Glasovanje u Francuskoj 2007. Izravna demokracija u Švicarskoj Pojam demokracija označava pluralistički oblik vlasti u kojem sve odluke neke države donosi izravno ili neizravno većina njezinih građana kroz izbore.

Novi!!: Hrvatska i Demokracija · Vidi više »

Dimitrija Demeter

Dimitrija Demeter (Zagreb, 21. srpnja 1811. – Zagreb, 24. lipnja 1872.), bio je hrvatski pjesnik, dramatičar, prevoditelj, publicist, kazališni kritičar, književni i kazališni djelatnik.

Novi!!: Hrvatska i Dimitrija Demeter · Vidi više »

Dinara (vrh)

Dinara (narodni naziv: Sinjal), najviši planinski vrh u Republici Hrvatskoj i jedan od najviših vrhova planine Dinare.

Novi!!: Hrvatska i Dinara (vrh) · Vidi više »

Dinaridi

Zemljovid Dinarida Topografija i reljef Dinarida Dinaridi ili Dinarsko gorje mlađe su ulančano gorje jugoistočne Europe.

Novi!!: Hrvatska i Dinaridi · Vidi više »

Dinko Šimunović

Dinko Šimunović, reljef na spomen-ploči u Zagrebu Dinko Šimunović (Knin, 1. rujna 1873. – Zagreb, 3. kolovoza 1933.), hrvatski književnik i učitelj.

Novi!!: Hrvatska i Dinko Šimunović · Vidi više »

Dino Rađa

Dino Rađa (Split, 24. travnja 1967.), bivši hrvatski košarkaš, osvajač dvije olimpijske medalje, svjetski prvak, višestruki klupski prvak Europe te uspješan NBA igrač.

Novi!!: Hrvatska i Dino Rađa · Vidi više »

Dioklecijanova palača

Dioklecijanova palača je antička palača cara Dioklecijana u Splitu.

Novi!!: Hrvatska i Dioklecijanova palača · Vidi više »

Dječji vrtić

Djeca u dječjem vrtiću. Dječji vrtić ustanova je za odgoj, čuvanje i obrazovanje predškolske djece.

Novi!!: Hrvatska i Dječji vrtić · Vidi više »

Djeca

Dijete Djeca su najmlađi članovi ljudskog roda.

Novi!!: Hrvatska i Djeca · Vidi više »

Dmitar Zvonimir

Celestin Medović: Zaruke hrvatskog kralja Zvonimira, Hrvatski institut za povijest u ZagrebuKrunidba kralja Zvonimira (slika iz 19. st.) Darovnica kralja Zvonimira samostanu opatica sv. Benedikta u Splitu za zemljište Pusticu u Lažanima (1076. – 1078.), Hrvatski državni arhiv. pages.

Novi!!: Hrvatska i Dmitar Zvonimir · Vidi više »

Dobriša Cesarić

Dobriša (Dobroslav)Cesarić, Dobriša. Izabrana djela, prir. Vinko Brešić, 2. dopunjeno izd., Zagreb: Matica hrvatska, 2008.,, str. 31., str. 192. Cesarić (Požega, 10. siječnja 1902. – Zagreb, 18. prosinca 1980.), bio je hrvatski pjesnik i prevoditelj.

Novi!!: Hrvatska i Dobriša Cesarić · Vidi više »

Doktor

Doktor (lat.: docere „poučavati“ ili doctus „učenjak“; kratica: dr.) najviši je akademski naslov što ga nosi osoba koja je obranila doktorat znanosti.

Novi!!: Hrvatska i Doktor · Vidi više »

Domovinski rat

Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.

Novi!!: Hrvatska i Domovinski rat · Vidi više »

Dražen Petrović

Nadgrobni spomenik Dražena Petrovića na Mirogoju Dražen Petrović (Šibenik, 22. listopada 1964. – Denkendorf, Bavarska, 7. lipnja 1993.), bio je hrvatski košarkaš.

Novi!!: Hrvatska i Dražen Petrović · Vidi više »

Dragutin Domjanić

Dragutin Milivoj Domjanić (Adamovec, 12. rujna 1875. – Zagreb 7. lipnja 1933.), hrvatski pravnik i pjesnik.

Novi!!: Hrvatska i Dragutin Domjanić · Vidi više »

Dragutin Gorjanović-Kramberger

Obitelj krapinskog pračovjeka Nalazište krapinskog pračovjeka Dragutin Gorjanović-Kramberger (Zagreb, 25. listopada 1856. - Zagreb, 22. prosinca 1936.), hrvatski je paleontolog, arheolog i geolog.

Novi!!: Hrvatska i Dragutin Gorjanović-Kramberger · Vidi više »

Dragutin Tadijanović

Dragutin Tadijanović, znan i po pseudonimu Margan Tadeon (Rastušje, kod Sl. Broda, 4. studenoga 1905. – Zagreb, 27. lipnja 2007.), bio je hrvatski pjesnik, ravnatelj Instituta za književnost JAZU-a, predsjednik Društva književnika Hrvatske, predložen za Nobelovu nagradu, počasni građanin grada Zagreba.

Novi!!: Hrvatska i Dragutin Tadijanović · Vidi više »

Drava

Drava (engleski: Drave, njemački: Drau, slovenski: Drava, mađarski: Dráva) je rijeka u središnjoj Europi.

Novi!!: Hrvatska i Drava · Vidi više »

Država Slovenaca, Hrvata i Srba

Država Slovenaca, Hrvata i Srba (Država SHS) proglašena je 29. listopada 1918., istodobno kada je Hrvatski sabor raskinuo sve državno-pravne veze s Austro-Ugarskom.

Novi!!: Hrvatska i Država Slovenaca, Hrvata i Srba · Vidi više »

Državna matura

Učenici na državnoj maturi. Državna matura (lat. maturitas, maturus) je obvezni završni pismeni ispit koji učenici gimnazija polažu nakon završetka četvrtog razreda tijekom svog srednjoškolskog obrazovanja.

Novi!!: Hrvatska i Državna matura · Vidi više »

Državni proračun

Državni proračun je sustavni pregled planiranih prihoda i rashoda neke države u određenom vremenskom razdoblju, formulira ga Vlada, a prihvaća Parlament.

Novi!!: Hrvatska i Državni proračun · Vidi više »

Dream team

Dream team (ili u slobodnon prijevodu s engleskog Momčad iz snova) je naziv kojeg su mediji namijenili košarkaškoj reprezentaciji SAD-a koja je nastupila na Olimpijskim igrama u Barceloni 1992. godine.

Novi!!: Hrvatska i Dream team · Vidi više »

Društvo hrvatskih književnika

Društvo hrvatskih književnika osnovano je u Zagrebu 22. travnja 1900. godine.

Novi!!: Hrvatska i Društvo hrvatskih književnika · Vidi više »

Družba Isusova

Družba Isusova (lat. Societas Jesu, S.J., SJ ili SI) je katolički crkveni red koji su utemeljili Ignacije Lojolski i njegovi drugovi: Franjo Ksaverski, Alfonso Salmeron, Diego Laínez, Nicolas Bobadilla, Petar Faber i Simão Rodrigues.

Novi!!: Hrvatska i Družba Isusova · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: Hrvatska i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Dubrovačka Republika

Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.

Novi!!: Hrvatska i Dubrovačka Republika · Vidi više »

Dubrovačke gradske zidine

Zidine okružuju stari dio grada Dubrovnika Dubrovačke gradske zidine su sklop utvrda koje okružuju stari dio grada Dubrovnika.

Novi!!: Hrvatska i Dubrovačke gradske zidine · Vidi više »

Dubrovačko-neretvanska županija

Dubrovačko-neretvanska županija najjužnija je hrvatska županija.

Novi!!: Hrvatska i Dubrovačko-neretvanska županija · Vidi više »

Dubrovnik

Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.

Novi!!: Hrvatska i Dubrovnik · Vidi više »

Dugometražni film

Dugometražni film, ili cjelovečernji film - filmsko djelo (najčešće se odnosi na igrani film, rjeđe na animirani i dokumentarni film) u trajanju od dva sata (standardno prikazivačko vrijeme).

Novi!!: Hrvatska i Dugometražni film · Vidi više »

Duje Draganja

Duje Draganja (Split, 27. veljače 1983.) je hrvatski plivač.

Novi!!: Hrvatska i Duje Draganja · Vidi više »

Dunav

Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.

Novi!!: Hrvatska i Dunav · Vidi više »

Dvorska komora

Dvorska komora (njem. Hofkammer) bila je financijska institucija Habsburške Monarhije.

Novi!!: Hrvatska i Dvorska komora · Vidi više »

Dvorsko ratno vijeće

Dvorsko ratno vijeće (njem. Hofkriegsrat) osnovano je 1556. u Beču kao središnje vojno nadleštvo za sve habsburške zemlje.

Novi!!: Hrvatska i Dvorsko ratno vijeće · Vidi više »

Eduard Slavoljub Penkala

Penkala. olovke s različitim ulošcima. Slavoljub Eduard Penkala na spomen-ploči u Zagrebu. Eduard Slavoljub Penkala (Liptovský Mikuláš – Liptószentmiklós, tada Austro-Ugarska, danas Slovačka, 20. travnja 1871. – Zagreb, 5. veljače 1922.), bio je hrvatski inženjer kemije i izumitelj poljskonizozemskog podrijetla.

Novi!!: Hrvatska i Eduard Slavoljub Penkala · Vidi više »

Električni generator

Generatori su električni strojevi koji mehaničku energiju pretvaraju u električnu energiju.

Novi!!: Hrvatska i Električni generator · Vidi više »

Enigmopolis

''Enigmopolis'', Bjelovar, zgrade iz 19. stoljeća Enigmopolis (.

Novi!!: Hrvatska i Enigmopolis · Vidi više »

Eufrazijeva bazilika

Eufrazijeva bazilika (Eufrazijana) u Poreču jedan je od najljepših sačuvanih spomenika rane bizantske umjetnosti na Sredozemlju.

Novi!!: Hrvatska i Eufrazijeva bazilika · Vidi više »

Eugen Kumičić

Eugen Kumičić (Brseč, 11. siječnja 1850. – Zagreb, 13. svibnja 1904.), bio je hrvatski književnik i političar.

Novi!!: Hrvatska i Eugen Kumičić · Vidi više »

Eugen Kvaternik

Eugen Kvaternik (Zagreb, 31. listopada 1825. – klanac Ljupča kraj Plaškoga, 11. listopada 1871.), bio je hrvatski političar, pravnik, pisac i revolucionar.

Novi!!: Hrvatska i Eugen Kvaternik · Vidi više »

Euro

Euro (simbol: €; kod: EUR) službena je valuta 20 od 27 država članica Europske unije.

Novi!!: Hrvatska i Euro · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: Hrvatska i Europa · Vidi više »

Europska plivačka federacija

Europska plivačka federacija (fra. izvornik Ligue Européenne de Natation), međ.

Novi!!: Hrvatska i Europska plivačka federacija · Vidi više »

Europska unija

Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).

Novi!!: Hrvatska i Europska unija · Vidi više »

Europsko prvenstvo u rukometu – Norveška 2008.

Europsko prvenstvo za rukometaše 2008. održavalo se od 17.

Novi!!: Hrvatska i Europsko prvenstvo u rukometu – Norveška 2008. · Vidi više »

Europsko prvenstvo u rukometu – Portugal 1994.

Europsko prvenstvo za rukometaše 1994. održavalo se od 3. lipnja do 12. lipnja 1994. u Portugalu.

Novi!!: Hrvatska i Europsko prvenstvo u rukometu – Portugal 1994. · Vidi više »

Europsko prvenstvo u vaterpolu

Europsko prvenstvo u vaterpolu za muškarce se održavaju od 1981. svake druge godine, a do tada uz iznimke, održavala su se svake četiri godine.

Novi!!: Hrvatska i Europsko prvenstvo u vaterpolu · Vidi više »

Farmacija

Farmacija (ljekarništvo ili apotekarstvo; od grčki φάρμακον.

Novi!!: Hrvatska i Farmacija · Vidi više »

Faust Vrančić

Faust Vrančić (tal. Fausto Veranzio, lat. Faustus Verantius, mađ.: Verancsics Faustus; Šibenik, 1. siječnja 1551. – Venecija, 20. siječnja 1617.), bio je hrvatski polihistor, jezikoslovac, izumitelj, diplomat, inženjer, svećenik, biskup.

Novi!!: Hrvatska i Faust Vrančić · Vidi više »

Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva

Ferdinand I. (dvorac Alcalá de Henares kod Madrida, 10. ožujka 1503. – Beč, 25. srpnja 1564.), austrijski nadvojvoda (1521. – 1564.), češki kralj (1527. – 1564.), ugarsko-hrvatski kralj (1526/1527. – 1564.), rimsko-njemački car (1556. – 1564) iz dinastije Habsburg.

Novi!!: Hrvatska i Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Ferdo Šišić

Ferdinand Maksimilijan pl.

Novi!!: Hrvatska i Ferdo Šišić · Vidi više »

Filip IV., španjolski kralj

Diega Velázquea)''' Filip IV.

Novi!!: Hrvatska i Filip IV., španjolski kralj · Vidi više »

Film

Film (eng. film - kožica, opna, tanki sloj) vizualna je projekcija u pokretu, najčešće ozvučena.

Novi!!: Hrvatska i Film · Vidi više »

Fran Galović

Fran Galović (Peteranec, 20. srpnja 1887. – Radenković, 26. listopada 1914.), bio je hrvatski književnik.

Novi!!: Hrvatska i Fran Galović · Vidi više »

Fran Krsto Frankapan

Čakovcu Fran Krsto Frankapan (Bosiljevo, 4. ožujka 1643. – Bečko Novo Mjesto, 30. travnja 1671.), bio je hrvatski plemić, vojskovođa i pjesnik iz velikaške obitelji Frankopan.

Novi!!: Hrvatska i Fran Krsto Frankapan · Vidi više »

Franci

Franci su bili germansko pleme koje je vladalo područjem današnje Francuske, ondašnje Galije i današnje Njemačke nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva.

Novi!!: Hrvatska i Franci · Vidi više »

Francuski jezik

Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.

Novi!!: Hrvatska i Francuski jezik · Vidi više »

Franjevci

Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.

Novi!!: Hrvatska i Franjevci · Vidi više »

Franjo Šanjek

O.

Novi!!: Hrvatska i Franjo Šanjek · Vidi više »

Franjo Josip I.

Franjo Josip I. (Schönbrunn, Beč, 18. kolovoza 1830. – Schönbrunn, Beč, 21. studenoga 1916.), austrijski car i ugarsko-hrvatski i češki kralj (1848. – 1916.).Francis Joseph.

Novi!!: Hrvatska i Franjo Josip I. · Vidi više »

Franjo Rački

Franjo Rački (Fužine, 25. studenoga 1828. – Zagreb, 13. veljače 1894.), hrvatski katolički svećenik, povjesničar, publicist, kulturni djelatnik, narodnjački političar, "otac hrvatske moderne kritičke historiografije".

Novi!!: Hrvatska i Franjo Rački · Vidi više »

Franjo Tuđman

Dr.

Novi!!: Hrvatska i Franjo Tuđman · Vidi više »

Frankapani

Frankapani ili Frankopani, u stranim izvorima Frangipani, stara hrvatska velikaška obitelj, izvorno poznata pod nazivom knezovi Krčki.

Novi!!: Hrvatska i Frankapani · Vidi više »

Genova

Genova (ligurski jezik: Zena) je grad u sjevernoj Italiji, glavni grad pokrajine Genova i regije Ligurija.

Novi!!: Hrvatska i Genova · Vidi više »

Geopolitika

Geopolitika analizira odnose politike, povijesti i socijalne znanosti s geografijom.

Novi!!: Hrvatska i Geopolitika · Vidi više »

Gimnazija

Gimnazija Bjelovar Gimnazija je općeobrazovna srednja škola koja traje četiri godine, u koju se može upisati nakon završetka osnovne škole.

Novi!!: Hrvatska i Gimnazija · Vidi više »

Ginekologija

Ginekologija je grana medicine koja se bavi bolestima i liječenjem ženskog reproduktivnog sustava.

Novi!!: Hrvatska i Ginekologija · Vidi više »

Glagoljica

Glagoljica u Zagrebačkoj katedrali Glagoljica je vrsta alfabetskoga pisma koje je osmišljeno, tj.

Novi!!: Hrvatska i Glagoljica · Vidi više »

Glina (tlo)

Glina je sediment vrlo sitnih koloidnih čestica, sastavljen od različitih minerala, među kojima prevladava kaolin.

Novi!!: Hrvatska i Glina (tlo) · Vidi više »

GNK Dinamo Zagreb

Građanski nogometni klub Dinamo Zagreb je hrvatski nogometni klub iz Zagreba.

Novi!!: Hrvatska i GNK Dinamo Zagreb · Vidi više »

Goran Ivanišević

Goran Ivanišević (Split, 13. rujna 1971.) je umirovljeni hrvatski tenisač, do 2021. bio je jedini Hrvat koji je osvojio Wimbledon (2001.). Također je i jedini tenisač u povijesti koji je pobijedio na Wimbledonu s pozivnicom, kao i tenisač s najnižim plasmanom u vrijeme pobjede - 125.

Novi!!: Hrvatska i Goran Ivanišević · Vidi više »

Goričan

Goričan (mađarski: Muracsány) je općina i naselje u sjevernoj Hrvatskoj.

Novi!!: Hrvatska i Goričan · Vidi više »

Gorski kotar

Gorski kotar na karti Hrvatske Gorski kotar je sastavni dio Primorsko-goranske županije, šumsko-brdsko područje kroz koje se prolazi putujući između Zagreba i Rijeke.

Novi!!: Hrvatska i Gorski kotar · Vidi više »

Gospić

Gospić je grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Hrvatska i Gospić · Vidi više »

Građevinarstvo

Gizi, jedna od najstarijih sačuvanih građevina Građevinarstvo ili građevina je primijenjena znanost, najstarija i najznačajnija grana tehnike.

Novi!!: Hrvatska i Građevinarstvo · Vidi više »

Grad

Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.

Novi!!: Hrvatska i Grad · Vidi više »

Gradec (Zagreb)

Gornji grad. Pogled s Kule Lotrščak. Gradec ili Grič je naziv za stari dio grada Zagreba na obronku Medvednice iz kojeg je, zajedno s Kaptolom, nastao današnji Zagreb.

Novi!!: Hrvatska i Gradec (Zagreb) · Vidi više »

Gramatika

Gramatika (slovnica) je proučavanje pravila koja upravljaju uporabom jezika.

Novi!!: Hrvatska i Gramatika · Vidi više »

Grci

Grčki tradicionalni plesači iz Sfakie s Krete. Grci (Heleni; Hellenes; grč. Έλληνες), jedini narod iz helenske grane Indoeuropljana nastanjen na području današnje Grčke, kojoj pripadaju osim kopnenog dijela, Peloponeza, Krete i otočja i otočići u Egejskom moru.Grci su se nazivali Heleni.

Novi!!: Hrvatska i Grci · Vidi više »

Grgur VII.

Grgur VII. (Sovana, tada Soana, oko 1020. – Salerno, 25. svibnja 1085.), poznat i kao Hildebrand iz Soane bio je papa od 22. travnja 1073. godine, pa sve do svoje smrti.

Novi!!: Hrvatska i Grgur VII. · Vidi više »

Gusari

Zastava koju je Henry Morgan, kao gusar pod zaštitom Engleske, isticao na svom brodu Engleski su gusari isticali i crvene zastave Gusari (engleski corsairs ili privateers) za razliku od pirata koji su imali u cilj vlastite interese, naziv je za pljačkaše na moru koji su bili u službi grada u kojemu su živjeli.

Novi!!: Hrvatska i Gusari · Vidi više »

Gutenbergova Biblija

Fotografija jednog od primjeraka Gutenbergove Biblije u Kongresnoj knjižnici u Washingtonu Detalj ručnog crtanja u bibliji Gutenbergova Biblija je tisak prvog prijevoda Biblije na latinski jezik tzv.

Novi!!: Hrvatska i Gutenbergova Biblija · Vidi više »

Habsburška Monarhija

Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.

Novi!!: Hrvatska i Habsburška Monarhija · Vidi više »

Habsburg

Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.

Novi!!: Hrvatska i Habsburg · Vidi više »

Haiti

Karta Haitia Sjeverni dio Haitia "Tap tap" autobus u gradu Port-Salut Haiti (francuski: Haïti, haićanski kreolski: Ayiti), službeno Republika Haiti (francuski: République d'Haïti, haićanski kreolski: Repiblik d Ayiti) je država na zapadnoj trećini otoka Hispaniola u Karipskom moru, istočno od Kube.

Novi!!: Hrvatska i Haiti · Vidi više »

Hajduci

Crtež hajduka iz 1703. Hajduci (od mađarskog hajdu za naoružanog vojnika-plaćenika bez zemlje) bili su odmetnici u zemljama Osmanskog Carstva.

Novi!!: Hrvatska i Hajduci · Vidi više »

Hanibal Lucić

Hanibal Lucić (Hvar, oko 1485. – Hvar, 4. prosinca 1553.) bio je hrvatski renesansni pjesnik, dramatik i prevoditelj.

Novi!!: Hrvatska i Hanibal Lucić · Vidi više »

Hebrejski jezik

Hebrejski jezik (heb. עברית; ISO 639-3: heb) semitski je jezik afro-azijske skupine jezika koji materinski govori 5 300 000 ljudi, uglavnom u Izraelu, dijelovima palestinskih područja, SAD-u i u židovskim zajednicama širom svijeta.

Novi!!: Hrvatska i Hebrejski jezik · Vidi više »

Hektar

Ilustacija 1 hektara Hektar (ha) je mjerna jedinica za površinu.

Novi!!: Hrvatska i Hektar · Vidi više »

Historiografija

Historiografija je skup istraživanja u povijesti, posvećenih određenoj temi ili povijesnom razdoblju ili skup povijesnih radova koji imaju ideološko, lingvističko ili nacionalno jedinstvo.

Novi!!: Hrvatska i Historiografija · Vidi više »

Histri

Karta koja prikazuje približan razmještaj ilirskih plemena i njihove susjede.Histri su pleme doseljeno u II.

Novi!!: Hrvatska i Histri · Vidi više »

HNK Hajduk Split

Hrvatski nogometni klub Hajduk Split (HNK Hajduk Split) je hrvatski nogometni klub iz Splita.

Novi!!: Hrvatska i HNK Hajduk Split · Vidi više »

Horvatska domovina

U desetom broju prvoga hrvatskog kulturnog i književnog lista ''Danicza horvatzka, slavonzka y dalmatinzka'', koji od 1836. godine izlazi pod imenom ''Danica ilirska'', objavljena je pjesma ''Horvatska Domovina'' Antuna Mihanovićahttp://www.nsk.hr/horvatska-domovina/ Horvatska domovina, nsk.hr, (pristupljeno 14. ožujka 2013.) Horvatska domovina, pjesma preporodnog pjesnika Antuna Mihanovića, dala je riječi za hrvatsku državnu himnu "Lijepa naša domovino".

Novi!!: Hrvatska i Horvatska domovina · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i Hrvati · Vidi više »

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.

Novi!!: Hrvatska i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »

Hrvatska ćirilica

Hrvatska ćirilica (poznata i kao bosančicaPero Tutavac, Pravopis hrvatskog jezika:., Priručno izd., Svitlenik, Buenos Aires, 1971., str. 110. Božidar Vidov, Croatian grammar: for upper level secondary schools in emigration.

Novi!!: Hrvatska i Hrvatska ćirilica · Vidi više »

Hrvatska demokratska zajednica

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.

Novi!!: Hrvatska i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »

Hrvatska elektroprivreda

Hrvatska elektroprivreda (HEP) je hrvatska nacionalna elektroenergetska tvrtka, koja se više od jednog stoljeća bavi proizvodnjom, prijenosom i distribucijom električne energije, a u posljednjih nekoliko desetljeća i opskrbom kupaca toplinom i distribucijom plina.

Novi!!: Hrvatska i Hrvatska elektroprivreda · Vidi više »

Hrvatska književnost

Hrvatska književnost, naziv za sva književna djela Hrvata, nastala na hrvatskom jeziku od 11.

Novi!!: Hrvatska i Hrvatska književnost · Vidi više »

Hrvatska košarkaška reprezentacija

Dino Rađa Roko Leni Ukić Hrvatska košarkaška reprezentacija predstavlja Hrvatsku na međunarodnim natjecanjima.

Novi!!: Hrvatska i Hrvatska košarkaška reprezentacija · Vidi više »

Hrvatska kuna

Hrvatska kuna (kratica: kn, ISO-kôd: HRK) bila je službena novčana jedinica Republike Hrvatske u razdoblju od 30. svibnja 1994. do 31. prosinca 2022. Jedna kuna dijelila se na sto lipa.

Novi!!: Hrvatska i Hrvatska kuna · Vidi više »

Hrvatska narodna banka

Hrvatska narodna banka (HNB, od 1990. do 1997. godine Narodna banka Hrvatske) je središnja banka Republike Hrvatske sa sjedištem u Zagrebu.

Novi!!: Hrvatska i Hrvatska narodna banka · Vidi više »

Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati

Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati hrvatska je parlamentarna politička stranka.

Novi!!: Hrvatska i Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati · Vidi više »

Hrvatska nogometna reprezentacija

Hrvatska nogometna reprezentacija predstavlja Republiku Hrvatsku u nogometu.

Novi!!: Hrvatska i Hrvatska nogometna reprezentacija · Vidi više »

Hrvatska perunika

Iris × germanica Hrvatska perunika, albino Iris × germanica Hrvatska perunika (germanska perunika; bogiša, modra perunika, perunika pitoma, lat. Iris × germanica; sinonim Iris × croatica i preko 50 drugih) biljka iz porodice Iridaceae (perunikovke).

Novi!!: Hrvatska i Hrvatska perunika · Vidi više »

Hrvatska povijest

Hrvatski je narod oko 626.

Novi!!: Hrvatska i Hrvatska povijest · Vidi više »

Hrvatska pragmatička sankcija

Hrvatska pragmatička sankcija naziv je za zaključak Hrvatskog sabora donesen 11. ožujka 1712. kojom je regulirano pitanje nasljedstva hrvatskog prijestolja.

Novi!!: Hrvatska i Hrvatska pragmatička sankcija · Vidi više »

Hrvatska rukometna reprezentacija

Hrvatska rukometna reprezentacija predstavlja Republiku Hrvatsku na međunarodnim natjecanjima u rukometu.

Novi!!: Hrvatska i Hrvatska rukometna reprezentacija · Vidi više »

Hrvatska seljačka stranka

Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.

Novi!!: Hrvatska i Hrvatska seljačka stranka · Vidi više »

Hrvatska socijalno-liberalna stranka

Hrvatska socijalno-liberalna stranka (kratica HSLS), liberalna parlamentarna politička stranka te najstarija stranka (osnivanje u svibnju 1989.) u Hrvatskoj.

Novi!!: Hrvatska i Hrvatska socijalno-liberalna stranka · Vidi više »

Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom

Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.

Novi!!: Hrvatska i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Vidi više »

Hrvatska vaterpolska reprezentacija

Hrvatska vaterpolska reprezentacija predstavlja državu Hrvatsku u sportu vaterpolu.

Novi!!: Hrvatska i Hrvatska vaterpolska reprezentacija · Vidi više »

Hrvatske željeznice

Upravna zgrada Hrvatskih željeznica u Zagrebu Parna lokomotiva izložena u Vinkovcima Hrvatske željeznice (HŽ) su skup javno prometnih tvrtki koje upravljaju željezničkom infrastrukturom te putničkim i teretnim prijevozom u Hrvatskoj.

Novi!!: Hrvatska i Hrvatske željeznice · Vidi više »

Hrvatske županije

Županija je jedinica područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj čije područje "predstavlja prirodnu, povijesnu, prometnu, gospodarsku, društvenu i samoupravnu cjelinu, a ustrojava se radi obavljanja poslova od područnoga (regionalnog) interesa".

Novi!!: Hrvatska i Hrvatske županije · Vidi više »

Hrvatski akademski vaterpolski klub Mladost Zagreb

Hrvatski akademski vaterpolski klub Mladost (HAVK Mladost) je hrvatski vaterpolski klub iz Zagreba, dio Hrvatskog akademskog športskog društva Mladost.

Novi!!: Hrvatska i Hrvatski akademski vaterpolski klub Mladost Zagreb · Vidi više »

Hrvatski jezik

Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.

Novi!!: Hrvatska i Hrvatski jezik · Vidi više »

Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode

'''Nacionalni parkovi u Hrvatskoj''' Nacionalni park Krka.

Novi!!: Hrvatska i Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode · Vidi više »

Hrvatski narodni preporod

Vlahe Bukovca Hrvatski narodni preporod naziv je za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u prvoj polovici 19. stoljeća, pod utjecajem prosvjetiteljstva i romantizma, ali i sličnih pokreta u drugim zemljama Habsburške Monarhije (npr. češki narodni preporod, slovački narodni preporod, mađarski politički i kulturni preporod), razvio na području Hrvatske.

Novi!!: Hrvatska i Hrvatski narodni preporod · Vidi više »

Hrvatski parlamentarni izbori 1990.

Parlamentarni izbori 1990.

Novi!!: Hrvatska i Hrvatski parlamentarni izbori 1990. · Vidi više »

Hrvatski parlamentarni izbori 2000.

Zakonu iz 1999. godine) Parlamentarni izbori 2000.

Novi!!: Hrvatska i Hrvatski parlamentarni izbori 2000. · Vidi više »

Hrvatski parlamentarni izbori 2003.

Zakonu iz 1999) Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor održali su se 23. studenog 2003. godine.

Novi!!: Hrvatska i Hrvatski parlamentarni izbori 2003. · Vidi više »

Hrvatski parlamentarni izbori 2007.

Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor održani su 25. studenog 2007. godine, odnosno 24.

Novi!!: Hrvatska i Hrvatski parlamentarni izbori 2007. · Vidi više »

Hrvatski predsjednički izbori 2000.

Predsjednički izbori 2000. su treći predsjednički izbori održani po Ustavu iz 1990.

Novi!!: Hrvatska i Hrvatski predsjednički izbori 2000. · Vidi više »

Hrvatski predsjednički izbori 2005.

Rezultati predsjedničkih izbora po županijama: Stjepan Mesić - narančasto, Jadranka Kosor - plavo. Predsjednički izbori 2005. su četvrti predsjednički izbori po Ustavu iz 1990.

Novi!!: Hrvatska i Hrvatski predsjednički izbori 2005. · Vidi više »

Hrvatski sabor

Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Hrvatska i Hrvatski sabor · Vidi više »

Hrvatski sabor 1861.

Hrvatski sabor 1861., nazvan i "velikim" Hrvatski sabor iz 1861. godine, koji se u literaturi naziva i "Velikim saborom Hrvatske" otvoren je 15. travnja 1861.

Novi!!: Hrvatska i Hrvatski sabor 1861. · Vidi više »

Hrvatski Telekom

Hrvatski Telekom (kraće HT) je hrvatski nacionalni fiksni i mobilni operater osnovan 28. prosinca 1998. godine sukladno odredbama Zakona o razdvajanju Hrvatske pošte i telekomunikacija na Hrvatsku poštu i Hrvatske telekomunikacije, poslovanje poduzeća Hrvatske pošte i telekomunikacija (HPT) razdvojeno je na dva nova dionička društva koja su započela poslovati 1. siječnja 1999. godine.

Novi!!: Hrvatska i Hrvatski Telekom · Vidi više »

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) ime je za ustanovu pod upravom Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske koja provodi osnovno odnosno obvezno, dopunsko i dodatno (dobrovoljno) zdravstveno osiguranje.

Novi!!: Hrvatska i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje · Vidi više »

Hrvatsko državno pravo

Hrvatsko državno pravo pojam je kojem se ponekad pridružuju i pojmovi hrvatskog povijesnog i hrvatskog prirodnog prava, a označava skup povijesnih i državno-pravnih činjenica na kojima je utemeljena težnja hrvatskog naroda za očuvanjem nacionalne samostalnosti i postizanjem teritorijalnoga jedinstva hrvatskih zemalja, najprije u okviru Habsburške Monarhije, a potom i u ostalim povijesnim okolnostima.

Novi!!: Hrvatska i Hrvatsko državno pravo · Vidi više »

Hrvatsko Kraljevstvo

Hrvatsko Kraljevstvo (lat. Regnum Croatiae) – ili Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije (lat. Regnum Croatiae et Dalmatiae) – nastalo je krunidbom prvog hrvatskog kralja Tomislava (vladao otprilike od 910. do 928. godine) koji se prema legendi okrunio na Duvanjskom polju, a spominje se kao kralj 925. godine.

Novi!!: Hrvatska i Hrvatsko Kraljevstvo · Vidi više »

Hrvatsko proljeće

Hrvatsko proljeće bilo je kulturno-politički pokret koji je ranih 1970-ih tražio pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije.

Novi!!: Hrvatska i Hrvatsko proljeće · Vidi više »

Hrvatsko-ugarska nagodba

Hrvatsko-ugarska nagodba te članak 66., tzv. riječka krpica Hrvatsko-ugarska nagodba je sporazum izaslanstva Hrvatskog sabora i Ugarskog sabora, sklopljen 1868. godine, kojim je uređen položaj Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije i Kraljevine Ugarske unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije i ustroj središnje vlasti u Hrvatskoj temeljem kojega su Ugarski i Hrvatski sabor donijeli odgovarajuće zakone.

Novi!!: Hrvatska i Hrvatsko-ugarska nagodba · Vidi više »

Hrvojev misal

Stranica Hrvojeva misala Hrvojev misal je glagoljski iluminirani rukopis pisan za velikog vojvodu Hrvoja Vukčića Hrvatinića nakon što je on postao i hercegom splitskim, između 1403. i 1404.

Novi!!: Hrvatska i Hrvojev misal · Vidi više »

Hušnjakovo brdo

Krapini. Hušnjakovo brdo (poznato i kao Hušnjakov brijeg, Špilja Hušnjakovo) paleolitičko je nalazište na kojem su nađeni ostaci neandertalaca.

Novi!!: Hrvatska i Hušnjakovo brdo · Vidi više »

Humanizam

Humanizam je razdoblje kasne srednjovjekovne povijesti obilježeno težnjom za upoznavanjem i nasljedovanjem klasičnih rimskih i grčkih književnosti i civilizacije.

Novi!!: Hrvatska i Humanizam · Vidi više »

Hvar

Hvar Starigradska riva Jelsa Sućuraj Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi Vidova gora i otok Brač hvarske lavande u unutrašnjosti otoka Vinogradi na Hvaru. Glavni hvarski greben. Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m). Crkva-tvrđava sv. Marije u Vrboskoj Hvar (čakavski Hvor, ili For, grčki: Φάρος, Faros) je otok u Hrvatskoj, ispred istočne obale Jadranskog mora.

Novi!!: Hrvatska i Hvar · Vidi više »

Hvarska kultura

Smilčića, IV. tisućljeće pr. Kr., Arheološki muzej Zadar. Hvarska kultura je kasnoneolitička i ranoeneolitička kultura (V/IV. tisućljeće pr. Kr., 3900. – 3300. pr. Kr.) javlja se na istočnoj obali Jadrana i djelomično nasljeđuje danilsku.

Novi!!: Hrvatska i Hvarska kultura · Vidi više »

Identifikacija

Identifikacija je dokazivanje identiteta živih i mrtvih osoba, kao i utvrđivanje identiteta počinitelja kaznenih djela na temelju ostavljenih tragova na mjestu događaja kaznenih djela.

Novi!!: Hrvatska i Identifikacija · Vidi više »

Ignjat Đurđević

Ignjat Đurđević poznat i kao Ignazio Giorgi (Dubrovnik, 13. veljače 1675. ‒ Dubrovnik, 21. siječnja 1737.), hrvatski katolički svećenik, isusovac potom benediktinac, barokni pjesnik i prevoditelj.

Novi!!: Hrvatska i Ignjat Đurđević · Vidi više »

Ilija Crijević

Ilija Crijević Ilija Crijević (tal.: Elio Lampridio Cerva, lat. Aelius Lampridius, de Crieva, Lampričin, itd., Dubrovnik, 1463. – Dubrovnik, 15. rujna 1520.) bio je hrvatski latinist, humanist, pjesnik i prozaist.

Novi!!: Hrvatska i Ilija Crijević · Vidi više »

Iliri

Položaj i nazivi brojnih ilirskih plemena. Iliri (grčki Ἰλλυρıοί, Illyrioí, latinski Illyrii), skupina srodnih naroda koji od prapovijesnoga doba nastanjuju zapadni i unutarnji dio Balkana.

Novi!!: Hrvatska i Iliri · Vidi više »

Ilirske pokrajine

Ilirske pokrajine (fra. Les Provinces Illyriennes) naziv je za hrvatske i slovenske zemlje pod francuskom vlašću u doba Napoleona, a dobile su ime po starosjediocima Ilirima.

Novi!!: Hrvatska i Ilirske pokrajine · Vidi više »

Ilirski pokret

Danica Ilirska Ilirski pokret naziv je za politički pokret koji su, u ozračju hrvatskog narodnog preporoda razvio najprije u Hrvatskoj, a kao svoj cilj imao je kulturno i političko jedinstvo svih „Ilira“, to jest južnih Slavena.

Novi!!: Hrvatska i Ilirski pokret · Vidi više »

Impresso-keramika

lijevo mini Impresso-keramika (talijanski impresso: utisnut) je kultura starijega neolitika (između 6500. i 4600. pr. Kr.), raširena po cijelome Sredozemlju, nazvana prema načinu ukrašavanja keramičkih posuda utiskivanjem prsta i nokta, zašiljenih predmeta od kamena ili kosti, rubova školjaka i puževa, a u kasnijim fazama i urezivanjem, osobito tehnikom a tremolo (talijanski: drhtav).

Novi!!: Hrvatska i Impresso-keramika · Vidi više »

INA

INA je nacionalna naftna kompanija u Hrvatskoj s vodećom ulogom u naftnom poslovanju, te značajnom ulogom u regiji.

Novi!!: Hrvatska i INA · Vidi više »

Industrija

Industrija je skup ljudskih djelatnosti koje su okrenute proizvodnji robe i usluga.

Novi!!: Hrvatska i Industrija · Vidi više »

Inflacija

Stope inflacije u svijetu 2019. Inflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vremenskom razdoblju koje obuhvaća cijelo gospodarstvo.

Novi!!: Hrvatska i Inflacija · Vidi više »

Informatika

Informatika je područje ljudskog djelovanja koje se bavi proučavanjem, razvojem i uporabom postupaka i uređaja za automatski prijenos i obradu podataka.

Novi!!: Hrvatska i Informatika · Vidi više »

Inkunabula

Gutenbergova Biblija Na karti Europe označena su mjesta u kojima su se nalazile tiskare inkunabula. U Hrvatskoj su to Senj i Kosinj. Inkunabula (lat. Incunabulum, kolijevka, početak nečega) je naziv za knjige tiskane u Europi do 1500. godine.

Novi!!: Hrvatska i Inkunabula · Vidi više »

Interna medicina

Interna medicina je grana medicine koja se bavi problemima i bolestima unutrašnjih organa.

Novi!!: Hrvatska i Interna medicina · Vidi više »

Internet

Vizualizacija količine puteva na internetu. Internet je javno je dostupna globalna podatkovna mreža koja povezuje računala i računalne mreže služeći se internetskim protokolima za njihovu komunikaciju.

Novi!!: Hrvatska i Internet · Vidi više »

Islamizacija

Islamizacija je proces društvenog preobraćenja na islam.

Novi!!: Hrvatska i Islamizacija · Vidi više »

Istarska županija

Istarski poluotok Općine Istarske županije Istarska županija (talj. Regione Istriana), najzapadnija hrvatska županija koja uključuje najveći dio Istarskog poluotoka (2820 od 3120 četvornih kilometara hrvatskog dijela Istre).

Novi!!: Hrvatska i Istarska županija · Vidi više »

Istarski demokratski sabor

Istarski demokratski sabor (IDS, talj. Dieta democratica istriana) je politička stranka regionalistička i socijalno-liberalnog opredjeljenja te dugo vremena najveća regionalistička stranka u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Hrvatska i Istarski demokratski sabor · Vidi više »

Istarski ipsilon

Istarski ipsilon na zemljovidu Naplatne kućice Tunel Učka Istarski ipsilon je sustav autocesta u hrvatskoj mreži autocesta, a čine ga autocesta A8 (Matulji-Kanfanar) i A9 (slovenska granica - Kanfanar - Pula).

Novi!!: Hrvatska i Istarski ipsilon · Vidi više »

Istra

grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.

Novi!!: Hrvatska i Istra · Vidi više »

Istriotski jezik

Istriotski (ISO 639-3: ist) je zapadnoitalski jezik koji se danas očuvao tek na području gradova Vodnjana i Rovinja u Istri, Hrvatska.

Novi!!: Hrvatska i Istriotski jezik · Vidi više »

Isus

Isus Krist (grč., lat. Iesus Christus, heb. i aram. ישוע, latinično Ješua; Betlehem, oko 4. pr. Kr. − Jeruzalem, 30. ili 33.), također Isus iz Nazareta, Isus Nazarećanin (pridjevak Nazarećanin ili Nazarenac) ili jednostavno Isus ili Krist (grč. khristós: – pomazan, Pomazanik), utemeljitelj kršćanstva i važna ličnost u nekoliko drugih religija.

Novi!!: Hrvatska i Isus · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Hrvatska i Italija · Vidi više »

Iva Majoli

Iva Majoli (Zagreb, 12. kolovoza 1977.) je najbolja hrvatska tenisačica svih vremena, osvajačica Grand Slam turnira Roland Garros u Parizu 1997. godine.

Novi!!: Hrvatska i Iva Majoli · Vidi više »

Ivan Aralica

Ivan Aralica (Puljane na planini Promini u Zagori, 10. rujna 1930.), hrvatski je književnik i akademik.

Novi!!: Hrvatska i Ivan Aralica · Vidi više »

Ivan Bunić Vučić

Naslovnica ''Mandalijene pokornice'' tiskane u Mletcima 1705. godine Ivan (Dživo) Bunić Vučić, (Dubrovnik, početkom 1591. ili 1592. – Dubrovnik, 6. ožujka 1658.), hrvatski barokni pjesnik, pripadnik plemićke obitelji Bunić, jedne od najutjecajnijih u Dubrovačkoj Republici.

Novi!!: Hrvatska i Ivan Bunić Vučić · Vidi više »

Ivan Generalić

Ivan Generalić (Hlebine, 21. prosinca 1914. – Koprivnica, 27. studenoga 1992.), hrvatski naivni slikar.

Novi!!: Hrvatska i Ivan Generalić · Vidi više »

Ivan Goran Kovačić

Ivan Goran Kovačić (Lukovdol, Gorski kotar, 21. ožujka 1913. – okolica Foče, kod sela Vrbnice,Dragutin Rosandić, Miroslav Šicel, Književnost 3: čitanka s pregledom književnosti, uredio Zvonimir Diklić, I. (V., prerađeno izd.), Školska knjiga, Zagreb, u siječnju 1980., str. 142. 12. srpnja 1943.), preuzeto 13.

Novi!!: Hrvatska i Ivan Goran Kovačić · Vidi više »

Ivan Gundulić

Ivan Gundulić (Dubrovnik, 8. siječnja 1589. – Dubrovnik, 8. prosinca 1638.) bio je hrvatski barokni pjesnik, epik, lirik i dramatik.

Novi!!: Hrvatska i Ivan Gundulić · Vidi više »

Ivan Kozarac

Ivan Kozarac (Vinkovci, 8. veljače 1885. – Vinkovci, 16. studenog 1910.), hrvatski književnik, romanopisac, pisac pripovjedaka i pjesnik.

Novi!!: Hrvatska i Ivan Kozarac · Vidi više »

Ivan Kukuljević Sakcinski

Ivan Kukuljević Sakcinski (Varaždin, 29. svibnja 1816. – Puhakovec, Sveti Križ Začretje, 1. kolovoza 1889.), bio je hrvatski povjesničar, književnik i političar.

Novi!!: Hrvatska i Ivan Kukuljević Sakcinski · Vidi više »

Ivan Ljubičić

Ivan Ljubičić (Banja Luka, 19. ožujka 1979.) umirovljeni je hrvatski tenisač.

Novi!!: Hrvatska i Ivan Ljubičić · Vidi više »

Ivan Lučić

Ivan Lučić (Lucić, Lucius, Lucio Trogir, rujna 1604. - Rim, 11. siječnja 1679.), hrvatski povjesničar, otac hrvatske povijesne znanosti, pravnik, kartograf.

Novi!!: Hrvatska i Ivan Lučić · Vidi više »

Ivan Mažuranić

Ivan Mažuranić (Novi Vinodolski, 11. kolovoza 1814. – Zagreb, 4. kolovoza 1890.), bio je hrvatski pjesnik, jezikoslovac, prevoditelj i političar.

Novi!!: Hrvatska i Ivan Mažuranić · Vidi više »

Ivan Meštrović

Ivan Meštrović (Vrpolje, 15. kolovoza 1883. – South Bend, Indiana, SAD, 16. siječnja 1962.), bio je hrvatski kipar, arhitekt i književnik.

Novi!!: Hrvatska i Ivan Meštrović · Vidi više »

Ivan Rabuzin

Ivan Rabuzin (Ključ kraj Novog Marofa, 27. ožujka 1921. – Varaždin, 18. prosinca 2008.), bio je hrvatski slikar naivne umjetnosti.

Novi!!: Hrvatska i Ivan Rabuzin · Vidi više »

Ivan VIII., papa

Ivan VIII. (Rim ? - Rim 882.), rimski papa.

Novi!!: Hrvatska i Ivan VIII., papa · Vidi više »

Ivan Vučetić

Ivan Vučetić Ivan Vučetić (Juan Vucetich Kovacevich) (Hvar, 20. srpnja 1858. – Dolores, Argentina, 25. siječnja 1925.), hrvatski izumitelj daktiloskopije.

Novi!!: Hrvatska i Ivan Vučetić · Vidi više »

Ivan Vukić

Ivan Vukić (1813. – 1875.)Ivan Vukić, u dokumentima i kao Ioannem Blasium Ignatium Lupis, Giovanni Biagio Luppis, (od 1869: Giovanni Biagio Luppis Ritter von Rammer) poznat i kao Ivan Luppis ili Ivan Lupis (Rijeka, 28. siječnja 1813. – Torriggia, 11. siječnja 1875.), hrvatski inovator i pomorski časnik austro-ugarske mornarice rodom iz Rijeke.

Novi!!: Hrvatska i Ivan Vukić · Vidi više »

Ivano Balić

Ivano Balić (Split, 1. travnja 1979.), hrvatski rukometaš, olimpijski pobjednik i svjetski prvak.

Novi!!: Hrvatska i Ivano Balić · Vidi više »

Ivica Kostelić

Ivica Kostelić (Zagreb, 23. studenoga 1979.) je bivši hrvatski alpski skijaš.

Novi!!: Hrvatska i Ivica Kostelić · Vidi više »

Ivica Račan

Ivica Račan (Ebersbach, 24. veljače 1944. – Zagreb, 29. travnja 2007.), bio je hrvatski političar, predsjednik Vlade Republike Hrvatske od 27. siječnja 2000. do 23. prosinca 2003. godine i prvi predsjednik Socijaldemokratske partije Hrvatske.

Novi!!: Hrvatska i Ivica Račan · Vidi više »

Ivo Andrić

Ivan Ivo Andrić (Travnik,Milan Selaković, Ivo Vrančić, Šime Balen, ur., Priručni leksikon:, III. prerađeno i prošireno izdanje, Nakladni zavod Znanje, Zagreb, 1967., str. 50. 9. listopada 1892. − Beograd, 13. ožujka 1975.) bosanskohercegovački, hrvatski (u međumrežnoj pismohrani archive.org 10. ožujka 2005.), pristupljeno 14.

Novi!!: Hrvatska i Ivo Andrić · Vidi više »

Ivo Brešan

Ivo Brešan (Vodice, 27. svibnja 1936. – Zagreb, 3. siječnja 2017.), bio je hrvatski dramski pisac, prozaist, slavist i scenarist.

Novi!!: Hrvatska i Ivo Brešan · Vidi više »

Ivo Sanader

Dr.

Novi!!: Hrvatska i Ivo Sanader · Vidi više »

Ivo Vojnović

Ivo Vojnović (Dubrovnik, 9. listopada 1857. – Beograd, 30. kolovoza 1929.), hrvatski književnik.

Novi!!: Hrvatska i Ivo Vojnović · Vidi više »

Izmjenična električna struja

Efektivna vrijednost, 4.

Novi!!: Hrvatska i Izmjenična električna struja · Vidi više »

Jadera

Jadera (Iadera, Jadra, Jadar, Idassa) je liburnijsko naselje iz kojeg se razvio današnji Zadar, Hrvatska.

Novi!!: Hrvatska i Jadera · Vidi više »

Jadranska perunika

Jadranska perunika (hrvatski naziv: jadranska perunika; lat. Iris adriatica, trajnica iz porodice perunikovki iz središnje Dalmacije, hrvatski endem. Opisana je i ilustrirana 2002. godine, te izdvojena iz srodne vrste I. pseudopumila Tineo. Naime, noviji autori uglavnom se slažu da su biljke iz Dalmacije iste kao i one iz Italije. (Webb & Chater 1980, Mathew 1981, Mitić 2000). No, rezultati komparativnog morfološkog istraživanja cijelog kompleksa I. pumila, s drugim patuljastim perunikama kao što su I. pumila L. i I. attica Boiss. et Heldr., pokazalo je da su perunike iz srednje Dalmacije potpuno drugačije, morfološki manje od polovice veličine u većini značajki od tipične talijanske I. pseudopumila i moraju se odvojiti od I. pseudopumila i opisati kao nova vrsta, usko endemična je za Hrvatsku. Glavne karakteristike I. adriatica su: patuljasta stabljika (dužine 1-3 (5) cm), nježni i uski listovi duži od stabljike, zelenkaste plohe sa širokim rubovima duge kao ili malo duže od hipantijske cijevi, pojedinačni žuti ili ljubičasti cvjetovi koji prekrivaju listove, eliptične trokutne čahure (2-3 cm duge), s eliptičnim tamnosmeđim sjemenkama i brojem kromosoma 2n.

Novi!!: Hrvatska i Jadranska perunika · Vidi više »

Jadransko more

Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.

Novi!!: Hrvatska i Jadransko more · Vidi više »

Jadrolinija

Palača Jadran, izgrađena 1897. u kojoj je danas sjedište Jadrolinije Jadrolinija je hrvatska brodarska tvrtka osnovana u Rijeci 20. siječnja 1947. godine.

Novi!!: Hrvatska i Jadrolinija · Vidi više »

Janica Kostelić

Janica Kostelić (Zagreb, 5. siječnja 1982.), bivša hrvatska alpska skijašica.

Novi!!: Hrvatska i Janica Kostelić · Vidi više »

Janko Drašković

Grof Janko Drašković (Zagreb, 20. listopada 1770. – Radgona (Bad Radkersburg), 14. siječnja 1856.), bio je hrvatski političar, "najstariji hrvatski preporoditelj".

Novi!!: Hrvatska i Janko Drašković · Vidi više »

Janus Pannonius

Janus Pannonius (Čazma, 29. kolovoza 1434. – Medvedgrad kraj Zagreba, 27. ožujka 1472.), hrvatski i mađarski humanist, latinski pjesnik, diplomat, biskup Pečuha.

Novi!!: Hrvatska i Janus Pannonius · Vidi više »

Japodi

ilirskih plemena i njihove susjede. Otočca otkriveni su ostatci naselja i nekropola ilirskih Japoda iz 1. tisućljeća pr. Kr. Život se ondje odvijao i u rimskom razdoblju. Visoku razinu umjetničkog obrta predstavljaju brončani ukrasni predmeti specifičnih oblika, poput ukrasa za glavu (oglavlja), privjesaka, okova za pojas, kopči, fibula i dr., dok posebno obilježje nakitu daju jantar i staklena pasta. Japodi (grčki: Ἰάποδες, Iápodes, Ἰάπυδες, Iápydes, latinski: Japodes) su bili narod koji je u doba rimske vladavine nastanjivao područje Like, Ogulinsko-plaščanske udoline i Pounja.

Novi!!: Hrvatska i Japodi · Vidi više »

Jednostranački sustav

Države u kojima je ustavom uspostavljena vlast jedne stranke su obojane smeđim (''kliknite na sliku za objašnjenje boja'') Jednostranački sustav (također i jednostranački režim) je vrsta stranačkog sustava u kojem samo jedna stranka sudjeluje u vlasti, a drugima su zabranjene ili im nije dozvoljeno sudjelovanje za izborima.

Novi!!: Hrvatska i Jednostranački sustav · Vidi više »

Johannes Gutenberg

Johannes Gutenberg (vjerojatno *Mainz, 1397. – †Mainz, 3. veljače 1468.), njemački tiskar, izumitelj tipografije u Europi, pravim imenom Johannes Gensfleisch zum Gutenberg.

Novi!!: Hrvatska i Johannes Gutenberg · Vidi više »

Josip Broz Tito

Josip Broz (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), poznat pod nadimkom Tito, bio je jugoslavenski komunistički revolucionar, političar i državnik, prvi glavni tajnik Pokreta nesvrstanih, predsjednik predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije i autokratski, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u kontinuitetu od 14. siječnja 1953. do svoje smrti 4. svibnja 1980. Iako je bio čelnik totalitarne države i unatoč činjenici da je njegova vladavina zbog političke represije,, Opća i nacionalna enciklopedija, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 30.

Novi!!: Hrvatska i Josip Broz Tito · Vidi više »

Josip II., car Svetog Rimskog Carstva

Josef Benedikt August Johann Anton Michael Adam (Schönbrunn, Beč, 13. ožujka 1741. - Beč, 20. veljače 1790.), rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski i češki kralj od 1780. do 1790. Josip II.

Novi!!: Hrvatska i Josip II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Josip Jelačić

Josip Jelačić Bužimski (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine, član plemićke obitelji Jelačić, te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19.

Novi!!: Hrvatska i Josip Jelačić · Vidi više »

Josip Kozarac

Josip Kozarac (Vinkovci, 18. ožujka 1858. – Koprivnica, 21. kolovoza 1906.), hrvatski je prozaist – novelist, romanopisac, pjesnik, pisac pripovijetki i polemičar, diplomirani inženjer šumarstva, jedan od najpoznatijih hrvatskih šumara.

Novi!!: Hrvatska i Josip Kozarac · Vidi više »

Josip Pupačić

Josip Pupačić (Slime kraj Omiša, 19. rujna 1928. – Krk, 23. svibnja 1971.), bio je hrvatski književnik, književni kritičar i povjesničar književnosti.

Novi!!: Hrvatska i Josip Pupačić · Vidi više »

Jozo Kljaković

Jozo Kljaković (Solin, 10. ožujka 1889. – Zagreb, 1. listopada 1969.), bio je hrvatski slikar, pisac, ilustrator i karikaturist, jedan od najznačajnijih majstora hrvatskoga slikarstva 20. stoljeća.

Novi!!: Hrvatska i Jozo Kljaković · Vidi više »

Judita

Judita je junakinja starozavjetne Knjige o Juditi.

Novi!!: Hrvatska i Judita · Vidi više »

Jugoistočna Europa

date.

Novi!!: Hrvatska i Jugoistočna Europa · Vidi više »

Julije Klović

Juraj Julije Klović, na talijanskom poznat kao Giorgio Giulio Clovio – Croata (Grižane, 1498. – Rim, 5. siječnja 1578.), bio je hrvatski slikar i minijaturist zvan i Michelangelo minijature.

Novi!!: Hrvatska i Julije Klović · Vidi više »

Junije Palmotić

'''Junije Palmotić''' Naslovna stranica djela ''Kristijada, to jest život i djela Isukrstova'' iz 1670. godine Junije Džono Palmotić (Dubrovnik, 1607. – Dubrovnik, 1657.), hrvatski barokni pjesnik i dramatičar.

Novi!!: Hrvatska i Junije Palmotić · Vidi više »

Juraj Šižgorić

Juraj Šižgorić (lat. Georgius Sisgoreus, Georgius Sisgoritus) (Šibenik, o. 1445. – Šibenik, 1509.), hrvatski je latinistički pjesnik iz šibenske plemićke obitelji Šižgorić.

Novi!!: Hrvatska i Juraj Šižgorić · Vidi više »

Juraj Dalmatinac

Zadru Juraj Matejev Dalmatinac (latinski: Georgius Mathaei Dalmaticus) ili Giorgio Orsini, a u međunarodnoj literaturi i Giorgio da Sebenico (Zadar, početkom 15. stoljeća – Šibenik, 1473./75.), hrvatski i talijanski kipar i graditelj.

Novi!!: Hrvatska i Juraj Dalmatinac · Vidi više »

Juraj Dobrila

Juraj Dobrila (Veli Ježenj, 16. travnja 1812. – Trst, 13. siječnja 1882.) bio je istaknuti biskup, tiskar i dobročinitelj iz Istre te preporoditelj istarskih Hrvata.

Novi!!: Hrvatska i Juraj Dobrila · Vidi više »

Juraj Habdelić

Juraj Habdelić (Staro Čiče, 17. travnja 1609. – Zagreb, 27. studenoga 1678.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, duhovni pisac, propovjednik i leksikograf.

Novi!!: Hrvatska i Juraj Habdelić · Vidi više »

Juraj Ratkaj

Juraj Ratkaj Velikotaborski (Veliki Tabor, 22. prosinca 1612. – Zagreb, 1. rujna 1666.), barun, hrvatski katolički svećenik, povjesničar iz velikaške obitelji Ratkaj.

Novi!!: Hrvatska i Juraj Ratkaj · Vidi više »

Jure Kaštelan

Jure Kaštelan (Zakučac kraj Omiša, 18. prosinca 1919. – Zagreb, 24. veljače 1990.), hrvatski pjesnik i književnik.

Novi!!: Hrvatska i Jure Kaštelan · Vidi više »

Kameno doba

Kameno doba je izraz kojim se označava najstarije razdoblje prapovijesti.

Novi!!: Hrvatska i Kameno doba · Vidi više »

Kapitulacija Italije

Kapitulacija Italije, točnije Primirje s Italijom (talijanski: Armistizio di Cassibile) bilo je primirje potpisano između Saveznika i Italije 3. rujna 1943., a time je Italija prešla na stranu Saveznika (uz vrlo mali učinak u borbi na toj strani).

Novi!!: Hrvatska i Kapitulacija Italije · Vidi više »

Karlo I. Robert

Karlo I. Robert (Napulj 1288. – Višegrad, Mađarska 16. srpnja 1342.), hrvatsko-ugarski kralj (1301. – 1342.) i prvi član napuljske dinastije Anžuvinaca na hrvatsko-ugarskom prijestolju.

Novi!!: Hrvatska i Karlo I. Robert · Vidi više »

Karlovačka županija

Karlovačka županija se nalazi u središnjoj Hrvatskoj.

Novi!!: Hrvatska i Karlovačka županija · Vidi više »

Karlovac

Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.

Novi!!: Hrvatska i Karlovac · Vidi više »

Karpati

Karpati su planinski lanac u srednjoj Europi.

Novi!!: Hrvatska i Karpati · Vidi više »

Katedrala sv. Jakova u Šibeniku

Katedrala sv.

Novi!!: Hrvatska i Katedrala sv. Jakova u Šibeniku · Vidi više »

Katoličanstvo

Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.

Novi!!: Hrvatska i Katoličanstvo · Vidi više »

Katoličanstvo u Hrvata

Katedrala sv. Duje u Splitu, najstarija katedrala na svijetu.http://www.glas-koncila.hr/index.php?option.

Novi!!: Hrvatska i Katoličanstvo u Hrvata · Vidi više »

Katolička Crkva

Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.

Novi!!: Hrvatska i Katolička Crkva · Vidi više »

Katolička Crkva u Hrvatskoj

Katolička Crkva u Hrvatskoj najbrojnija je kršćanska i općenito vjerska zajednica u Hrvatskoj.

Novi!!: Hrvatska i Katolička Crkva u Hrvatskoj · Vidi više »

Károly Khuen-Héderváry

Ban grof Károly Khuen-Héderváry de Hédervár (23. svibnja 1849. – 16. veljače 1918.) mađarski je političar koji je bio hrvatski ban i dvaput ugarski premijer prije Prvog svjetskog rata.

Novi!!: Hrvatska i Károly Khuen-Héderváry · Vidi više »

Kelti

Kelti su skupni naziv za plemena i narode koji su živjeli na sadašnjim područjima Velike Britanije, Irske, Belgije, Francuske, Švicarske, sve do Ukrajine, a, miješajući se s drugim narodima, stigli su potom i do Panonije.

Novi!!: Hrvatska i Kelti · Vidi više »

Kemija

Kemija (grčki: χημεία chimeía; starofrancuski: alkemie; arapski al-kimia: umjetnost preobrazbe; nekad hr. lučba) je znanost koja proučava ustroj, osobine, sastav i pretvorbu tvari.

Novi!!: Hrvatska i Kemija · Vidi više »

Keramika

Crijepovi iz Dubrovnika Keramika u stilu fajanse Tehnička keramika: klizni ležaj Keramika dolazi od starogrčke riječi keramikos (grčki: κεραμικός), a ona je označavala glinu za lončarske predmete.

Novi!!: Hrvatska i Keramika · Vidi više »

Kirurgija

Kirurgija (od grčkog: χειρουργική, i latinskog: chirurgiae, što znači "rad rukom") je grana medicine koja koristi ručne i instrumentalne operativne tehnike na pacijentima da bi istražila i/ili tretirala patološka stanja kao što su bolesti ili ozljede, a u svrhu poboljšanja tjelesnih funkcija ili vanjskog izgleda.

Novi!!: Hrvatska i Kirurgija · Vidi više »

KK Cibona

Košarkaški klub Cibona, poznat skraćeno kao KK Cibona, hrvatski košarkaški klub iz Zagreba.

Novi!!: Hrvatska i KK Cibona · Vidi više »

KK Split

KK Split hrvatski je košarkaški klub iz Splita.

Novi!!: Hrvatska i KK Split · Vidi više »

KK Zadar

KK Zadar je hrvatski košarkaški klub iz Zadra.

Novi!!: Hrvatska i KK Zadar · Vidi više »

Klasicizam

Klasicizam je naziv za razdoblje, stil ili smjer u europskim umjetnostima.

Novi!!: Hrvatska i Klasicizam · Vidi više »

Klima

Klima (s grčkog nagib, klima) ili podneblje kao meteorološki pojam je skup meteoroloških čimbenika i pojava koje u određenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine.

Novi!!: Hrvatska i Klima · Vidi više »

Klinička bolnica

Klinička bolnica je tip bolničke ustanove u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Hrvatska i Klinička bolnica · Vidi više »

Klinički bolnički centar

KBC Zagreb na Rebru, najveća zdravstvena ustanova u Hrvatskoj Klinički bolnički centar je najveći tip bolničke ustanove u Republici Hrvatskoj koji ujedinjuje sve dijagnostičke metode, pretrage i terapijske zahvate.

Novi!!: Hrvatska i Klinički bolnički centar · Vidi više »

Klinika (ustanova)

Klinika je vrsta kliničke ustanove, manja zdravstvena ustanova specijalizirana za određenu granu medicinske djelatnosti.

Novi!!: Hrvatska i Klinika (ustanova) · Vidi više »

Kmetstvo

Riječ kmet dolazi od latinske riječi u franačkom značenju »čovjek iz kraljeve ili velikaševe pratnje«.

Novi!!: Hrvatska i Kmetstvo · Vidi više »

Knezovi Zrinski

Zrinski su hrvatska velikaška obitelj koja je tijekom srednjeg vijeka, sve do kraja 17. stoljeća značajno utjecala na politički, kulturni i društveni život u Hrvatskoj.

Novi!!: Hrvatska i Knezovi Zrinski · Vidi više »

Knin

Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.

Novi!!: Hrvatska i Knin · Vidi više »

Književnost

500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.

Novi!!: Hrvatska i Književnost · Vidi više »

Košarka

tricu tijekom Europskog košarkaškog prvenstva za žene 2005. Košarka je sport u kojem dva tima sastavljena od pet igrača koji pokušavaju ostvariti što više poena (bodova) ubacivanjem lopte kroz obruč koša pod organiziranim pravilima.

Novi!!: Hrvatska i Košarka · Vidi više »

Košarka na OI 1992.

Košarka na Olimpijskim igrama u Barceloni 1992. godine uključivala je natjecanja u muškoj i ženskoj konkurenciji.

Novi!!: Hrvatska i Košarka na OI 1992. · Vidi više »

Košarkaška Kuća slavnih

SAD Košarkaška Kuća slavnih (originalno Naismith Memorial Basketball Hall of Fame), odaje počast igračima koji su pokazali veliko umijeće u košarci, trenerima, sucima i drugim osobama za ogroman doprinos u razvoju i popularnosti košarke.

Novi!!: Hrvatska i Košarkaška Kuća slavnih · Vidi više »

Košarkaška reprezentacija SAD-a

Košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država poznatija kao muška košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država, predstavlja Sjedinjene Američke Države u međunarodnoj muškoj košarci.

Novi!!: Hrvatska i Košarkaška reprezentacija SAD-a · Vidi više »

Kolinda Grabar-Kitarović

Kolinda Grabar-Kitarović (Rijeka, 29. travnja 1968.) hrvatska je političarka i diplomatkinja, predsjednica Republike Hrvatske od 2015.

Novi!!: Hrvatska i Kolinda Grabar-Kitarović · Vidi više »

Koloman

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i Koloman · Vidi više »

Komunikacija

Komunikacija je proces razmjene informacija preko dogovorenog sistema znakova, odnosno proces slanja informacija sebi ili bilo kojem drugom entitetu, najčešće putem jezika.

Novi!!: Hrvatska i Komunikacija · Vidi više »

Komunizam

Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.

Novi!!: Hrvatska i Komunizam · Vidi više »

Konstantin VII. Porfirogenet

Konstantin VII.

Novi!!: Hrvatska i Konstantin VII. Porfirogenet · Vidi više »

Kontinentska klima

južnoj polutci. Kontinentska klima je vrsta klime koja se javlja na kontinentskom području središnjega dijela sjeverne polutke.

Novi!!: Hrvatska i Kontinentska klima · Vidi više »

Konzum

Konzum plus d.o.o., hrvatski je maloprodajni trgovački lanac osnovan 1957.

Novi!!: Hrvatska i Konzum · Vidi više »

Koordinirano svjetsko vrijeme

PretvaranjeKoordiniranog univerzalnog vremenau standardno (zimsko) lokalno vrijeme PST / Tihooceansko vrijemeUTC -8 Stjenjačko vrijemeUTC -7 Central Standard TimeUTC -6 EST / Eastern Standard TimeUTC -5 GMT / Greenwichko središnje vrijeme (Greenwich Mean Time)UTC CET / Srednjoeuropsko vrijemeUTC +1 Istočnoeuropsko vrijemeUTC +2 Moskovsko vrijemeUTC +3 Iransko standardno vrijemeUTC +3:30 Indijsko vrijemeUTC +5:30 Australsko zapadno vrijeme UTC +8 Japansko-korejsko vrijemeUTC +9 Australsko istočno vrijemeUTC +10 Svjetsko vrijeme, univerzalno vrijeme, (kratice UT ili GMT)Željko Andreić: Gimnazija Požega.

Novi!!: Hrvatska i Koordinirano svjetsko vrijeme · Vidi više »

Kopnene granice Hrvatske

Zanimljiv detalj granice u području Žumberka Kopnene granice Hrvatske ukupno su duge 2028 kilometara.

Novi!!: Hrvatska i Kopnene granice Hrvatske · Vidi više »

Koprivničko-križevačka županija

Koprivničko-križevačka županija je smještena u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske.

Novi!!: Hrvatska i Koprivničko-križevačka županija · Vidi više »

Koprivnica

Koprivnica (izgovor: Kòprīvnica) je grad u Hrvatskoj koji se nalazi 70 kilometara sjeveroistočno od Zagreba.

Novi!!: Hrvatska i Koprivnica · Vidi više »

Korčula

Rt Ražnjić-najistočniji dio Korčule Korčula (staronjemački: Kurzel, talijanski: Curzola, grčki: Κόρκυρα Μέλαινα, Korkyra Melaina, latinski: Corcyra Nigra) je hrvatski otok u Jadranskom moru pored dalmatinske obale.

Novi!!: Hrvatska i Korčula · Vidi više »

Kralj Tomislav

Tomislav je bio knez Primorske Hrvatske od oko 910. godine; tradicionalno se smatra da je proglašen kraljem 925. godine, a vladao je bar do 928. godine.

Novi!!: Hrvatska i Kralj Tomislav · Vidi više »

Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima

Kraljevina Hrvatska (također i Banska Hrvatska) došla je pod habsburšku vlast nakon rasula Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva kad je 1. siječnja 1527. hrvatski sabor u Cetinu samostalno izabrao Ferdinanda Habsburškog za hrvatskog kralja.

Novi!!: Hrvatska i Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima · Vidi više »

Kraljevina Italija

Kraljevina Italija (tal. Regno d'Italia) bila je država koja je nastala 1861. godine ujedinjenjem Italije.

Novi!!: Hrvatska i Kraljevina Italija · Vidi više »

Kraljevina Jugoslavija

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.

Novi!!: Hrvatska i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »

Kraljevina Mađarska

Kraljevina Mađarska (mađ. Magyar Királyság), poznata i pod nazivom Regenstvo, postojala je između 1920.

Novi!!: Hrvatska i Kraljevina Mađarska · Vidi više »

Krapina

Krapina je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Hrvatska i Krapina · Vidi više »

Krapinsko-zagorska županija

Krapinsko-zagorska županija se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske i pripada prostoru središnje Hrvatske.

Novi!!: Hrvatska i Krapinsko-zagorska županija · Vidi više »

Kravata

Kravata Kravata je vrpčasti ukrasni odjevni predmet koji se nosi oko vrata provučen ispod ovratnika košulje, izrađen od svile ili nekoga drugoga platna.

Novi!!: Hrvatska i Kravata · Vidi više »

Kršćanstvo

Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.

Novi!!: Hrvatska i Kršćanstvo · Vidi više »

Krbavska bitka

Krbavska bitka (nazvana i Bitka Hrvata) (9. rujna 1493. godine) dogodila se je na Krbavskom polju u Lici (Krbavi), u kojoj je bosanski sandžak-beg Hadum Jakub-paša porazio hrvatsku feudalnu vojsku pod zapovjedništvom bana Emerika Derenčina.

Novi!!: Hrvatska i Krbavska bitka · Vidi više »

Krešimir Ćosić

Krešimir Ćosić (Zagreb, 26. studenoga 1948. – Baltimore, SAD, 25. svibnja 1995.), bio je hrvatski košarkaš i trener.

Novi!!: Hrvatska i Krešimir Ćosić · Vidi više »

Križaljka

Rješavanje križaljki jedna je od najraširenijih igara na svijetu.

Novi!!: Hrvatska i Križaljka · Vidi više »

Križari

Gustave Doré'''''Križari''''' Križari je naziv prvenstveno srednjovjekovnih kršćanskih vojnika koji su sudjelovali u križarskim ratovima od 11. do 13. stoljeća.

Novi!!: Hrvatska i Križari · Vidi više »

Krsto Hegedušić

Grob Krste Hegedušića na Mirogoju Krsto Hegedušić (Petrinja, 26. studenoga 1901. – Zagreb, 7. travnja 1975.), hrvatski slikar.

Novi!!: Hrvatska i Krsto Hegedušić · Vidi više »

Krsto I. Frankapan Brinjski

Zrinjevcu Krsto I. Frankapan Brinjski ili Ozaljski (Modruš?, 1482. – Martijanec, kraj Ludbrega, 27. rujna 1527.), hrvatski knez, ban Kraljevine Hrvatske, branitelj Kraljevina Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, vrhovni kapetan Ugarske između Drave i Dunava te vranski prior iz velikaške obitelji Frankapana.

Novi!!: Hrvatska i Krsto I. Frankapan Brinjski · Vidi više »

Krug

Animacija prikaza ploštine kruga Krug je skup svih točaka u ravnini čija je udaljenost od određene točke, koja se zove središte kruga, manja ili jednaka određenomu broju, koji se naziva polumjer kruga.

Novi!!: Hrvatska i Krug · Vidi više »

Krvna žila

Sustav arterija Krvne žile su dio krvožilnog sustava čija je funkcija prenošenje krvi kroz tijelo.

Novi!!: Hrvatska i Krvna žila · Vidi više »

Krvni tlak

Digitalni tlakomjer Konvencionalni tlakomjer Krvni tlak je tlak kojim krv djeluje na stijenke krvnih žila (arterija) u svakom dijelu tijela.

Novi!!: Hrvatska i Krvni tlak · Vidi više »

Ksaver Šandor Gjalski

Ksaver Šandor Gjalski (zadnja riječ se čita Đalski), pravim imenom Ljubomil Tito Josip Franjo Babić (Gredice, Zabok, 26. listopada 1854. – Gredice, Zabok, 9. veljače 1935.) bio je hrvatski književnik.

Novi!!: Hrvatska i Ksaver Šandor Gjalski · Vidi više »

Kultura

Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima.

Novi!!: Hrvatska i Kultura · Vidi više »

Kup Radivoja Koraća

Kup Radivoja Koraća Kup Radivoja Koraća (Kup Koraća) je bio redovito europsko košarkaško natjecanje koje je održavala FIBA između 1972.

Novi!!: Hrvatska i Kup Radivoja Koraća · Vidi više »

Kup Raymonda Saporte

Kup Raymonda Saporta ili Saporta kup je bio drugo po snazi europsko klupsko natjecanje za košarkaške klubove.Više puta je mijenjao nazive a započeo je kao Kup pobjednika kupova, a u njemu su nastupali klubovi - pobjednici nacionalnih kupova svojih država, da bi u devedesetima postao Europski kup i Eurokup u kojem su uz pobjednike i finaliste kupova sudjelovali i vodeći europski klubovi koji bi ispali iz kvalifikacija za Europsku ligu ili bi bili visoko plasirani u nacionalnim prvenstvima.Od sezone 1998/99.

Novi!!: Hrvatska i Kup Raymonda Saporte · Vidi više »

Kup UEFA

Kup UEFA je bivše UEFA-ino natjecanje, drugo po jačini nakon UEFA-ine Lige prvaka. Ustanovljeno je 1955. godine kao Kup velesajamskih gradova. Prvo izdanje se igralo između 1956. i 1958., a uglavnom su sudjelovali klubovi iz gradova koji su imali godišnje sajmove, ali i gradske reprezentacije gradova poput Barcelone, Londona, Birminghama, Zagreba, Basela, Beograda. Od 1971., natjecanje se zove Kup UEFA i u njemu tradicionalno sudjeluju klubovi koji su doprvaci ili visoko plasirani u nacionalnim prvenstvima svojih država, a broj klubova pojedine zemlje se određuje po tzv. UEFA-inim koeficijentima. Posljednji prvak je ukrajinski Šahtar iz Donjecka, koji je 20. svibnja 2009. u finalu pobijedio Werder Bremen rezultatom 2:1, nakon produžetaka. Finale je odigrano u Istanbulu, na stadionu Şükrü Saracoğlu. Od sezone 2009./10., Kup UEFA (zajedno s Intertoto kupom) mijenja se u novo natjecanje, UEFA-inu Europsku ligu.

Novi!!: Hrvatska i Kup UEFA · Vidi više »

Kup velesajamskih gradova

Kup velesajamskih gradova je međunarodno nogometno natjecanje klubova predstavnika europskih država koje je započeto 1955. godine, a posljednje izdanje odigrano je u sezoni 1970./71.

Novi!!: Hrvatska i Kup velesajamskih gradova · Vidi više »

Kupa

Kupa (slovenski: Kolpa) je najdulja rijeka čiji je izvor i ušće u Hrvatskoj, a dijelom svoga toka čini granicu sa Slovenijom.

Novi!!: Hrvatska i Kupa · Vidi više »

Kvizorama

Kvizorama: hrvatska zagonetačka revija, hrvatski je zagonetački tjednik iz Zagreba.

Novi!!: Hrvatska i Kvizorama · Vidi više »

Ladislav I. Sveti

Ladislav I. poznat i kao sveti Ladislav (mađarski I. László ili Ladislav I. Arpadović; Poljska, o. 1040. – Nitra, Slovačka, 29. srpnja 1095.), mađarski kralj (1077. – 1095.) iz dinastije Arpadovića.

Novi!!: Hrvatska i Ladislav I. Sveti · Vidi više »

Ladislav Napuljski

Portret Ladislava Napuljskog (1377-1414) Zadru 1403. godine Grb Ladislava kao titularnog kralja Ugarske, titularnog kralja Jeruzalema, i kralja Napulja Ladislav Napuljski (11. veljače 1377. – 6. kolovoza 1414.) je bio napuljski i titularni ugarsko-hrvatski kralj.

Novi!!: Hrvatska i Ladislav Napuljski · Vidi više »

Lastovo

Lastovo je otok u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.

Novi!!: Hrvatska i Lastovo · Vidi više »

Latinica

Latinica je naziv za pismo (latinično pismo) kojim su se služili stari Rimljani i pisma izvedena iz njega.

Novi!!: Hrvatska i Latinica · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Hrvatska i Latinski jezik · Vidi više »

Lavoslav Ružička

Lavoslav (Leopold) Ružička (Vukovar, 13. rujna 1887. – Mammern, Švicarska, 26. rujna 1976.) dobitnik je Nobelove nagrade za kemiju, te je prvi hrvatski dobitnik te nagrade.

Novi!!: Hrvatska i Lavoslav Ružička · Vidi više »

Leksikografski zavod Miroslav Krleža

Zgrada Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu Leksikografski zavod Miroslav Krleža (od 1950. do 1962. Leksikografski zavod FNRJ, a od 1962. do 1991. Jugoslavenski leksikografski zavod) u Zagrebu središnja je i jedina nacionalna leksikografska ustanova koja se sustavno bavi leksikografijom.

Novi!!: Hrvatska i Leksikografski zavod Miroslav Krleža · Vidi više »

LEN Liga prvaka

Liga prvaka (eng. LEN Champions League) je europsko klupsko vaterpolsko natjecanje koje se održava sezonski svake godine.

Novi!!: Hrvatska i LEN Liga prvaka · Vidi više »

Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva

Leopold I. (Beč, 9. lipnja 1640. – Beč, 5. svibnja 1705.), bio je rimsko-njemački car (1657. ili 1658. – 1705.), ugarsko-hrvatski kralj (od 1655. u Ugarskoj i od 1657. u Hrvatskoj do 1705.), češki kralj (1658. – 1705.) iz dinastije Habsburg.

Novi!!: Hrvatska i Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Ličko-senjska županija

Ličko-senjska županija najveća je hrvatska županija, koja se prostire na 5 350 50 km² i obuhvaća 9,46 % teritorija Republike Hrvatske.

Novi!!: Hrvatska i Ličko-senjska županija · Vidi više »

Liberalna stranka

Liberalna stranka (kratica: LS) je bila politička stranka u Hrvatskoj.

Novi!!: Hrvatska i Liberalna stranka · Vidi više »

Liburni

Pliniju Starijem Arheološkom muzeju u Zadru Daciju. Liburni (grčki: Λıβουρνοί, Liburnoí, latinski: Liburni) bili su narod koji je nastavao teritorij od Krke (Titius) u Dalmaciji do Raše (Arsia) u Istri te susjedne otoke.

Novi!!: Hrvatska i Liburni · Vidi više »

Liječnik

Liječnik pregledava pacijenticu. Liječnik je zdravstveni radnik koji je završio medicinski fakultet i stekao akademski naziv doktora medicine.

Novi!!: Hrvatska i Liječnik · Vidi više »

Lijepa naša domovino

Natpis na spomeniku himni Lijepa naša domovino (često tek Lijepa naša), himna Republike Hrvatske od 1991. godine.

Novi!!: Hrvatska i Lijepa naša domovino · Vidi više »

Lika

Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.

Novi!!: Hrvatska i Lika · Vidi više »

Lipovac

Lipovac je naselje u općini Nijemci u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Novi!!: Hrvatska i Lipovac · Vidi više »

Lisinski (1944.)

Lisinski je prvi hrvatski dugometražni igrani film, snimljen 1944. godine.

Novi!!: Hrvatska i Lisinski (1944.) · Vidi više »

Lječilište

Lječilište je tip zdravstvene ustanove.

Novi!!: Hrvatska i Lječilište · Vidi više »

Ljudevit Gaj

Ljudevit Gaj (Krapina, 8. srpnja 1809. – Zagreb, 20. travnja 1872.) bio je hrvatski političar, jezikoslovac, ideolog, novinar i književnik.

Novi!!: Hrvatska i Ljudevit Gaj · Vidi više »

Lošinj

Lošinj je otok na Kvarneru.

Novi!!: Hrvatska i Lošinj · Vidi više »

Lučka kapetanija

Lučka kapetanija je glavna institucija s provedbenom funkcijom u području pomorstva u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Hrvatska i Lučka kapetanija · Vidi više »

Ludovik I. Anžuvinac

Grb Ludovika I. Anžuvinskog Zadru. website.

Novi!!: Hrvatska i Ludovik I. Anžuvinac · Vidi više »

Luj XIV., kralj Francuske

Luj XIV., nazivan i Luj Bogomdani (fr. Louis-Dieudonné), Luj Veliki (fr. Louis le Grand) i Kralj Sunce (fr. le Roi Soleil), bio je je 64.

Novi!!: Hrvatska i Luj XIV., kralj Francuske · Vidi više »

Luka Ibrišimović

Požegi Luka Ibrišimović (ili Imbrišimović) (Požega ili Sibinj, oko 1626. – Požega, ožujak 1698.) franjevac, protuturski borac i vođa ustanka u Slavoniji.

Novi!!: Hrvatska i Luka Ibrišimović · Vidi više »

Luka Modrić

Luka Modrić (Zadar, 9. rujna 1985.) hrvatski je profesionalni nogometaš, hrvatski nogometni reprezentativac i kapetan hrvatske nogometne reprezentacije koji trenutačno igra za španjolski nogometni klub Real Madrid.

Novi!!: Hrvatska i Luka Modrić · Vidi više »

Luka Rijeka

Luka Rijeka ili Riječka luka je pomorska luka u Rijeci u Hrvatskoj smještena na obali Kvarnerskog zaljeva na Jadranu.

Novi!!: Hrvatska i Luka Rijeka · Vidi više »

Lumbarda

Lumbarda je naselje na istočnom rtu otoka Korčule i općina Dubrovačko-neretvanske županije.

Novi!!: Hrvatska i Lumbarda · Vidi više »

Lumbardska psefizma

Arheološkom muzeju u Zagrebu.Hrvatska: zemlja i ljudi - http://www.croatia.eu/article.php?id.

Novi!!: Hrvatska i Lumbardska psefizma · Vidi više »

Mađari

Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.

Novi!!: Hrvatska i Mađari · Vidi više »

Mađari u Hrvatskoj

Karta broja Mađara u Hrvatskoj po općinama i gradovima Baranji Mađarsko kulturno društvo Vinkovci. Mađari u Hrvatskoj (mađ. Horvátországi magyarok) su jedna od nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Hrvatska i Mađari u Hrvatskoj · Vidi više »

Mađaroni

Mađaroni je pogrdan naziv za članove Hrvatsko-ugarske stranke, koju je pod nazivom Horvatsko-vugerska stranka osnovao 1841.

Novi!!: Hrvatska i Mađaroni · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).

Novi!!: Hrvatska i Mađarska · Vidi više »

Mađarski jezik

mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.

Novi!!: Hrvatska i Mađarski jezik · Vidi više »

Magnetsko polje

silnica magnetskog polja. sile. dijamagnetika (μd). Magnet u magnetskom polju. Magnetsko polje prstenastog magneta. Magnetsko polje je prostor oko prirodnih i umjetnih magneta i unutar njih u kojem djeluju magnetske sile.

Novi!!: Hrvatska i Magnetsko polje · Vidi više »

Makedonski jezik

Makedonski jezik (ISO 639-3: mkd), jedan je od slavenskih jezika i službeni jezik Sjeverne Makedonije još od 1944. godine.

Novi!!: Hrvatska i Makedonski jezik · Vidi više »

Maksimilijan Vrhovac

Maksimilijan Vrhovac Maksimilijan Vrhovac (mađ.: Verhovácz Miksa; Karlovac, 23. studenog 1752. – Zagreb, 16. prosinca 1827.), zagrebački biskup.

Novi!!: Hrvatska i Maksimilijan Vrhovac · Vidi više »

Mali Lošinj

'''Mali Lošinj''', panorama južne strane luke. Mali Lošinj, panorama. Mali Lošinj (tal. Lussinpiccolo) je grad na Kvarneru, u zapadnoj Hrvatskoj smješten na južnoj strani otoka Lošinja, sedmog otoka po veličini na Jadranu.

Novi!!: Hrvatska i Mali Lošinj · Vidi više »

Manjinski jezici u Hrvatskoj

Manjinski jezici u Hrvatskoj su tradicionalni ili materinski jezici nacionalnih i etničkih manjina u Hrvatskoj.

Novi!!: Hrvatska i Manjinski jezici u Hrvatskoj · Vidi više »

Marija Terezija Austrijska

Marija Terezija (Palača Hofburg, Beč, 13. svibnja 1717. – Palača Hofburg, Beč, 29. studenog 1780.) češka i ugarsko-hrvatska kraljica, austrijska nadvojvotkinja, prva i jedina žena koja je vladala Habsburškom Monarhijom.

Novi!!: Hrvatska i Marija Terezija Austrijska · Vidi više »

Marin Držić

Spomenik u Dubrovniku Marin Držić (Dubrovnik, 1508. – Mletci, 2. svibnja 1567.) bio je hrvatski dramatik i lirik.

Novi!!: Hrvatska i Marin Držić · Vidi više »

Mario Ančić

Mario Ančić (Split, 30. ožujka 1984.), bivši hrvatski tenisač, jedan od četiri šampiona sa splitskih Firula uz Gorana Ivaniševića, Željka Franulovića i Nikolu Pilića.

Novi!!: Hrvatska i Mario Ančić · Vidi više »

Marko Marulić

Marko Marulić (lat. Marcus Marulus Spalatensis) (Split, 18. kolovoza 1450. – Split, 5. siječnja 1524.), bio je Hrvatski književnik i kršćanski humanist, otac hrvatske književnosti.

Novi!!: Hrvatska i Marko Marulić · Vidi više »

Marko Mesić

Spomenik popu '''Marku Mesiću''' u Brinju Marko Mesić (1640. – Karlobag, 2. veljače 1713.), hrvatski svećenik i ratnik.

Novi!!: Hrvatska i Marko Mesić · Vidi više »

Mate Parlov

|- bgcolor.

Novi!!: Hrvatska i Mate Parlov · Vidi više »

Matica hrvatska

Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.

Novi!!: Hrvatska i Matica hrvatska · Vidi više »

Matija Antun Relković

Matija Antun Relković (Reljković) (Davor, 6. siječnja 1732. – Vinkovci, 22. siječnja 1798.), hrvatski prosvjetiteljski prozaik.

Novi!!: Hrvatska i Matija Antun Relković · Vidi više »

Matija Korvin

Grb Matije Korvina Matija Korvin, poznat i kao Matijaš (Kolozsvár, 23. veljače 1443. – Beč, 6. travnja 1490.), hrvatsko-ugarski kralj (1458. – 1490.), protukralj Češke (1469. – 1490.). Osvojio je dio habsburških nasljednih zemalja, kojima je vladao iz Beča s naslovom austrijskog vojvode (1485. – 1490.). Bio je jedan od najznačajnijih ugarskih i hrvatskih vladara te posljednji koji je uspješno oslabio moć velikaša i ojačao središnju kraljevsku vlast.

Novi!!: Hrvatska i Matija Korvin · Vidi više »

Matija Petar Katančić

Matija Petar Katančić (Valpovo, 12. kolovoza 1750. – Budim, 24. svibnja 1825.), bio je hrvatski književnik i latinist, sveučilišni profesor poetike, arheologije i numizmatike, te knjižnički kustos, prevoditelj, estetičar, povjesničar i teoretičar književnosti, leksikograf, povjesničar, geograf, numizmatičar, kartograf i franjevac.

Novi!!: Hrvatska i Matija Petar Katančić · Vidi više »

Mavro Vetranović

Mavro Vetranović Čavčić Starija hrvatska književnost - renesansa (Dubrovnik, 1482. ili 1483. - Dubrovnik, 1576.) hrvatski je benediktinac i književnik, jedan od najplodnijih i najdugovječnijih pjesnika starije hrvatske književnosti.

Novi!!: Hrvatska i Mavro Vetranović · Vidi više »

Međimurska županija

Zemljovid Međimurske županije Etnografskom muzeju u Zagrebu Međimurska županija, u upravnom, a u zemljopisnom smislu Međimurje, područje je na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđeno rijekama Murom i Dravom.

Novi!!: Hrvatska i Međimurska županija · Vidi više »

Međunarodni monetarni fond

Međunarodni monetarni fond (MMF) je osnovan u srpnju 1944. godine s ciljem promoviranja međunarodne monetarne suradnje, sigurne razmjene i pouzdanih dogovora o razmjeni te kako bi poticao ekonomski rast i povećanje zaposlenosti, i osigurao privremenu financijsku pomoć zemljama kojima je potrebno olakšati izravnanje platnih bilanca.

Novi!!: Hrvatska i Međunarodni monetarni fond · Vidi više »

Međunarodni praznik rada

Međunarodni praznik rada obilježava se kao spomen na velike radničke prosvjede održane u Chicagu dana 1. svibnja 1886. godine, kada je u sukobima s policijom poginulo više radnika, a osmero je radnika osuđeno na smrt.

Novi!!: Hrvatska i Međunarodni praznik rada · Vidi više »

Medicina

Medicina (lat. ars medica - umijeće liječenja; grč. iatriké téhne - tehnika liječenja) je grana ljudske djelatnosti kojoj je cilj liječenje i rehabilitacija bolesnih i čuvanje i unaprijeđenje zdravlja zdravih ljudi.

Novi!!: Hrvatska i Medicina · Vidi više »

Mehmed-paša Sokolović

Mehmed-paša Sokolović (Sokolovići pokraj Rudog, 1505. ili 1506. – Istanbul, 11. listopada 1579.), jedan je od velikih bosansko-osmanskih vojskovođa.

Novi!!: Hrvatska i Mehmed-paša Sokolović · Vidi više »

Metalno doba

Metalno doba je razdoblje ljudske prapovijesti u kojem čovjek od metala izrađuje oružje, oruđe i predmete svakodnevne upotrebe.

Novi!!: Hrvatska i Metalno doba · Vidi više »

Miko Tripalo

Ante Miko Tripalo (Sinj, 16. studenog 1926. – Zagreb, 11. prosinca 1995.), hrvatski političar i autor.

Novi!!: Hrvatska i Miko Tripalo · Vidi više »

Milutin Milanković

Milutin Milanković (Dalj, 28. svibnja 1879. – Beograd, 12. prosinca 1958.), srpski geofizičar, astronom i građevinski inženjer.

Novi!!: Hrvatska i Milutin Milanković · Vidi više »

Mir u Srijemskim Karlovcima

Prikaz Mir u Srijemskim Karlovcima sklopljen je u siječnju 1699. godine, njime se Hrvatskoj vraća Slavonija sa Srijemom (osim jugoistočnoga), današnja Banovina do Une, Kordun od Korane do gornje Gline i čitava Lika i Krbava.

Novi!!: Hrvatska i Mir u Srijemskim Karlovcima · Vidi više »

Mirko Filipović

|- bgcolor.

Novi!!: Hrvatska i Mirko Filipović · Vidi više »

Mirko Novosel

Mirko Novosel (Zagreb, 30. lipnja 1938. – Zagreb, 20. srpnja 2023.) bio je hrvatski košarkaš i trener.

Novi!!: Hrvatska i Mirko Novosel · Vidi više »

Miroslav Krleža

Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893. – Zagreb, 29. prosinca 1981.), bio je hrvatski književnik i enciklopedist, po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća.

Novi!!: Hrvatska i Miroslav Krleža · Vidi više »

Misal

Rimski misal Rukopisni Misal, Francuska, 14. stoljeće Rimski Misal ili jednostavno Misal jedna je od bogoslužnih knjigâ dijela Katoličke Crkve, koji se služi rimskim obredom.

Novi!!: Hrvatska i Misal · Vidi više »

Misal po zakonu rimskoga dvora

Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu ''Misal po zakonu rimskoga dvora'' Misal po zakonu rimskoga dvora naziv je hrvatskoga glagoljskoga prvotiska koji je dovršen 22. veljače 1483. godine, kada je prema zapisu u kolofonu njegovo tiskanje bilo završeno.

Novi!!: Hrvatska i Misal po zakonu rimskoga dvora · Vidi više »

Mješovite borilačke vještine

right Mješovite borilačke vještine (engl.: mixed martial arts; MMA), poznatiji i kao ultimate-fight, slobodna borba, Vale Tudo (portugalska riječ, znači sve vrijedi) i free-fight je borilački sport u kojem se za pobjedu nad protivnikom koristi kombinacija velike većine borilačkih disciplina.

Novi!!: Hrvatska i Mješovite borilačke vještine · Vidi više »

Mlađe kameno doba

Mlađe kameno doba ili neolitik (od grčkih riječi neos.

Novi!!: Hrvatska i Mlađe kameno doba · Vidi više »

Mletačka Republika

Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.

Novi!!: Hrvatska i Mletačka Republika · Vidi više »

Mletačke utvrde

Mletačke utvrde je zajednički naziv za fortifikacijske građevine koje je izgradila Republika Venecija od 15 do 17.

Novi!!: Hrvatska i Mletačke utvrde · Vidi više »

Mobilni telefon

Razvoj mobilnih telefona Mobilni telefon ili jednostavno mobitel (žargonski: mob) prijenosni je elektronički uređaj za komunikaciju.

Novi!!: Hrvatska i Mobilni telefon · Vidi više »

Modernizam (književnost)

Modernizam (moderna) je naziv kojim povijest književnosti obuhvaća književni pravac koji se javlja u drugoj polovici 19. stoljeća te koji predstavlja dio šireg pokreta modernizma koji je zahvatio sve aspekte kulture u doba prijelaza iz 19.

Novi!!: Hrvatska i Modernizam (književnost) · Vidi više »

Mohačka bitka

Mohačka bitka (mađarski: mohácsi csata ili mohácsi vész; turski: Mohaç Savaşı ili Mohaç Meydan Savaşı) bitka je koja se 29. kolovoza 1526. godine odigrala na Mohačkom polju između Hrvatskog Kraljevstva i Kraljevine Ugarske protiv Osmanskog Carstva.

Novi!!: Hrvatska i Mohačka bitka · Vidi više »

Muškarac

Muškarac Muškarac je odraslo ljudsko biće muškoga spola.

Novi!!: Hrvatska i Muškarac · Vidi više »

Musliman

Slika pod nazivom ''Molitva u Kairu'' iz 1865. godine francuskog slikara Jean-Léon Gérômea koja prikazuje muslimane tijekom molitve. Musliman je sljedbenik religije islama.

Novi!!: Hrvatska i Musliman · Vidi više »

Nacionalna država

Pojam nacionalna država, za razliku od općenitijeg pojma "država", odnosi se na državu u kojoj prevladava jedna nacija.

Novi!!: Hrvatska i Nacionalna država · Vidi više »

Nacionalna manjina

Rumunjskoj. Nacionalna manjina je dio određenog naroda i/ili nacije koji ne živi u svojoj nacionalnoj državi, već kao manjina u nekoj drugoj državi, zajedno s drugim narodima.

Novi!!: Hrvatska i Nacionalna manjina · Vidi više »

Nacionalni park Kornati

Nacionalni park Kornati čini veći dio grupe otoka Kornati u hrvatskom dijelu Jadrana u srednjoj Dalmaciji, zapadno od Šibenika, u Šibensko-kninskoj županiji.

Novi!!: Hrvatska i Nacionalni park Kornati · Vidi više »

Nacionalni park Krka

Krka je nacionalni park u Hrvatskoj koji se proteže uz rijeku Krku, od mjesta gdje nad Krkom leže srednjovjekovne utvrde Trošenj (Čučevo) i Nečven do Šibenskog mosta na Jadranskoj magistrali.

Novi!!: Hrvatska i Nacionalni park Krka · Vidi više »

Nacionalni park Mljet

''Crna klada'', početak nacionalnog parka Mljet Nacionalni park Mljet obuhvaća sjeverozapadni dio otoka Mljeta, koji se proteže područjem od 5375 hektara zaštićenog kopna i okolnog mora.

Novi!!: Hrvatska i Nacionalni park Mljet · Vidi više »

Nacionalni park Paklenica

Nacionalni park Paklenica je po proglašenju drugi nacionalni park u Hrvatskoj, proglašen još 19. listopada 1949. godine, tek nekoliko mjeseci nakon NP Plitvička jezera.

Novi!!: Hrvatska i Nacionalni park Paklenica · Vidi više »

Nacionalni park Plitvička jezera

Nacionalni park Plitvička jezera osobita je geološka i hidrogeološka krška pojava.

Novi!!: Hrvatska i Nacionalni park Plitvička jezera · Vidi više »

Nacionalni park Risnjak

Nacionalni park "Risnjak", smješten u Gorskom kotaru (Hrvatska), osnovan je 1953. godine na površini od 3041 hektara.

Novi!!: Hrvatska i Nacionalni park Risnjak · Vidi više »

Nacionalni park Sjeverni Velebit

Nacionalni park Sjeverni Velebit, hrvatski nacionalni park, proglašen je 9. lipnja 1999. godine.

Novi!!: Hrvatska i Nacionalni park Sjeverni Velebit · Vidi više »

Nafta

Naftna platforma Nafta (lat. petroleum; grč. petra 'stijena' i lat. oleum 'ulje') kameno je ili sirovo zemno ulje, smeđozelena do smeđocrna obojena tekuća ili polučvrsta tvar specifične težine 0,82 – 0,94 koju se većinom nalazi u sedimentnim slojevima Zemlje, a rijetko i u metamorfnim i magmatske stijenama.

Novi!!: Hrvatska i Nafta · Vidi više »

Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima

Na kraju svakog svjetskog prvenstva FIFA dodjeljuje nekoliko nagrada igračima i reprezentacijama koje su se istakle u određenim segmetnima koji se nagrađuju.

Novi!!: Hrvatska i Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima · Vidi više »

Narodna stranka

Narodna stranka bila je politička stranka uglavnom hrvatskoga naroda u Habsburškoj Monarhiji, izrasla iz ideja ilirskoga pokreta i Hrvatskog narodnog preporoda.

Novi!!: Hrvatska i Narodna stranka · Vidi više »

Narodni pokret 1903. godine

Tijekom 1903. godine izbio je u Banskoj Hrvatskoj tzv.

Novi!!: Hrvatska i Narodni pokret 1903. godine · Vidi više »

Narona

Rekonstrukcija Augusteuma u Naroni, Arheološki muzej Narona (kipovi carske obitelj (slijeva): Lucije Cezar, Gaj Cezar, Julija Starija, Marko Vipsanije Agripa, Antonija Mlađa, Oktavija Mlađa, Livija, August, Tiberije, Germanik, Druz Stariji, Klaudije, Agripina Mlađa, Agripina Starija, Vespazijan) Narona je bila rimski grad na području današnjeg sela Vid kod Metkovića.

Novi!!: Hrvatska i Narona · Vidi više »

National Basketball Association

National Basketball Association (NBA) je najistaknutija muška profesionalna košarkaška liga u Sjevernoj Americi.

Novi!!: Hrvatska i National Basketball Association · Vidi više »

NATO

Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka.

Novi!!: Hrvatska i NATO · Vidi više »

Nürnberg

Nürnberg (bavarski: Niamberg, istočnofranački: Nämberch ili Närmberch) grad je u njemačkoj saveznoj pokrajini Bavarskoj.

Novi!!: Hrvatska i Nürnberg · Vidi više »

Neandertalac

Rekonstruirani kostur neandertalca.Neandertalac je izumrla vrsta roda Homo, srodna suvremenoj ljudskoj vrsti Homo sapiens koja je nastanjivala većinu europskog kontinenta i dio jugozapadne Azije od sjevera Arapskog poluotoka do šire okolice Kaspijskoga mora.

Novi!!: Hrvatska i Neandertalac · Vidi više »

Nezaposlenost

Nezaposlenost u svijetu 2021. Nezaposlenost, u ekonomskim terminima, se pojavljuje ako postoje kvalificirani radnici koji su voljni raditi po nadnicama koje prevladavaju, ali ne mogu naći uposlenje.

Novi!!: Hrvatska i Nezaposlenost · Vidi više »

Nezavisna Država Hrvatska

Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.

Novi!!: Hrvatska i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »

Nijemci

Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.

Novi!!: Hrvatska i Nijemci · Vidi više »

Nikola Šubić Zrinski

Vlastoručni potpis Nikole Šubića Zrinskog Stari portret Zrinskog s kraja 16. stoljeća Grof Nikola Šubić Zrinski ili Nikola IV.

Novi!!: Hrvatska i Nikola Šubić Zrinski · Vidi više »

Nikola Faller

Nikola Faller (Ivanec kod Varaždina, 22. travnja 1862. – Zagreb, 28. veljače 1938.), hrvatski dirigent, skladatelj i zagonetač.

Novi!!: Hrvatska i Nikola Faller · Vidi više »

Nikola Jurišić

Nikola Jurišić (o. 1490 - 1545.) Spomenik '''Nikoli Jurišiću''' u Zagrebu. Grb baruna Nikole Jurišića. Nikola barun Jurišić od Kisega (mađarski: Jurisics Miklós), (Senj, oko 1490. - Kiseg, 1545.), hrvatski plemić, vojskovođa i diplomat.

Novi!!: Hrvatska i Nikola Jurišić · Vidi više »

Nikola Tesla

Memorijalnog centra Nikola Tesla. izmjeničnu električnu struju. Teslin izmjenični električni generator iz patenta ''U.S. Patent 390,721'' (1888.) vodne turbine HE Jaruga 1. bežično upravljao na daljinu, a javno ga je 1898. pokazao u New Yorku. Teslinog transformatora. Teslinog transformatora koji stvara milijune volti napona. Kip Nikole Tesle na početku istoimene ulice u Zagrebu. Na trofazni napon mogu se priključiti i jednofazna trošila u kućanstvu (rasvjeta, kućanski aparati), spajanjem na jednu od triju faza (oznake faza L1, L2 i L3) i na neutralni vodič (oznaka N) indukcijski ili asinkroni elektromotor. Okretno magnetsko polje. Teslinom transformatoru. pametnih telefona. Tesline turbine bez lopatica. Nikola Tesla (Smiljan, 10. srpnja 1856. – New York, 7. siječnja 1943.), bio je hrvatsko-američki izumitelj i inženjer srpskog podrijetla, koji je djelovao na polju elektrotehnike i strojarstva te futurist koji je najpoznatiji po svojim doprinosima u dizajniranju suvremenog sustava distribucije električne energije koristeći izmjeničnu struju.

Novi!!: Hrvatska i Nikola Tesla · Vidi više »

Nikola VII. Zrinski

Nikola VII.

Novi!!: Hrvatska i Nikola VII. Zrinski · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Hrvatska i Njemačka · Vidi više »

Njemačka redarstvena organizacija u Hrvatskoj

Njemačka redarstvena organizacija u Hrvatskoj ili Njemačko-hrvatska policija je bila redarstveni organ okupacijskih njemačkih vlasti na području NDH, osnovan uz pristanak Ante Pavelića i njegove vlade u travnju 1943.

Novi!!: Hrvatska i Njemačka redarstvena organizacija u Hrvatskoj · Vidi više »

Njemački jezik

Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.

Novi!!: Hrvatska i Njemački jezik · Vidi više »

Nobelova nagrada

Simbol Nobelove nagrade Nobelove nagrade (šve. Nobelpriset) dodjeljuju se svake godine pojedincima ili skupinama čiji su uspjesi iznimni.

Novi!!: Hrvatska i Nobelova nagrada · Vidi više »

Nogomet

Igrač u crvenom dresu sprema se uputiti loptu prema protivničkim vratima dok ga u tome naumu sprečavaju dvojica obrambenih igrača i vratar. Nogomet je sport u kojemu se dvije momčadi od 11 igrača nadmeću na pravokutnom igralištu travnate površine.

Novi!!: Hrvatska i Nogomet · Vidi više »

Nova godina

Proslava Nove godine u Sydneyu Nova godina prvi je dan u kalendaru i prvi dan u godini.

Novi!!: Hrvatska i Nova godina · Vidi više »

Novac

10.000.000-Maraka (1923) 200-Eura Novac je svojevrsna roba za koju se može kupiti svaka druga roba.

Novi!!: Hrvatska i Novac · Vidi više »

Novine Horvatzke

Ljudevita Gaja Novine Horvatzke su novine koje je 1835. godine u Zagrebu pokrenuo Ljudevit Gaj s prilogom "Daniczom Horvatzkom, slavonzkom y Dalmatinzkom"; pod kasnijim imenom Ilirske narodne novine odigrao je ovaj časopis ključnu ulogu u Hrvatskom narodnom preporodu.

Novi!!: Hrvatska i Novine Horvatzke · Vidi više »

Obrazovanje

Obrazovanje djece u Afganistanu. Bugarskoj. Ruandi. Indoktrinacija u učionici, uvrštavanje političkih sadržaja u nastavni materijal ili nastavnici koji zloupotrebljavaju ulogu indoktrinacije učenika protive se ciljevima obrazovanja koje traži slobodu mišljenja i kritičko mišljenje. Obrazovanje, naobrazba, izobrazba ili školovanje kao pojam ima višestruko značenje.

Novi!!: Hrvatska i Obrazovanje · Vidi više »

Odgoj

Odgoj je sistemski nastavom organiziran proces kojim se izgrađuju pozitivne osobine ličnosti, stavovi, pogled na život i svijet, te karakterne i moralne, radne i društvene vrijednosti.

Novi!!: Hrvatska i Odgoj · Vidi više »

Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ

Zasjedanje Sabora RH u zgradi Industrije nafte 8. listopada 1991. Spomen ploča ispred zgrade INA-e u Šubićevoj ulici u Zagrebu Hrvatski je sabor dana 8. listopada 1991. godine jednoglasno donio Odluku o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ.

Novi!!: Hrvatska i Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ · Vidi više »

Opća bolnica

Opća bolnica je tip bolničke ustanove.

Novi!!: Hrvatska i Opća bolnica · Vidi više »

Općina

Općina je po svom etimološkom i političkom značenju izraz koji odgovara terminu komuna u klasičnoj demokratskoj i administrativnoj terminologiji.

Novi!!: Hrvatska i Općina · Vidi više »

Općinski sudovi u Hrvatskoj

Općinski sudovi redovni su sudovi u Republici Hrvatskoj, a koji se ustanovljavaju za područje jedne ili više općina, jednog ili više gradova ili dijela gradskog područja.

Novi!!: Hrvatska i Općinski sudovi u Hrvatskoj · Vidi više »

Opel

Opel Rekord C, 1.7 L, 1968 Opel, punog naziva Adam Opel AG, njemački proizvođač automobila.

Novi!!: Hrvatska i Opel · Vidi više »

Operacija Oluja

Operacija Oluja (4. kolovoza − 7. kolovoza 1995.) velika je vojno-redarstvena operacija u kojoj su Hrvatska vojska i policija oslobodile okupirana područja Republike Hrvatske pod nadzorom pobunjenih Srba na kojima je bila uspostavljena paradržava Republika Srpska Krajina i bez kakva međunarodnoga priznanja.

Novi!!: Hrvatska i Operacija Oluja · Vidi više »

Opsada Sigeta

Spomenik Nikoli Šubiću Zrinskom i Sulejmanu I. na mjestu čuvene bitke kod Sigeta. Opsada Sigeta trajala je od 5. kolovoza do 7. rujna 1566. godine.

Novi!!: Hrvatska i Opsada Sigeta · Vidi više »

Organizacija za europsku sigurnost i suradnju

Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) (engleski: Organization for Security and Co-operation in Europe (OSCE) je najveća međunarodna organizacija fokusirana na sigurnost. Nadležnosti organizacije uključuju kontrolu oružja, promoviranje ljudskih prava kao i slobode tiska. Sjedište organizacije je u Beču, Austriji. Osnovana je 1973. godine i do 1994. godine djelovala je pod nazivom Konferencija za europsku sigurnost i suradnju (KESS) (engleski: Conference on Security and Co-operation in Europe (CSCE). OESS osnovana je na temelju Povelje Ujedinjenih naroda, kao regionalni aranžman u smislu djelovanja prema Poglavlju VIII. iste. Danas organizacija ima 57 država članica iz Europe, Azije i Sjeverne Amerike. OESS je promatrač opće skupštine Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Hrvatska i Organizacija za europsku sigurnost i suradnju · Vidi više »

Oružane snage Republike Hrvatske

Oružane snage Republike Hrvatske (skr. OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.

Novi!!: Hrvatska i Oružane snage Republike Hrvatske · Vidi više »

Osijek

Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Hrvatska i Osijek · Vidi više »

Osječko-baranjska županija

Osječko-baranjska županija je jedna od dvadeset hrvatskih županija, smještena je na istoku Hrvatske.

Novi!!: Hrvatska i Osječko-baranjska županija · Vidi više »

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.

Novi!!: Hrvatska i Osmansko Carstvo · Vidi više »

Osnovna škola

Osnovna škola je škola koju učenik pohađa kao prvu školu.

Novi!!: Hrvatska i Osnovna škola · Vidi više »

Osteoporoza

Osteoporoza je poremećaj gubitka koštane mase, a tipičan je za žene u postmenopauzi, te može uzrokovati frakture.

Novi!!: Hrvatska i Osteoporoza · Vidi više »

Pacta conventa

rukopis iz 14. st., Narodni muzej u BudimpeštiPacta conventa (zvana još i Qualiter, prema prvoj riječi) je navodni sporazum za koji se smatra da je sklopljen oko 1102. godine između ugarskog kralja Kolomana i hrvatskog plemstva.

Novi!!: Hrvatska i Pacta conventa · Vidi više »

Panonija

Položaj Panonije u Rimskom Carstvu Detaljna karta Panonije i Dalmacije Dvije Panonije u II. stoljeću Četiri Panonije u III. stoljeću Panonija (grčki Παννονία, Pannonίa, latinski Pannonia), antički je naziv za područje kojemu je na sjeveru i istoku, od Bečke šume do ušća Save u Dunav, bila granica desna obala Dunava; na jugu je granica bila nešto južnije od Save i Kupe, a na zapadu je Panonija graničila s Norikom.

Novi!!: Hrvatska i Panonija · Vidi više »

Panonska Hrvatska (kneževina)

Savsko-dravska Kneževina, Kneževina Donja Panonija, Donjopanonska Kneževina ili u hrvatskoj historiografiji Panonska HrvatskaGračanin 2008., str.

Novi!!: Hrvatska i Panonska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »

Panonska nizina

Panonska nizina Panonska nizina je ravnica u središnjoj Europi.

Novi!!: Hrvatska i Panonska nizina · Vidi više »

Papa

Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).

Novi!!: Hrvatska i Papa · Vidi više »

Parlament

Parlament je državno zakonodavno tijelo.

Novi!!: Hrvatska i Parlament · Vidi više »

Pavao Štoos

Pavao Štoos (Dubravica, 10. prosinca 1806. – Pokupsko, 30. ožujka 1862.), bio je hrvatski pjesnik, svećenik i narodni preporoditelj.

Novi!!: Hrvatska i Pavao Štoos · Vidi više »

Pavao I. Šubić Bribirski

Pavao I. Šubić Birbirski (o. 1245. - ?, 1. svibnja 1312.), hrvatski ban, gospodar Bosne i najmoćniji član velikaške obitelji Šubić koju je, za svoje vladavine, podigao na najvišu razinu moći.

Novi!!: Hrvatska i Pavao I. Šubić Bribirski · Vidi više »

Pavao Pavličić

Pavao Pavličić (Vukovar, 16. kolovoza 1946.),, Leksikon Marina Držića, leksikon.muzej-marindrzic.eu, pristupljeno 12.

Novi!!: Hrvatska i Pavao Pavličić · Vidi više »

Pazin

Pazin (tal. Pisino, njem. Mitterburg), grad je na zapadu Hrvatske, u središnjoj Istri nad krškim ponorom Jame (Pazinska jama), u koji ponire Pazinčica.

Novi!!: Hrvatska i Pazin · Vidi više »

Pedijatrija

Pedijatrija Pedijatrija je grana medicine koja je definirana objektom svog interesa- djetetom, od rođenja do kraja adolescencije.

Novi!!: Hrvatska i Pedijatrija · Vidi više »

Personalna unija

Personalna unija je zajednica dviju ili više država koje su vezane samo time što im je ista osoba državni poglavar, i to ne na osnovi ugovora nego prema ustavnim propisima svake od njih.

Novi!!: Hrvatska i Personalna unija · Vidi više »

Perunika

Iris pseudacorus Perunika (mačinac, sabljan, sablja, sabljica, lelija, sabljić, lat. Iris), rod biljaka je iz razreda jednosupnica koja pripada porodici Iridaceae, zajedno s rodovima gladiola (Gladiolus) i šafrana (Crocus), trajne zeleni s podancima i gomoljima.

Novi!!: Hrvatska i Perunika · Vidi više »

Petar Berislavić

Ivana Meštrovića iz 1933. godine. Petar Berislavić (mađ. Beriszló; Trogir, 1475. – Vražja gora kraj Korenice, 20. svibnja 1520.) bio je hrvatski ban, vesprimski biskup, kardinal i vojskovođa iz roda Berislavića Trogirskih.

Novi!!: Hrvatska i Petar Berislavić · Vidi više »

Petar Hektorović

Kip '''Petra Hektorovića''' ispred Tvrdalja u Starom Gradu. Kuhinja u kući pjesnika Petra Hektorovića u Tvrdalju. Petar Hektorović (Hvar, 1487. – Hvar, 13. ožujka 1572.), hrvatski renesansni pjesnik i erudit.

Novi!!: Hrvatska i Petar Hektorović · Vidi više »

Petar IV. Zrinski

Grof Petar IV.

Novi!!: Hrvatska i Petar IV. Zrinski · Vidi više »

Petar Krešimir IV.

Petra Krešimira IV. priznaju za kralja grad i nadbiskupija Splitska Odredba i potvrda kralja Petra Krešimira IV. o području Rapske biskupije (8. srpnja 1071. U Biogradu). Hrvatski državni arhiv Petar Krešimir IV.

Novi!!: Hrvatska i Petar Krešimir IV. · Vidi više »

Petar Preradović

Petar Preradović (Grabrovnica kraj Pitomače, 19. ožujka 1818. – Fahrafeld kraj Beča, 18. kolovoza 1872.), bio je general,Đuro Šurmin,, Tisak i naklada knjižare L. Hartmana, Kugli i Deutsch, 1898., Google Knjige, str.

Novi!!: Hrvatska i Petar Preradović · Vidi više »

Petar Snačić

Hrvatska 1102. g. Petar Snačić (Svačić), hrvatski kralj, vladao je od 1093. do 1097. godine.

Novi!!: Hrvatska i Petar Snačić · Vidi više »

Petar Zoranić

Petar Zoranić (Zadar, 1508. – između 1543. i 1569.), bio je hrvatski renesansni pisac.

Novi!!: Hrvatska i Petar Zoranić · Vidi više »

Pismenost

Stopa pismenosti u svijetu Pismenost je poznavanje pisma, umijeće čitanja i pisanja.

Novi!!: Hrvatska i Pismenost · Vidi više »

Planinska klima

Područje planinske klime Planinska klima je klima za područja iznad granice pojavljivanja šuma.

Novi!!: Hrvatska i Planinska klima · Vidi više »

Požarevački mir

Požarevački mir je sklopljen između Habsburške Monarhije, Osmanskog Carstva i Venecije 21. srpnja 1718. godine na završetku Habsburško-turskog rata 1716. – 1718. i nakon velikih pobjeda princa Eugena Savojskog u bitkama pred Petrovaradinom 1716.

Novi!!: Hrvatska i Požarevački mir · Vidi više »

Požeško-slavonska županija

Požeško-slavonska županija je županija u Hrvatskoj.

Novi!!: Hrvatska i Požeško-slavonska županija · Vidi više »

Požega

Požega je grad u Hrvatskoj, središte Požeško-slavonske županije i Požeške biskupije.

Novi!!: Hrvatska i Požega · Vidi više »

Pobačaj

#b9b9b9 Nema informacija Pobačaj je prekid trudnoće uklanjanjem zametka ili ploda.

Novi!!: Hrvatska i Pobačaj · Vidi više »

Poezija

Poezija (prema grčkom "ποίησις", poiesis, ‘’stvaranje’’) ili pjesništvo je umjetnost koja se zasniva na izražajnim mogućnostima jezika.

Novi!!: Hrvatska i Poezija · Vidi više »

Poglavar države

"Svjetski suvereni". Fotomontaža napravljena u Europi 1889. s glavnim šefovima država u svijetu. Šef države, također i poglavar države (ili državni poglavar), najviši je predstavnik države u zemlji i prema inozemstvu.

Novi!!: Hrvatska i Poglavar države · Vidi više »

Poglavnik

Fausta Vrančića, 82. stranica, riječ ''poglavnik'' u 5. redu odozgo Riječ poglavnik je varijanta riječi poglavar ili poglavica.

Novi!!: Hrvatska i Poglavnik · Vidi više »

Polis

Polis (grč. πολις) je središnji koncept klasične političke teorije, vitalan za razumijevanje politike starog vijeka, prije svega starogrčke antike.

Novi!!: Hrvatska i Polis · Vidi više »

Politika

Politika (iz starogrčkog Πολιτικά, romanizirano politiká, 'poslovi vezani uz polis') kolektivna je djelatnost usmjerena na donošenje odluke o rješenju problema i izvršenju te odluke koja je obvezna za sve članove zajednice.

Novi!!: Hrvatska i Politika · Vidi više »

Poljoprivreda

Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.

Novi!!: Hrvatska i Poljoprivreda · Vidi više »

Poljska

Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.

Novi!!: Hrvatska i Poljska · Vidi više »

Poljski jezik

Klasifikacija narječja poljskog jezikaPoljski jezik (polj. język polski; ISO 639-3: pol) je službeni jezik Republike Poljske.

Novi!!: Hrvatska i Poljski jezik · Vidi više »

Popis osnovnih hrvatskih tema

Zemljopisni položaj Hrvatske Karta Hrvatske Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, zemljopisno smještena na prijelazu iz Srednje u Jugoistočnu Europu.

Novi!!: Hrvatska i Popis osnovnih hrvatskih tema · Vidi više »

Popis zemalja po BDP-u (PKM)

Karta zemalja svijeta po BDP-u mjereno PKM metodom (po podacima MMF-a za 2005. godinu) Ovo je popis zemalja svijeta po bruto domaćem proizvodu (ukupna vrijednost svih dobara i usluga unutar države tijekom jedne godine).

Novi!!: Hrvatska i Popis zemalja po BDP-u (PKM) · Vidi više »

Postmoderna

internacionalnog stila. Joseph Nechvatal, ''Rođenje viraktualnog 2001.'', akrilik na platnu, naslikano uz pomoć računala i robota. Postmoderna, naziv je koji u širem smislu služi za označavanje epohe druge polovice 20 st., a u užem smislu označava neke aspekte mišljenja i stvaralaštva istog razdoblja.

Novi!!: Hrvatska i Postmoderna · Vidi više »

Povijest

Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.

Novi!!: Hrvatska i Povijest · Vidi više »

Povijest Pule

Povijest Pule započinje prije otprilike 3000 godina kada je na brežuljku na kojem se danas nalazi Kaštel nastalo prvo gradinsko naselje, utvrda Histra.

Novi!!: Hrvatska i Povijest Pule · Vidi više »

Pragmatička sankcija

Pragmatička sankcija je u pravu Istočnorimskoga Carstva, carski dekret kojim se rješava neki važan problem.

Novi!!: Hrvatska i Pragmatička sankcija · Vidi više »

Pravoslavlje

Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).

Novi!!: Hrvatska i Pravoslavlje · Vidi više »

Predsjednik Republike Hrvatske

Predsjednik Republike Hrvatske je državni poglavar Republike Hrvatske.

Novi!!: Hrvatska i Predsjednik Republike Hrvatske · Vidi više »

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske (kolokvijalno premijer) nalazi se na čelu hrvatske vlade, koja provodi izvršnu vlast u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Hrvatska i Predsjednik Vlade Republike Hrvatske · Vidi više »

Prekršajni sudovi u Hrvatskoj

Prekršajni sudovi u Republici Hrvatskoj su specijalizirani sudovi, a koji se ustanovljavaju za područje jedne ili više općina, jednog ili više gradova ili dijela gradskog područja.

Novi!!: Hrvatska i Prekršajni sudovi u Hrvatskoj · Vidi više »

Primorska Hrvatska (kneževina)

Primorska Hrvatska, Kneževina Hrvatska ili Dalmatinska Hrvatska naziv je za kneževinu koja se, počevši od 9. stoljeća, nalazila na području nekadašnje rimske pokrajine Dalmacije, a izvorno je obuhvaćala prostor od Velebita do Cetine, kao i u unutrašnjosti do Neretve (župe Imota i Livno), preko Vrbasa i Vlašića (župa Pliva) do porječja rijeke Bosne, te dobar dio gornjeg Pounja (župa Pset).

Novi!!: Hrvatska i Primorska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »

Primorsko-goranska županija

Primorsko-goranska županija nalazi se na zapadu Hrvatske, 3582 km² kopnene površine.

Novi!!: Hrvatska i Primorsko-goranska županija · Vidi više »

Prirodne znanosti

Prirodne znanosti (prirodoslovlje) su znanosti koje proučavaju živu i neživu prirodu, opisujući i pokušavajući ih objasniti.

Novi!!: Hrvatska i Prirodne znanosti · Vidi više »

Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji

Dana 1. srpnja 2013. godine Republika Hrvatska postala je 28.

Novi!!: Hrvatska i Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji · Vidi više »

Prosvjetiteljstvo u hrvatskoj književnosti

Prosvjetiteljstvo je intelektualni pokret 17.

Novi!!: Hrvatska i Prosvjetiteljstvo u hrvatskoj književnosti · Vidi više »

Protorealizam

August Šenoa Razdoblje hrvatske književnosti od pedesetih do osamdesetih godina, tj.

Novi!!: Hrvatska i Protorealizam · Vidi više »

Prst

Prsti su krajnji dijelovi ruke ili noge, broj im varira od 3-5 (ljudi imaju po 5 prstiju na svakoj ruci i nozi).

Novi!!: Hrvatska i Prst · Vidi više »

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.

Novi!!: Hrvatska i Prvi svjetski rat · Vidi više »

Pula

Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Hrvatska i Pula · Vidi više »

Računalo

right Računalo, razgovorno poznato i kao kompjutor ili kompjuter, uređaj je koji služi za izvršavanje matematičkih operacija ili kontrolnih operacija koje se mogu izraziti u numeričkom ili logičkom obliku.

Novi!!: Hrvatska i Računalo · Vidi više »

Rak (bolest)

Rak (lat. cancer) ili zloćudna (maligna) novotvorina (neoplazma, tumor) je novotvorina kojoj je svojstvena nekontrolirana dioba stanica, odnosno sposobnost stanica da prodru u ostatak tkiva, bilo izravnim urastanjem (invazija) bilo migracijom do udaljenih područja tijela (metastaze).

Novi!!: Hrvatska i Rak (bolest) · Vidi više »

Rakovički ustanak

Rakovički ustanak (ponegdje se naziva i Rakovička buna) naziv je za oružani ustanak kojeg je protiv Austro-Ugarske Monarhije u području Rakovice poveo Eugen Kvaternik.

Novi!!: Hrvatska i Rakovički ustanak · Vidi više »

Rapalski ugovor

Potpisivanje Rapalskog ugovora Rapalski ugovor ili Rapallski ugovor, sporazum koji su u Rapallu, gradiću blizu Genove, 12.

Novi!!: Hrvatska i Rapalski ugovor · Vidi više »

Raspad Kraljevine Jugoslavije

Podjela i okupacija Kraljevine Jugoslavije 1941. – 1943. Kraljevina Jugoslavija je propala u travnju 1941. godine.

Novi!!: Hrvatska i Raspad Kraljevine Jugoslavije · Vidi više »

Ratifikacija

Ratifikacija jednostrani je međunarodni čin kojim država na međunarodnom planu daje svoj pristanak da bude vezana međunarodnim ugovorom.

Novi!!: Hrvatska i Ratifikacija · Vidi više »

Realizam (književnost)

Realizam (termin potječe iz latinskog jezika res – stvar, realis – stvaran, predmetan) u znanosti o književnosti javlja se u više značenja.

Novi!!: Hrvatska i Realizam (književnost) · Vidi više »

Referendum o hrvatskoj samostalnosti

Plakat s natpisom »Referendum za Hrvatsku 19. svibnja 1991.« Pravokutnik u sredini s natpisom »ZA« simbolizira plavi birački listić na kojem se nalazilo referendumsko pitanje o neovisnosti Hrvatske. Referendum o samostalnosti Hrvatske održan je 19. svibnja 1991., a na njemu su birači glasovali o neovisnosti Hrvatske od Jugoslavije.

Novi!!: Hrvatska i Referendum o hrvatskoj samostalnosti · Vidi više »

Republika

Republika (od lat. res publica.

Novi!!: Hrvatska i Republika · Vidi više »

Revolucija 1848. – 1849.

Revolucija 1848.

Novi!!: Hrvatska i Revolucija 1848. – 1849. · Vidi više »

Revolucija u Mađarskoj 1848.

Ova revolucija pored općih značajki europskih ustanaka protiv feudalnih vlastodržaca i oslobađanja kmetova te borbi za druga temeljna ljudska prava je imala prvenstveno karakter mađarske borbe za samostalnost i nezavisnu državu.

Novi!!: Hrvatska i Revolucija u Mađarskoj 1848. · Vidi više »

RH (registracijska oznaka)

RH međunarodna registracijska oznaka za cestovna vozila, koju koristi Haiti.

Novi!!: Hrvatska i RH (registracijska oznaka) · Vidi više »

Riječka krpica

Fotografija Riječke krpice snimljena na ploči u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu Riječka krpica, u hrvatskoj historiografiji i pravu, naziv je za umetak kojim je na bečkom dvoru promijenjen izvorni članak 66.

Novi!!: Hrvatska i Riječka krpica · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Novi!!: Hrvatska i Rijeka · Vidi više »

Rimska Republika

Rimska Republika označava razdoblje državnog uređenja rimske države u vremenu između rimskog kraljevstva (509. pr. Kr.) i uspostave rimskog carstva 16. siječnja 27. pr. Kr., dodjelom Oktavijanu titule augustus.

Novi!!: Hrvatska i Rimska Republika · Vidi više »

Rimski ugovori

* Rimski ugovori (1924.).

Novi!!: Hrvatska i Rimski ugovori · Vidi više »

Rimsko Carstvo

Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.

Novi!!: Hrvatska i Rimsko Carstvo · Vidi više »

RK Bjelovar

Rukometni klub "Bjelovar" je rukometni klub iz Bjelovara.

Novi!!: Hrvatska i RK Bjelovar · Vidi više »

RK Zagreb

RK Zagreb hrvatski je rukometni klub iz Zagreba, osnovan 1922. godine.

Novi!!: Hrvatska i RK Zagreb · Vidi više »

Romantizam

Romantizam je umjetnički, književni i intelektualni pokret nastao u Europi krajem 18. stoljeća.

Novi!!: Hrvatska i Romantizam · Vidi više »

Romski jezik

Romski jezik, indoeuropski jezik i makrojezik Roma u Europi.

Novi!!: Hrvatska i Romski jezik · Vidi više »

Ruđer Bošković

diplomatske poslove, a u njemu je za života bio samo jedanput (1747.). Bazilika sv. Petra u Rimu. Ruđer Bošković, S.J. ili punim imenom Ruđer Josip Bošković (Dubrovnik, 18. svibnja 1711. – Milano, 13. veljače 1787.), bio je hrvatski matematičar, astronom, geodet, fizičar, pjesnik i filozof; isusovac.

Novi!!: Hrvatska i Ruđer Bošković · Vidi više »

Rukomet

Rukomet je ekipni sport s loptom, u kojem se natječu dvije momčadi sa 7 igrača na svakoj strani.

Novi!!: Hrvatska i Rukomet · Vidi više »

Rukomet na OI 1996.

Rukomet na Olimpijskim igrama u Atlanti 1996. uključivao je natjecanja u muškoj i ženskoj konkurenciji.

Novi!!: Hrvatska i Rukomet na OI 1996. · Vidi više »

Rukomet na OI 2004.

Rukomet na Olimpijskim igrama u Ateni 2004. okupio je na olimpijskom turniru 12 momčadi i 10 djevojčadi.

Novi!!: Hrvatska i Rukomet na OI 2004. · Vidi više »

Rumunjski jezik

Rumunjski jezik (ISO 639-3: ron; točnije, dačkorumunjski) najrašireniji je i, po broju govornika, najveći jezik grane istočnoromanskih jezika.

Novi!!: Hrvatska i Rumunjski jezik · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: Hrvatska i Rusija · Vidi više »

Rusinski jezik

Poljsko-rusinski natpis Rusinski jezik (ponegdje se navodi kao istočnorusinski; ISO 639-3: rue) je jezik koji se uglavnom govori u zapadnoj Ukrajini, kao i u susjednim regijama Slovačke i Poljske.

Novi!!: Hrvatska i Rusinski jezik · Vidi više »

Ruski jezik

Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.

Novi!!: Hrvatska i Ruski jezik · Vidi više »

Salona

Predio Starine u Solinu Rimske iskopine u Solinu Salona (grč. Σάλωνα), antička metropola rimske provincije Dalmacije smještena na središnjem dijelu istočnojadranske obale.

Novi!!: Hrvatska i Salona · Vidi više »

Sanja Jovanović

Sanja Jovanović (Dubrovnik, 15. rujna 1986.), hrvatska plivačica.

Novi!!: Hrvatska i Sanja Jovanović · Vidi više »

Sava

Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.

Novi!!: Hrvatska i Sava · Vidi više »

Savka Dabčević-Kučar

Savka Dabčević-Kučar (Korčula, 6. prosinca 1923. – Zagreb, 6. kolovoza 2009.), hrvatska političarka i ekonomistica.

Novi!!: Hrvatska i Savka Dabčević-Kučar · Vidi više »

Schengenski prostor

zemlje s otvorenim granicama prema Schengenskom prostoru (Monako, San Marino i Vatikan) Schengenski prostor obuhvaća teritorije 27 europskih zemalja koje su usvojile Schengenski sporazum potpisan 1985.

Novi!!: Hrvatska i Schengenski prostor · Vidi više »

Schutzstaffel

Schutzstaffel (njemački „Zaštitni odjel”), ili skraćeno SS, bila je jedna od glavnih nacističkih organizacija.

Novi!!: Hrvatska i Schutzstaffel · Vidi više »

Silvije Strahimir Kranjčević

Silvije Strahimir Kranjčević (Senj, 17. veljače 1865. – Sarajevo, 29. listopada 1908.), bio je hrvatski pjesnik.

Novi!!: Hrvatska i Silvije Strahimir Kranjčević · Vidi više »

Sirakuza

Sirakuza (talijanski Siracusa, sicilijanski Sarausa, grčki, latinski Syracusae) je antički grad na istočnoj obali talijanskog otoka Sicilija i glavni grad pokrajine Sirakuze.

Novi!!: Hrvatska i Sirakuza · Vidi više »

Sirmij

Sirmij u provinciji Panonija Druga Sirmij (lat. Sirmium) je današnja Srijemska Mitrovica, a bila antički grad rimske provincije Panonije.

Novi!!: Hrvatska i Sirmij · Vidi više »

Sisačko-moslavačka županija

Sisačko-moslavačka županija je županija u središnjoj Hrvatskoj sa sjedištem u Sisku.

Novi!!: Hrvatska i Sisačko-moslavačka županija · Vidi više »

Sisak

Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.

Novi!!: Hrvatska i Sisak · Vidi više »

Skok u vis

Olimpijskim igrama 1928.g. Pobjednički rezultat iznosio je 1.59 m. Skok u vis atletska je disciplina u kojoj natjecatelj mora skočiti preko vodoravno položene letvice na točno određenoj visini bez ikakvih pomagala (za pomagala vidi Skok s motkom).

Novi!!: Hrvatska i Skok u vis · Vidi više »

Skordisci

Približan razmještaj keltskih i ilirskih plemena u Panoniji prije rimskih osvajanja u 1. stoljeću pr. Kr. Skordisci (grčki: Σκορδίσκοι) su bili antičko ilirsko-keltsko pleme koje je naseljavalo područja nekadašnje rimske provincije Panonije, oko rijeka Dunava, Save i Drave.

Novi!!: Hrvatska i Skordisci · Vidi više »

Slaveni

Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.

Novi!!: Hrvatska i Slaveni · Vidi više »

Slavenska teorija o podrijetlu Hrvata

Slavenska teorija smatra, da su svi današnji jezični Slaveni, pa tako i Hrvati, u dalekoj prošlosti živjeli zajedno kao jedan pranarod istočno od Uralskog gorja.

Novi!!: Hrvatska i Slavenska teorija o podrijetlu Hrvata · Vidi više »

Slavonija

grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Hrvatska i Slavonija · Vidi više »

Slavonski Brod

Slavonski Brod jest grad u istočnoj Hrvatskoj te industrijsko, kulturno, upravno, sudsko i financijsko središte Brodsko-posavske županije.

Novi!!: Hrvatska i Slavonski Brod · Vidi više »

Slobodan Milošević

Slobodan Milošević (Požarevac, Srbija, 20. kolovoza 1941. – Haag, Nizozemska, 11. ožujka 2006.), društveno-politički radnik SFRJ, srbijanski političar, bivši predsjednik Srbije, Savezne Republike Jugoslavije i vođa Socijalističke partije Srbije te haški optuženik za ratne zločine i genocid.

Novi!!: Hrvatska i Slobodan Milošević · Vidi više »

Slobodan Novak

Slobodan Novak (Split, 3. studenoga 1924. – Zagreb, 25. srpnja 2016.),, info.hazu.hr, pristupljeno 31.

Novi!!: Hrvatska i Slobodan Novak · Vidi više »

Slovački jezik

Slovački jezik (sl. slovenský jazyk ili slovenčina; ISO 639-3: slk) službeni je jezik Slovačke Republike, koji ima oko 5.019.950 govornika, poglavito u Slovačkoj (4.610.000; popis 2001.); 193.000 u Češkoj (popis 2001.); 11.800 u Mađarskoj (popis 2001.); 80.000 u Srbiji (Vojvodina; W. Brown, 1996.). Slovački se, kao skupina dijalekata, izdvojio iz kasnoga praslavenskoga još u 10. stoljeće.

Novi!!: Hrvatska i Slovački jezik · Vidi više »

Slovaci

Slovaci su zapadnoslavenski narod nastanjen u Slovačkoj (4,203.000), i u još 16 država, prema UN-ovoj procjeni (2006.), to su: SAD (523.000), Češka (193.000), Srbija (68.000), Rumunjska (33.000), Poljska (25.000), Kanada (22.000), Rusija (15.000), Ukrajina (11.000), Mađarska (10.000), Argentina (8.100), Australija (5.100), Hrvatska (5.000), Brazil (3.500), Urugvaj (3.400), Slovenija (2.000), Švedska (1.000).

Novi!!: Hrvatska i Slovaci · Vidi više »

Slovenija

Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.

Novi!!: Hrvatska i Slovenija · Vidi više »

Slovenski jezik

Slovenski jezik (ISO 639-3: slv) je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi: 1 730 000 u Sloveniji (popis 1991.), gdje je službeni jezik, te u Austriji (oko 18 000 u Koruškoj i Štajerskoj; popis), Italiji (oko 100 000 u Trstu, Gorici, Beneškoj Sloveniji, Reziji i Kanalskoj dolini), Mađarskoj (3190; popis iz 2001.) i Hrvatskoj (11 800 – 13 100).

Novi!!: Hrvatska i Slovenski jezik · Vidi više »

Socijaldemokratska partija Hrvatske

|tijelo4 zastupljenost.

Novi!!: Hrvatska i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Vidi više »

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.

Novi!!: Hrvatska i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »

Socijalistička Republika Hrvatska

Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.

Novi!!: Hrvatska i Socijalistička Republika Hrvatska · Vidi više »

Sojenica

Sojenice ili sošnice su kuće ili naselja u poplavnim i močvarnim krajevima ili na plićacima uz obale rijeka, jezera ili mora, podignute na deblima ili kolcima (tzv. soha → sošnica ili soja → sojenica) radi zaštite od poplava, neprijatelja, divljih zvijeri i sl.

Novi!!: Hrvatska i Sojenica · Vidi više »

Solin

Solin je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Novi!!: Hrvatska i Solin · Vidi više »

Sopotska kultura

Prikazana na karti svijetloplavom bojom i natpisom ''Sopot''. Sopotska kultura je neolitička kultura na prostoru istočne Slavonije i zapadnoga Srijema, nastala na temeljima starčevačke kulture, a pod snažnim utjecajima vinčanske kulture (Samatovci, Sopot, Otok, Privlaka, Vinkovci–Ervenica, Osijek, Bapska, Županja, Klokočevik).

Novi!!: Hrvatska i Sopotska kultura · Vidi više »

Specijalna bolnica

Specijalna bolnica je tip bolničke ustanove.

Novi!!: Hrvatska i Specijalna bolnica · Vidi više »

Split

Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.

Novi!!: Hrvatska i Split · Vidi više »

Splitsko-dalmatinska županija

Splitsko-dalmatinska županija je upravno-teritorijalna jedinica u srednjoj Dalmaciji sa sjedištem u Splitu.

Novi!!: Hrvatska i Splitsko-dalmatinska županija · Vidi više »

Srbi

Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.

Novi!!: Hrvatska i Srbi · Vidi više »

Srbi u Hrvatskoj

Srbi su južnoslavenski narod koji čini najveću nacionalnu i etničku manjinu u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Hrvatska i Srbi u Hrvatskoj · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Hrvatska i Srbija · Vidi više »

Srce

Presjek građe srca Srce je šuplji mišić, veličine stisnute šake, koji pumpa krv kroz krvne žile.

Novi!!: Hrvatska i Srce · Vidi više »

Srebro

Srebro je bilo poznato još antičkim civilizacijama.

Novi!!: Hrvatska i Srebro · Vidi više »

Središnja Hrvatska

Prikaz Središnje Hrvatske na karti Republike Hrvatske. Središnja Hrvatska ili Zagrebačka makroregija je dio peripanonskog prostora i težište je naseljenosti i gospodarskog razvoja Hrvatske.

Novi!!: Hrvatska i Središnja Hrvatska · Vidi više »

Srednja škola

Srednja škola je trogodišnja, četverogodišnja ili petogodišnja škola koju učenik pohađa nakon završene osmogodišnje osnovne škole.

Novi!!: Hrvatska i Srednja škola · Vidi više »

Srednja Europa

Pregled europskih regija po kriterijima kulturne sličnosti i po državnim granicama Srednja Europa Narodi srednje Europe Srednja Europa je europska regija slabo definiranih granica, između Zapadne, Istočne i Južne Europe.

Novi!!: Hrvatska i Srednja Europa · Vidi više »

Srednji vijek

rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.

Novi!!: Hrvatska i Srednji vijek · Vidi više »

Sredozemlje

Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.

Novi!!: Hrvatska i Sredozemlje · Vidi više »

Sredozemna klima

Područja mediteranske klime Mediteranska klima je svaka klima koja nalikuje klimi zemalja mediteranskog bazena koji čini polovinu površine s tim tipom klime širom svijeta.

Novi!!: Hrvatska i Sredozemna klima · Vidi više »

Srijem

#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.

Novi!!: Hrvatska i Srijem · Vidi više »

Srpanjske žrtve

Spomenik srpanjskim žrtvama Srpanjske žrtve je naziv za žrtve pokolja koji se zbio 29. srpnja 1845.

Novi!!: Hrvatska i Srpanjske žrtve · Vidi više »

Srpski jezik

Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.

Novi!!: Hrvatska i Srpski jezik · Vidi više »

Stanko Vraz

Stanko Vraz (Cerovec, 30. lipnja 1810. – Zagreb, 20. svibnja 1851.), hrvatski i slovenski književnik, kritičar i prevoditelj.

Novi!!: Hrvatska i Stanko Vraz · Vidi više »

Starčevačka kultura

Starčevačka kultura ili Starčevo-Körös-Criş kultura je neolitička kultura što je tijekom VI.

Novi!!: Hrvatska i Starčevačka kultura · Vidi više »

Stari Grad

Stari Grad (tal. Cittàvecchia) grad je na otoku Hvaru u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Novi!!: Hrvatska i Stari Grad · Vidi više »

Starogradsko polje

Starogradsko polje (mjesna čakavica: Starogrojsko poje) na otoku Hvaru zaštićeni je kulturni krajolik u kojem je antička grčka podjela zemljišta sačuvana do današnjih dana kao sustav putova i terasiranih parcela.

Novi!!: Hrvatska i Starogradsko polje · Vidi više »

Stećak

Stoca, 13. – 15. st. Stećak (sinonimi: bilig, kâm, mramor, zlamen, kuća, poznati i kao mramorje, mašeti, grčko groblje, kaursko groblje i divovsko kamenje) je vrsta kamenog srednjovjekovnog nadgrobnog spomenika.

Novi!!: Hrvatska i Stećak · Vidi više »

Stjepan Držislav

Stjepan Držislav, hrvatski kralj iz dinastije Trpimirovića, sin kralja Mihajla Krešimira II. i kraljice Jelene.

Novi!!: Hrvatska i Stjepan Držislav · Vidi više »

Stjepan Mesić

Stjepan "Stipe" Mesić (Orahovica, 24. prosinca 1934.) hrvatski je političar koji je bio drugi predsjednik Republike Hrvatske u dva mandata od 19. veljače 2000. do 18. veljače 2010., te predsjednik prve vlade Republike Hrvatske od svibnja do kolovoza 1990., predsjednik drugog saziva Hrvatskog sabora od 1992. do 1994. i bivši predsjednik predsjedništva SFRJ od listopada do prosinca 1991. (konkurentno je obnašao i dužnost Glavnog tajnika Pokreta nesvrstanih).

Novi!!: Hrvatska i Stjepan Mesić · Vidi više »

Stjepan Prvomučenik

Sveti Stjepan Prvomučenik, jedan od sedam đakona izabranih u početcima crkve, prema Djelima apostolskim (Dj 6, 5).

Novi!!: Hrvatska i Stjepan Prvomučenik · Vidi više »

Stobreč

Stobreč je naselje na poluotoku istočno od Splita, danas zapravo njegovo predgrađe s 2.978 stanovnika (2011.). Nalazi se na mjestu antičkog naselja Epetiona, nedaleko od ušća rijeke Žrnovnice u more.

Novi!!: Hrvatska i Stobreč · Vidi više »

Stolni tenis

Stolni tenis Stolni tenis je sport u kome se natječu dva (ili četiri) igrača koji lopticu udaraju reketom na stolu za stolni tenis.

Novi!!: Hrvatska i Stolni tenis · Vidi više »

Stranka prava

Stranka prava je bila hrvatska politička stranka desnog centra koja je od 1861.

Novi!!: Hrvatska i Stranka prava · Vidi više »

Student

Studenti na sveučilištu u Helsinkiju. Student je polaznik fakulteta ili visoke škole.

Novi!!: Hrvatska i Student · Vidi više »

Sudbena vlast u Hrvatskoj

Državna vlast u Republici Hrvatskoj ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu vlast.

Novi!!: Hrvatska i Sudbena vlast u Hrvatskoj · Vidi više »

Sulejman I.

Sulejman I. (6. studenoga 1494. – 7. rujna 1566.), zvani Veličanstveni (također na turskom: Süleyman I Kanuni, Zakonodavac) bio je osmanski sultan.

Novi!!: Hrvatska i Sulejman I. · Vidi više »

Svećenik

Katolički svećenici u Rimu Svećenik (staroslavenski: свештеникъ), posebno pripremljena osoba koja prinosi misne žrtve i obavlja druge vjerske obrede.

Novi!!: Hrvatska i Svećenik · Vidi više »

Sveta tri kralja

Sveta tri kralja kölnskoj katedrali koji po tradiciji sadrži kosti tri kralja Sveta tri kralja ili sveti magi su u kršćanskoj tradiciji kraljevi ili mudraci, koji su se, prema evanđelju, došli pokloniti Isusu nakon rođenja.

Novi!!: Hrvatska i Sveta tri kralja · Vidi više »

Sveučilište

Sveučilištu tehnologije u Helsinkiju Sveučilište (lat. universitas studiorum), institucija koja provodi visoko obrazovanje.

Novi!!: Hrvatska i Sveučilište · Vidi više »

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku smješteno je u gradu Osijeku, središtu hrvatske istočne Slavonije.

Novi!!: Hrvatska i Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku · Vidi više »

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli (lat. Universitas studiorum Polensis Georgii Dobrila), zajednica visokoškolskih ustanova, fakulteta, visokih škola i pratećih ustanova, osnovana 29. rujna 2006. u Puli, imenovana po biskupu i narodnom preporoditelju Jurju Dobrili.

Novi!!: Hrvatska i Sveučilište Jurja Dobrile u Puli · Vidi više »

Sveučilište Sjever

Sveučilište Sjever je hrvatsko javno sveučilište sa sjedištem u Koprivnici.

Novi!!: Hrvatska i Sveučilište Sjever · Vidi više »

Sveučilište u Dubrovniku

Sveučilište u Dubrovniku osnovano je 1. listopada 2003. godine, a u sudski registar Trgovačkoga suda u Dubrovniku upisano je 16. prosinca 2003.

Novi!!: Hrvatska i Sveučilište u Dubrovniku · Vidi više »

Sveučilište u Rijeci

Sveučilište u Rijeci (latinski Universitas studiorum Fluminensis), drugo je po starosti sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj čije se sjedište nalazi u Rijeci, dok su fakulteti smješteni u gradovima Primorja, Like i sjeveroistočne Istre.

Novi!!: Hrvatska i Sveučilište u Rijeci · Vidi više »

Sveučilište u Slavonskom Brodu

Sveučilište u Slavonskom Brodu (lat. Universitas Studiorum Marsoniensis) je visokoobrazovna ustanova sa sjedištem u Slavonskom Brodu.

Novi!!: Hrvatska i Sveučilište u Slavonskom Brodu · Vidi više »

Sveučilište u Splitu

Sveučilište u Splitu (lat. Universitas studiorum Spalatensis), hrvatska visokoobrazovna ustanova sa sjedištem u Splitu, utemeljena 15. lipnja 1974. godine.

Novi!!: Hrvatska i Sveučilište u Splitu · Vidi više »

Sveučilište u Zadru

Sveučilište u Zadru (Universitas Studiorum Jadertina) je hrvatsko sveučilište sa sjedištem u Zadru.

Novi!!: Hrvatska i Sveučilište u Zadru · Vidi više »

Sveučilište u Zagrebu

Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.

Novi!!: Hrvatska i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »

Svi sveti

čakovečkom groblju. Svi sveti (također Sisveti, Sisvete ili Svisveti, Sesvete; lat. Sollemnitas Omnium Sanctorum), svetkovina je u Katoličkoj Crkvi kojom se slave svi svetci, kako oni kanonizirani, tako i oni koji to još nisu.

Novi!!: Hrvatska i Svi sveti · Vidi više »

Svjetska baština

lijevo spomeničke baštine. samostana koji još uvijek djeluje. Na popisu je svjetske baštine od 2002. Uskršnjem otoku dio su nacionalnog parka Rapa Nui koji je na popisu svjetske baštine od 1995. UNESCO-ova Svjetska baština sastoji se od Svjetske kulturne baštine i Svjetske prirodne baštine.

Novi!!: Hrvatska i Svjetska baština · Vidi više »

Svjetska prvenstva u atletici

Svjetska prvenstva u atletici organizira Međunarodni atletski savez (IAAF), čiji je član i Hrvatski atletski savez (HAS).

Novi!!: Hrvatska i Svjetska prvenstva u atletici · Vidi više »

Svjetska trgovinska organizacija

Svjetska trgovinska organizacija (kratica WTO od engl. World Trade Organization; franc. Organisation mondiale du commerce; Organización Mundial del Comercio) je međunarodna organizacija koja predstavlja institucionalni i pravni okvir multilateralnog trgovinskog sustava u područjima carina i trgovine robama, uslugama i intelektualnom vlasništvu.

Novi!!: Hrvatska i Svjetska trgovinska organizacija · Vidi više »

Svjetski ekonomski forum

Svjetski ekonomski forum (eng. World Economic Forum) je međunarodna nevladina organizacija za lobiranje sa sjedištem u Colognyju u švicarskom kantonu Ženevi, koju je kao zakladu 24.

Novi!!: Hrvatska i Svjetski ekonomski forum · Vidi više »

Svjetski skijaški kup

Svjetski skijaški kup je skup natjecanja u disciplinama alpskog skijanja pod Međunarodnom skijaškom federacijom (FIS) kao krovnom organizacijom.

Novi!!: Hrvatska i Svjetski skijaški kup · Vidi više »

Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.

Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998. (fra. Coupe du monde de football de 1998), bilo je šesnaesto svjetsko nogometno natjecanje koje se u razdoblju od 10. lipnja do 12. srpnja 1998. godine održalo u Francuskoj.

Novi!!: Hrvatska i Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998. · Vidi više »

Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.

Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022. (arap.: 2022 كأس العالملكرة القدم, latinizirano: Kaʾs al-ʿālam li-kurat al-qadam 2022) jest 22.

Novi!!: Hrvatska i Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022. · Vidi više »

Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.

Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.

Novi!!: Hrvatska i Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018. · Vidi više »

Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska 2009.

Svjetsko prvenstvo u rukometu 2009. je 21.

Novi!!: Hrvatska i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska 2009. · Vidi više »

Svjetsko prvenstvo u rukometu – Island 1995.

Svjetsko prvenstvo u rukometu 1995. održano je 1995. godine na Islandu.

Novi!!: Hrvatska i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Island 1995. · Vidi više »

Svjetsko prvenstvo u rukometu – Portugal 2003.

Svjetsko prvenstvo u rukometu 2003. održano je u Portugalu od 20. siječnja do 2. veljače.

Novi!!: Hrvatska i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Portugal 2003. · Vidi više »

Svjetsko prvenstvo u rukometu – Tunis 2005.

Svjetsko prvenstvo u rukometu 2005. održano je u Tunisu između 23. siječnja i 23. veljače.

Novi!!: Hrvatska i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Tunis 2005. · Vidi više »

Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2007.

Svjetsko vaterpolsko prvenstvo 2007.

Novi!!: Hrvatska i Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2007. · Vidi više »

Tadija Smičiklas

Spomen ploča na kući u Mesničkoj ulici u Zagrebu u kojoj je živio i umro Tadija Smičiklas. Tadija Smičiklas (Reštovo, Žumberak, 1. listopada 1843. – Zagreb, 8. lipnja 1914.), bio je hrvatski povjesničar, političar i publicist, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, rektor Zagrebačkog sveučilišta i predsjednik Matice hrvatske.

Novi!!: Hrvatska i Tadija Smičiklas · Vidi više »

Talijani u Hrvatskoj

Srednja talijanska škola Rijeka Talijani u Hrvatskoj (tal. Italiani di Croazia) su autohtona i jedna od 22 priznate nacionalne manjine u Hrvatskoj.

Novi!!: Hrvatska i Talijani u Hrvatskoj · Vidi više »

Talijanski jezik

Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.

Novi!!: Hrvatska i Talijanski jezik · Vidi više »

Tamara Boroš

Tamara Boroš (Senta, Vojvodina, Srbija, 1977.) je bivša hrvatska reprezentativka u stolnom tenisu mađarskog podrijetla.

Novi!!: Hrvatska i Tamara Boroš · Vidi više »

Tehnologija

Međunarodne svemirske postaje. Sunčeva letjelica ''Gossamer Penguin''. Etiopiji. navodnjavanja. vodu gradu Nimesu (Francuska), a sagrađen je 19. pr. Kr. dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. Vodeničko kolo promjera 13 metara. Tehnologija je razvoj i primjena alata, strojeva, materijala i postupaka za izradu nekoga proizvoda ili obavljanje neke aktivnosti; također i znanost koja proučava primjenu znanja, vještine i organizacije u provedbi nekoga procesa.

Novi!!: Hrvatska i Tehnologija · Vidi više »

Telefon

škotski fizičar Alexander Graham Bell (slika prikazuje glumca koji glumi Bella u reklamnom filmu iz 1926.) Telefon (iz grčkog: tele.

Novi!!: Hrvatska i Telefon · Vidi više »

Telekomunikacija

Antena za satelitsku komunikaciju u najvećem postrojenju za satelitske komunikacije, Raisting, Bavarska, Njemačka Telekomunikacija se javlja kada nastane razmjena informacija između izvora informacije i odredišta informacije s pomoću tehnologije.

Novi!!: Hrvatska i Telekomunikacija · Vidi više »

Telemach Hrvatska

Telemach Hrvatska (kraće Telemach; bivši Tele2 Hrvatska; kraće Tele2) je privatni mobilni operater u Hrvatskoj, dio United Group i pravni sljednik tvrtke Tele2.

Novi!!: Hrvatska i Telemach Hrvatska · Vidi više »

Teritorijalno more

Morski pojasevi prema međunarodnom pravu Teritorijalno more ili teritorijalne vode je morski pojas širok 12 morskih milja, računajući od polazne crte u smjeru pučine.

Novi!!: Hrvatska i Teritorijalno more · Vidi više »

Teuta

Teuta (starogrč. Τεύτα) bila je ilirska kraljica koja je vladala od 231. pr. Kr. do 227. pr. Kr.

Novi!!: Hrvatska i Teuta · Vidi više »

Tijelovo

Diploma iz Liegea 1252. o slavljenju Svetkovine Tijelovo, punim nazivom Svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove (lat. Dies Sanctissimi Corporis et Sanguinis Domini Iesu Christi, skraćeno Corpus Christi, Tijelo Kristovo), katolička je euharistijska svetkovina, koja se slavi u četvrtak nakon svetkovine Presvetoga Trojstva.

Novi!!: Hrvatska i Tijelovo · Vidi više »

Tin Ujević

Tin Ujević (Vrgorac, 5. srpnja 1891. – Zagreb, 12. studenoga 1955.), bio je hrvatski pjesnik.

Novi!!: Hrvatska i Tin Ujević · Vidi više »

Tituš Brezovački

Tituš, Tito (Baltazar) Brezovački poznat i pod imenom Brezovachky Titus, Brezovatsky Tituš, Baltazar (Zagreb, 4. siječnja 1757. – Zagreb, 29. listopada 1805.) bio je hrvatski književnik, točnije komediograf i pjesnik stare hrvatske književnosti.

Novi!!: Hrvatska i Tituš Brezovački · Vidi više »

Toni Kukoč

Toni Kukoč (Split, 18. rujna 1968.), bivši je hrvatski košarkaš i reprezentativac.

Novi!!: Hrvatska i Toni Kukoč · Vidi više »

Transformator

Transformator. Trofazni distributivni transformator. Prvi transformator iz 1885. (Zipernowsky, Déry i Bláthy). Teslinom transformatoru. snage. Glavni dijelovi transformatora. Transformatorski gubitci. Transformator (prema lat. transformare: preobraziti, pretvoriti) ili električni transformator je električni uređaj bez pokretnih dijelova koji međuinduktivno povezuje dva električna kruga izmjenične struje i izmjeničnu električnu struju zadanoga električnoga napona pretvara u izmjeničnu struju višega ili nižega električnoga napona.

Novi!!: Hrvatska i Transformator · Vidi više »

Tržišno gospodarstvo

Tržišno gospodarstvo ili tržišna ekonomija ili (pogotovo u bivšim realsocijalističkim zemljama ponekad nazivan i kapitalizam) je sustav privrede koja se temelji na sustavu slobodnog poduzetništva i slobodne konkurencije.

Novi!!: Hrvatska i Tržišno gospodarstvo · Vidi više »

Trg bana Jelačića (Zagreb)

Trg bana Josipa Jelačića Trg bana Josipa Jelačića iz 1866. godine Trg bana Josipa Jelačića glavni je zagrebački trg.

Novi!!: Hrvatska i Trg bana Jelačića (Zagreb) · Vidi više »

Trgovački sudovi u Hrvatskoj

Zgrada Trgovačkog suda u Zagrebu Trgovački sudovi u Republici Hrvatskoj dio su sudbene vlasti, koji su kao specijalizirani sudovi ovlašteni odlučivati u onim sporovima koji su zakonom stavljeni u njihov djelokrug.

Novi!!: Hrvatska i Trgovački sudovi u Hrvatskoj · Vidi više »

Trgovina

Maloprodajna poslovnica s dječjom odjećom Pod trgovinom se podrazumijeva tržišna ponuda robe u zamjenu za platežno sredstvo odnosno novac, ili za drugu robu (robna razmjena).

Novi!!: Hrvatska i Trgovina · Vidi više »

Trogir

Panorama Riva Tvrđava Kamerlengo Trogir (grčki: Tragurion, latinski: Tragurium, talijanski: Traù) grad je u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Novi!!: Hrvatska i Trogir · Vidi više »

Trpimir I.

Fragment grede s natpisom kneza Trpimira iz 9. stoljeća, pronađen u Rižinicama kraj Solina Trpimir (lat. Tirpimiro, Tibimir, Trapimir) je bio knez Primorske Hrvatske od oko 845. do 864. godine, te utemeljitelj vladarske dinastije Trpimirovića.

Novi!!: Hrvatska i Trpimir I. · Vidi više »

Trpimirovići

Trpimirovići su hrvatska vladarska dinastija iz koje su u ranom srednjem vijeku birani hrvatski knezovi, a kasnije kraljevi.

Novi!!: Hrvatska i Trpimirovići · Vidi više »

Turizam u Hrvatskoj

Dubrovnik Opatija Crikvenici Hvar na istoimenom otoku Rovinj luci Gruž Nacionalni park Plitvička jezera Trogir Park prirode Kopački rit Eufrazijeva bazilika u Poreču Hotel Esplanade u Zagrebu Dioklecijanova palača u Splitu – Peristil Katedrala Sv. Jakova u Šibeniku Međimurska vinska cesta Turizam je u Hrvatskoj jedna od najvažnijih gospodarskih grana.

Novi!!: Hrvatska i Turizam u Hrvatskoj · Vidi više »

Turski jezik

Turski (ISO 639-3: tur; na turskom türkçe) pripada jezičnoj skupini turskih jezika kojim govori 50 750 120 ljudi, od čega 46 300 000 u Turskoj (1987.), 747 000 u Bugarskoj (popis 2001.), 177 000 na Cipru (1995.), 128 000 u Grčkoj (1976 WA), 200 000 u Makedoniji (1982.), 28 700 u Rumunjskoj (popis 2002.) i 197 000 in Uzbekistanu, Tadžikistanu, Kazahstanu i Kirgiziji.

Novi!!: Hrvatska i Turski jezik · Vidi više »

Učenik

Njemački učenik 1948. godine Učenik je sudionik didaktičko-komunikacijskih stvaralačkih aktivnosti, koje su usmjerene na njegovo obrazovanje, odgajanje, integriranje u društvenu zajednicu i izgrađivanje samostalne, slobodne i kritičke ličnosti.

Novi!!: Hrvatska i Učenik · Vidi više »

UEFA Europska liga

UEFA Europska liga je europsko drugo klupsko nogometno natjecanje, osnovano 1971.

Novi!!: Hrvatska i UEFA Europska liga · Vidi više »

Ujedinjeni narodi

Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.

Novi!!: Hrvatska i Ujedinjeni narodi · Vidi više »

Ukrajinski jezik

Ukrajinski jezik (ukr. украї́нська мо́ва, ukrayins'ka mova; ISO 639-3: ukr) je po broju govornika drugi slavenski jezik i pripada skupini istočnoslavenskih jezika.

Novi!!: Hrvatska i Ukrajinski jezik · Vidi više »

ULEB Euroliga

Euroliga je natjecanje koje je započelo kao Kup europskih prvaka u košarci u sezoni 1958. a prvog ga je osvojila momčad ASK Riga. Obrasci natjecanja su se znali mijenjati, ali pravilo je bilo da se prvi dio odigra kup-sustavom, a onda bi momčadi koje su prošle taj izlučni dio bile igrale u skupini po dvokružnom liga sustavu. Prve dvije momčadi bi po završetku igrale jednu utakmicu završnice, koja se igrala na unaprijed određenom mjestu. U početku je ovo natjecanje okupljalo prvake europskih država, a lanjskom pobjedniku je bilo omogućeno branjenje naslova iduće godine, tako da je jedna država mogla imati i dva predstavnika. Ta je mogućnost bila ukinuta nakon 1985.; baš u razdoblju kad je hrvatska košarka bila na vrhuncu i kad su hrvatski klubovi osvajali naslove europskih prvaka. Uvođenjem Lige prvaka, pored državnih prvaka, omogućeno je sudjelovanje i inim klubovima iz europskih liga, čiji su klubovi u prijašnjim godinama izborili za svoju državu pravo za određen broj predstavnika u toj Ligi. Igralo se kup-sustavom, a poslije se dio natjecanja igrao u skupinama te je nazvano Liga prvaka, a početkom devedesetih i Euroliga, od tada u njemu igraju samo najbolji klubovi iz jačih europskih liga kao što su Italija, Španjolska, Grčka, Turska, Rusija, Srbija i Crna Gora, Francuska, Hrvatska, Izrael, a momčadi iz slabijih liga vremenom se nisu uspijevale probiti u ovo natjecanje te su uglavnom igrali u ostalim eurokupovima, kao što su Kup Radivoja Koraća i Kup Raymonda Saporte (bivši Kup pobjednika kupova). Euroliga je do sezone 1999/2000. bila glavno natjecanje FIBA-e, no tad je nastalo Udruženje europskih profesionalnih klubova i liga (ULEB), te preuzelo Euroligu, te je ona od sezone 2000/01. ''Euroliga''. Te 2000/01. bile su dvije Eurolige: ULEB-ova Euroliga s 24 kluba i FIBA-ina Suproliga s 20 klubova. Od sezone 2016./17. se Euroliga igra kao jedinstvena liga 16 klubova, s naknadnim doigravanjem. Najpoznatiji klubovi koji su vodili glavnu riječ tijekom povijesti ovog natjecanja su Real Madrid, Varese, Maccabi Tel-Aviv, Barcelona, Virtus (Kinder) Bologna, CSKA Moskva, a od hrvatskih Split, i Cibona dok su ostali sudionici ovog natjecanja bili i Zadar, Zagreb te Cedevita.

Novi!!: Hrvatska i ULEB Euroliga · Vidi više »

Umjetnost

Gustav Klimt, ''Portret Adele Bloch-Bauer I'' Umjetnost (lat. ars), osobita je ljudska djelatnost čije se značenje izgrađuje i očituje u složenomu komunikacijskom procesu između umjetnika, umjetničkoga djela i publike.

Novi!!: Hrvatska i Umjetnost · Vidi više »

Una

Una je rijeka u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine odnosno istočnom dijelu Like.

Novi!!: Hrvatska i Una · Vidi više »

Uskoci

Tvrđava Nehaj Isklesana glava Uskoka Kliški uskoci Save Pojam uskoci dolazi od hrvatske riječi uskočiti, a ovaj pojam se u prošlosti odnosio na vojnički organiziranu grupu, ratnike koje su sačinjavali uglavnom katolički bjegunci iz područja Hrvatske, Hercegovine i Bosne koji su se nalazili pod Osmanskom okupacijom.

Novi!!: Hrvatska i Uskoci · Vidi više »

Uskrs

Uskrs, službeno Nedjelja Uskrsnuća Gospodnjeg (Gospodinova), također i Uskrsna nedjelja, najveća je kršćanska svetkovina.

Novi!!: Hrvatska i Uskrs · Vidi više »

Uskrsni ponedjeljak

Uskrsni ponedjeljak kršćanska je svetkovina.

Novi!!: Hrvatska i Uskrsni ponedjeljak · Vidi više »

Ustav

Ustav je temeljni pravni akt neke države kojim se uspostavlja politički i pravni poredak.

Novi!!: Hrvatska i Ustav · Vidi više »

Ustav Republike Hrvatske

Ustav Republike Hrvatske jedinstveni je opći pravni akt s najvišom pravnom snagom u Republici Hrvatskoj u kojem je sadržan pretežit broj ustavnopravnih normi.

Novi!!: Hrvatska i Ustav Republike Hrvatske · Vidi više »

Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske

Zgrada državnog sabora u kojoj je donesena povijesna odluka o hrvatskoj nezavisnosti 25. lipnja 1991. Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske je najvažnija odluka o nezavisnosti Republike Hrvatske donesena 25.

Novi!!: Hrvatska i Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske · Vidi više »

Ustavni sud Republike Hrvatske

Ustavni sud Republike Hrvatske je institucija koja je ustanovljena Ustavom Republike Hrvatske, a koja jamči njegovo poštovanje i primjenu.

Novi!!: Hrvatska i Ustavni sud Republike Hrvatske · Vidi više »

Varaždin

Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.

Novi!!: Hrvatska i Varaždin · Vidi više »

Varaždinska županija

Varaždinska županija nalazi se na sjeverozapadu Hrvatske.

Novi!!: Hrvatska i Varaždinska županija · Vidi više »

Vaterpolo

Svjetska liga, Genova, 16. lipnja 2008. Vaterpolo je ekipni vodeni šport u kojem sudjeluju dvije ekipe s po sedam članova (jedan od njih je vratar).

Novi!!: Hrvatska i Vaterpolo · Vidi više »

Vaterpolo na OI 1996.

Na OI 1996. u Atlanti u SAD-u, konačna ljestvica na vaterpolskom turniru je bila sljedeća: Završnicu turnira obilježio je do tada neviđeni presedan, kojim je hrvatski trener bio isključen nakon utakmice u poluzavršnici, nije mu bilo dopušteno voditi svoju momčad u završnici po svaku cijenu, iako je bio običaj do tada da kažnjeni trener počne kaznu odrađivati nakon olimpijskog turnira.

Novi!!: Hrvatska i Vaterpolo na OI 1996. · Vidi više »

Vaterpolski klub Jug Dubrovnik

Vaterpolski klub Jug Adriatic osiguranje (VK Jug AO) je hrvatski vaterpolski klub iz Dubrovnika utemeljen 1923. godine.

Novi!!: Hrvatska i Vaterpolski klub Jug Dubrovnik · Vidi više »

Vaterpolski klub POŠK Split

VK POŠK je vaterpolski klub iz Splita, osnovan 1937.

Novi!!: Hrvatska i Vaterpolski klub POŠK Split · Vidi više »

Veleučilište

Veleučilište (engl. University of applied sciences, njem. Fachhochschule) je visoko učilište u statusu ustanove koja se osniva radi obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja putem organizacije i izvođenja stručnih studija te mogu obavljati stručnu, znanstvenu i umjetničku djelatnost.

Novi!!: Hrvatska i Veleučilište · Vidi više »

Velika Gorica

Velika Gorica iz zraka. Velika Gorica je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, pripada Zagrebačkoj županiji, te je u županiji najveći grad po veličini i broju stanovništva.

Novi!!: Hrvatska i Velika Gorica · Vidi više »

Velika Gospa

Tizian, ''Uznesenje Marijino'' Velika Gospa dan je svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo.

Novi!!: Hrvatska i Velika Gospa · Vidi više »

Venecija

Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).

Novi!!: Hrvatska i Venecija · Vidi više »

Vesna Parun

Vesna Parun Vesna Parun (Zlarin, 10. travnja 1922. − Stubičke Toplice, 25. listopada 2010.), bila je hrvatska pjesnikinja i prevoditeljica.

Novi!!: Hrvatska i Vesna Parun · Vidi više »

Vijeće Europe

Europska zastava: koristi je Vijeće Europe kao i Europska unija Vijeće Europe (engleski: Council of Europe, francuski: Conseil de l'Europe, njemački: Europarat) je međunarodna organizacija 46 država članica šire europske regije, čiji su glavni zadaci jačanje demokracije, zaštite ljudskih prava i pravne države na europskom kontinentu.

Novi!!: Hrvatska i Vijeće Europe · Vidi više »

Vinkovačka kultura

Vinkovačka kultura je naziv za materijalnu i duhovnu kulturu većeg dijela stanovnika kontinentalne Hrvatske i Srijema, te južne Mađarske, u razdoblju od svršetka bakrenoga doba (oko 2300. g. pr. K.) do početka srednjeg brončanoga doba (oko 1600. g. pr. K.).

Novi!!: Hrvatska i Vinkovačka kultura · Vidi više »

Vinodolski zakonik

Vinodolski zakonik hrvatski je pisani popis običajnog prava koji je napisan 6. siječnja 1288. godine.

Novi!!: Hrvatska i Vinodolski zakonik · Vidi više »

Virovitičko-podravska županija

Virovitičko-podravska županija je županija u Hrvatskoj.

Novi!!: Hrvatska i Virovitičko-podravska županija · Vidi više »

Virovitica

Virovitica u 17. stoljeću Virovitica je grad na sjeveroistočnom dijelu Hrvatske, a na sjeverozapadnom dijelu Slavonije, te je kulturno, političko, sportsko i administrativno sjedište Virovitičko-podravske županije.

Novi!!: Hrvatska i Virovitica · Vidi više »

Vis

Vis (i starogrčka Ίσσα, Issa) je istureni hrvatski otok u Jadranskom moru.

Novi!!: Hrvatska i Vis · Vidi više »

Visoka škola

Visoka škola je ustanova koja izvodi nastavu u visokom obrazovanju.

Novi!!: Hrvatska i Visoka škola · Vidi više »

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je specijalizirani sud ustanovljen za područje Republike Hrvatske sa sjedištem u Zagrebu.

Novi!!: Hrvatska i Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske · Vidi više »

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske je specijalizirani sud ustanovljen za područje Republike Hrvatske sa sjedištem u Zagrebu.

Novi!!: Hrvatska i Visoki trgovački sud Republike Hrvatske · Vidi više »

Visoki upravni sud Republike Hrvatske

Zgrada Visokog upravnog suda Republike Hrvatske u Zagrebu Visoki upravni sud Republike Hrvatske je specijalizirani sud ustanovljen za područje Republike Hrvatske sa sjedištem u Zagrebu.

Novi!!: Hrvatska i Visoki upravni sud Republike Hrvatske · Vidi više »

Visoko učilište

Visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola.

Novi!!: Hrvatska i Visoko učilište · Vidi više »

Vjekoslav Klaić

Vjekoslav Klaić (Garčin, 21. lipnja 1849. – Zagreb, 1. srpnja 1928.), bio je hrvatski povjesničar, pisac, rektor zagrebačkog Sveučilšta, književnik i muzikolog.

Novi!!: Hrvatska i Vjekoslav Klaić · Vidi više »

Vjenceslav Novak

Vjenceslav Novak (Senj, 11. rujna 1859. – Zagreb, 20. rujna 1905.), hrvatski romanopisac, novelist, publicist, glazbeni kritičar i pedagog.

Novi!!: Hrvatska i Vjenceslav Novak · Vidi više »

VK Jadran

Vaterpolski klubovi.

Novi!!: Hrvatska i VK Jadran · Vidi više »

Vlada Republike Hrvatske

Vlada Republike Hrvatske (obično se naziva hrvatska vlada ili samo Vlada) obavlja izvršnu vlast u Republici Hrvatskoj u skladu s Ustavom i zakonima.

Novi!!: Hrvatska i Vlada Republike Hrvatske · Vidi više »

Vladimir Nazor

Vladimir Nazor (Postira, 30. svibnja 1876. – Zagreb, 19. lipnja 1949.) bio je hrvatski pjesnik, prozaist i prevoditelj te političar za vrijeme Nove Jugoslavije.

Novi!!: Hrvatska i Vladimir Nazor · Vidi više »

Vladimir Prelog

Vladimir Prelog (Sarajevo, 23. srpnja 1906. – Zürich, 7. siječnja 1998.) bio je hrvatski i švicarski kemičar.

Novi!!: Hrvatska i Vladimir Prelog · Vidi više »

Vladimir Vidrić

Vladimir Vidrić Spomen ploča Vladimiru Vidriću na rodnoj kući u Zagrebu Vladimir Vidrić (Zagreb, 30. travnja 1875. – Zagreb, 29. rujna 1909.), hrvatski književnik, jedan od najistaknutijih lirika moderne.

Novi!!: Hrvatska i Vladimir Vidrić · Vidi više »

Vlado Gotovac

Vladimir "Vlado" Gotovac (Imotski, 18. rujna 1930. – Rim, 7. prosinca 2000.), hrvatski pjesnik, esejist, filozof, disident i političar.

Novi!!: Hrvatska i Vlado Gotovac · Vidi više »

Vlaho Bukovac

Vlaho Bukovac (Biagio Faggioni) (Cavtat, 4. srpnja 1855. – Prag, 23. travnja 1922.), bio je hrvatski slikar.

Novi!!: Hrvatska i Vlaho Bukovac · Vidi više »

Vlasi

Vlaška područja. Vlasi (Rumâni, Rumîńi, Români, Rumâri, Armăni, Arumunji, Aromuni) su skupni naziv za više manjih srodnih etničkih grupa iz jugoistočne Europe, potomke rimskih kolonista i romaniziranih domaćih antičkih naroda poput Ilira i Tračana.

Novi!!: Hrvatska i Vlasi · Vidi više »

Vlatko Pavletić

Vlatko Pavletić (Zagreb, 2. prosinca 1930. – Zagreb, 19. rujna 2007.), hrvatski akademik i privremeni predsjednik RH, teoretičar književnosti, esejist, kritičar i političar.

Novi!!: Hrvatska i Vlatko Pavletić · Vidi više »

Vojna krajina

Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija i koje je poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.

Novi!!: Hrvatska i Vojna krajina · Vidi više »

Volkswagen

Volkswagen, skraćeno VW, njemački je proizvođač automobila sa sjedištem u donjosaskom gradu Wolfsburgu.

Novi!!: Hrvatska i Volkswagen · Vidi više »

Vrhovni sud Republike Hrvatske

Vrhovni sud Republike Hrvatske je najviši sud u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Hrvatska i Vrhovni sud Republike Hrvatske · Vidi više »

Vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske

Oznaka Vrhovnog zapovjednika Vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske je prema Ustavu Republike Hrvatske Predsjednik Republike Hrvatske.

Novi!!: Hrvatska i Vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske · Vidi više »

Vučedolska golubica

Vučedolska golubica, ispravnije vučedolska jarebica, najpoznatija je keramička posuda s arheoloških iskopina na Vučedolu.

Novi!!: Hrvatska i Vučedolska golubica · Vidi više »

Vučedolska kultura

Vučedolska kultura je kultura, a u klasičnoj fazi svog razvoja kulturni kompleks mlađeg eneolitika (bakrenog doba), nazvana po lokalitetu Vučedolu (5 km istočno od centra grada Vukovara), gdje se nalaze ostaci velikog naselja bakrenog doba.

Novi!!: Hrvatska i Vučedolska kultura · Vidi više »

Vukovar

Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.

Novi!!: Hrvatska i Vukovar · Vidi više »

Vukovarsko-srijemska županija

Županijska Palača u Vukovaru. Vukovarsko-srijemska županija je najistočnija hrvatska županija i nalazi se na prostoru istočne Slavonije i zapadnog Srijema.

Novi!!: Hrvatska i Vukovarsko-srijemska županija · Vidi više »

Wehrmacht

Vojnici Wehrmachta na polaganju prisege Wehrmacht (njem. Obrambene snage) naziv za njemačke oružane snage u doba nacizma, od 1935.

Novi!!: Hrvatska i Wehrmacht · Vidi više »

Wimbledon

Court No.1, Wimbledon 2004. godine Trofeji Wimbledon (engl. The Championships, Wimbledon) najstariji je i najugledniji turnir u tenisu.

Novi!!: Hrvatska i Wimbledon · Vidi više »

Zadar

Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.

Novi!!: Hrvatska i Zadar · Vidi više »

Zadarska županija

Zadarska županija smještena je u središnjem dijelu Jadranske Hrvatske, na sjeveru Dalmacije.

Novi!!: Hrvatska i Zadarska županija · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Hrvatska i Zagreb · Vidi više »

Zagrebačka županija

Zagrebačka županija se nalazi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Hrvatska i Zagrebačka županija · Vidi više »

Zagrebačka biskupija

Zagrebačka biskupija je bila uspostavljena oko 1094., točnije - po povijesnim vrelima - između druge polovice 1093. i prve polovice 1095. godine da bi bila glavni oslonac ugarske vlasti na području od Drave do Gvozda, a da bi tu zadaću mogla što bolje obavljati, potpala je pod ugarskog nadbiskupa, po svemu se čini kaločkoga.

Novi!!: Hrvatska i Zagrebačka biskupija · Vidi više »

Zahtijevanja naroda

Zahtijevanja naroda "Zahtijevanja naroda" naziv je za političku peticiju, odnosno proglas prihvaćen 25. ožujka 1848. koji je u 30 točaka sadržavao načela i program hrvatskog građanstva, odnosno nacionalna, državno-pravna, socijalna i liberalna traženja za promjenu položaja Hrvatske u Austrijskom Carstvu, kao i za promjenu državne strukture i socijalnih pitanja unutar Hrvatske.

Novi!!: Hrvatska i Zahtijevanja naroda · Vidi više »

Zakon

Zakon je normativni akt države koji po točno određenom postupku donosi zakonodavni organ, najčešće skupština (parlament).

Novi!!: Hrvatska i Zakon · Vidi više »

Zdravstvo

Zdravstvo ili javno zdravstvo i zdravstvena zaštita bavi se opasnostima za opće zdravlje zajednice na temelju zdravstvenih analiza stanovništva.

Novi!!: Hrvatska i Zdravstvo · Vidi više »

Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske

Federalne Države Hrvatske Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) bilo je izvršno i zakonodavno tijelo Federalne Države Hrvatske.

Novi!!: Hrvatska i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske · Vidi više »

Zimske olimpijske igre

Gradovi i države u kojima su održane zimske olimpijske igre Zimske olimpijske igre održavaju se od 1924. godine, kako bi se mogli nadmetati i sportaši u zimskim sportovima.

Novi!!: Hrvatska i Zimske olimpijske igre · Vidi više »

Zlatna bula Andrije II.

Zlatna bula Andrije II., kraljevska isprava koju je 1222. godine izdao hrvatsko-ugarski kralj Andrija II. (1205.-1235.) iz dinastije Arpadovića, kojom su određena kraljevska prava i prava plemića na teritoriju Kraljevine Ugarske i Hrvatske.

Novi!!: Hrvatska i Zlatna bula Andrije II. · Vidi više »

Znanost

Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.

Novi!!: Hrvatska i Znanost · Vidi više »

Zoran Milanović

Zoran Milanović (Zagreb, 30. listopada 1966.) hrvatski je političar i pravnik, 10.

Novi!!: Hrvatska i Zoran Milanović · Vidi više »

Zračna luka „Franjo Tuđman”

Zračna luka „Franjo Tuđman” (IATA: ZAG, ICAO: LDZA) najveća je i najznačajnija zračna luka u Hrvatskoj.

Novi!!: Hrvatska i Zračna luka „Franjo Tuđman” · Vidi više »

Zračna luka „Ruđer Bošković”

Zračna luka Ruđer Bošković jedna je od devet zračnih luka u Hrvatskoj.

Novi!!: Hrvatska i Zračna luka „Ruđer Bošković” · Vidi više »

Zračna luka Osijek

Zračna luka Osijek jedna je od devet zračnih luka u Hrvatskoj.

Novi!!: Hrvatska i Zračna luka Osijek · Vidi više »

Zračna luka Pula

Zračna luka Pula jedna je od devet zračnih luka i četvrta najprometnija po broju putnika u Hrvatskoj.

Novi!!: Hrvatska i Zračna luka Pula · Vidi više »

Zračna luka Rijeka

Zračna luka Rijeka (ili Rijeka/Krk I.) je zračna luka civilnog zrakoplovstva.

Novi!!: Hrvatska i Zračna luka Rijeka · Vidi više »

Zračna luka Sveti Jeronim

Zračna luka Sveti Jeronim, osnovana kao Zračna luka Split, jedna je od devet međunarodnih zračnih luka u Hrvatskoj.

Novi!!: Hrvatska i Zračna luka Sveti Jeronim · Vidi više »

Zračna luka Zadar

Pogled iz zraka na Zračnu luku Zadar Zračna luka Zadar (IATA identifikacijski kod ZAD) jedna je od devet zračnih luka u Hrvatskoj.

Novi!!: Hrvatska i Zračna luka Zadar · Vidi više »

.eu

.eu je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Europsku uniju.

Novi!!: Hrvatska i .eu · Vidi više »

.hr

.hr je nacionalna vršna vrhovna internetska domena (eng. country code top-level domain – ccTLD) dodijeljena Hrvatskoj.

Novi!!: Hrvatska i .hr · Vidi više »

1. ožujka

1.

Novi!!: Hrvatska i 1. ožujka · Vidi više »

1. siječnja

1.

Novi!!: Hrvatska i 1. siječnja · Vidi više »

1. srpnja

1.

Novi!!: Hrvatska i 1. srpnja · Vidi više »

1. studenoga

1.

Novi!!: Hrvatska i 1. studenoga · Vidi više »

1. svibnja

1.

Novi!!: Hrvatska i 1. svibnja · Vidi više »

1. travnja

1.

Novi!!: Hrvatska i 1. travnja · Vidi više »

10. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 10. stoljeće · Vidi više »

1058.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 1058. · Vidi više »

1074.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 1074. · Vidi više »

1075.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 1075. · Vidi više »

1089.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 1089. · Vidi više »

1094.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 1094. · Vidi više »

11. siječnja

11.

Novi!!: Hrvatska i 11. siječnja · Vidi više »

1102.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 1102. · Vidi više »

1202.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 1202. · Vidi više »

1222.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 1222. · Vidi više »

1288.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 1288. · Vidi više »

1300.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 1300. · Vidi više »

1347.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 1347. · Vidi više »

1358.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 1358. · Vidi više »

1396.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 1396. · Vidi više »

14. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 14. stoljeće · Vidi više »

1409.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 1409. · Vidi više »

1463.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 1463. · Vidi više »

1483.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 1483. · Vidi više »

1493.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 1493. · Vidi više »

15. kolovoza

15.

Novi!!: Hrvatska i 15. kolovoza · Vidi više »

15. prosinca

15.

Novi!!: Hrvatska i 15. prosinca · Vidi više »

15. rujna

15.

Novi!!: Hrvatska i 15. rujna · Vidi više »

15. siječnja

15.

Novi!!: Hrvatska i 15. siječnja · Vidi više »

15. srpnja

15.

Novi!!: Hrvatska i 15. srpnja · Vidi više »

1526.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 1526. · Vidi više »

1527.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 1527. · Vidi više »

1558.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 1558. · Vidi više »

1566.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 1566. · Vidi više »

1592.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 1592. · Vidi više »

1593.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 1593. · Vidi više »

1604.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 1604. · Vidi više »

1607.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 1607. · Vidi više »

1669.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 1669. · Vidi više »

1671.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 1671. · Vidi više »

1683.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 1683. · Vidi više »

1699.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 1699. · Vidi više »

17. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 17. stoljeće · Vidi više »

1712.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 1712. · Vidi više »

1718.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 1718. · Vidi više »

1767.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 1767. · Vidi više »

1790.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 1790. · Vidi više »

18. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 18. stoljeće · Vidi više »

18. studenoga

18.

Novi!!: Hrvatska i 18. studenoga · Vidi više »

18. svibnja

18.

Novi!!: Hrvatska i 18. svibnja · Vidi više »

1805.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 1805. · Vidi više »

1813.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 1813. · Vidi više »

1815.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 1815. · Vidi više »

1835.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 1835. · Vidi više »

1842.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 1842. · Vidi više »

1843.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 1843. · Vidi više »

1845.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 1845. · Vidi više »

1847.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 1847. · Vidi više »

1848.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 1848. · Vidi više »

1849.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 1849. · Vidi više »

1860.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 1860. · Vidi više »

1861.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 1861. · Vidi više »

1868.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 1868. · Vidi više »

1874.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 1874. · Vidi više »

1881.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 1881. · Vidi više »

1883.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 1883. · Vidi više »

1890.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 1890. · Vidi više »

1892.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 1892. · Vidi više »

1899.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 1899. · Vidi više »

19. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 19. stoljeće · Vidi više »

19. svibnja

19.

Novi!!: Hrvatska i 19. svibnja · Vidi više »

1900.

Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.

Novi!!: Hrvatska i 1900. · Vidi više »

1903.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 1903. · Vidi više »

1914.

Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.

Novi!!: Hrvatska i 1914. · Vidi više »

1916.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 1916. · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 1918. · Vidi više »

1925.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 1925. · Vidi više »

1929.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 1929. · Vidi više »

1939.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 1939. · Vidi više »

1941.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 1941. · Vidi više »

1945.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 1945. · Vidi više »

1960-ih

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 1960-ih · Vidi više »

1967.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 1967. · Vidi više »

1971.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 1971. · Vidi više »

1974.

1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.

Novi!!: Hrvatska i 1974. · Vidi više »

1980.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 1980. · Vidi više »

1983.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 1983. · Vidi više »

1990.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 1990. · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 1991. · Vidi više »

1992.

1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.

Novi!!: Hrvatska i 1992. · Vidi više »

1993.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 1993. · Vidi više »

1995.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 1995. · Vidi više »

20. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 20. stoljeće · Vidi više »

2000.

2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.

Novi!!: Hrvatska i 2000. · Vidi više »

2001.

2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Hrvatska i 2001. · Vidi više »

2003.

2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.

Novi!!: Hrvatska i 2003. · Vidi više »

2004.

2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Hrvatska i 2004. · Vidi više »

2005.

2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.

Novi!!: Hrvatska i 2005. · Vidi više »

2006.

2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.

Novi!!: Hrvatska i 2006. · Vidi više »

2007.

2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Hrvatska i 2007. · Vidi više »

2008.

2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.

Novi!!: Hrvatska i 2008. · Vidi više »

2009.

2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Hrvatska i 2009. · Vidi više »

2010.

2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.

Novi!!: Hrvatska i 2010. · Vidi više »

2013.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 2013. · Vidi više »

2015.

desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.

Novi!!: Hrvatska i 2015. · Vidi više »

2019.

2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.

Novi!!: Hrvatska i 2019. · Vidi više »

2021.

2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.

Novi!!: Hrvatska i 2021. · Vidi više »

2022.

200px 2022. (rimski: MMXXII), dvadeset i prva je godina 21. stoljeća.

Novi!!: Hrvatska i 2022. · Vidi više »

2023.

200px 2023. (rimski: MMXXIII), dvadeset i druga je godina 21. stoljeća.

Novi!!: Hrvatska i 2023. · Vidi više »

21. svibnja

21.

Novi!!: Hrvatska i 21. svibnja · Vidi više »

22. lipnja

22.

Novi!!: Hrvatska i 22. lipnja · Vidi više »

22. prosinca

22.

Novi!!: Hrvatska i 22. prosinca · Vidi više »

22. svibnja

22.

Novi!!: Hrvatska i 22. svibnja · Vidi više »

25. lipnja

25.

Novi!!: Hrvatska i 25. lipnja · Vidi više »

25. prosinca

25.

Novi!!: Hrvatska i 25. prosinca · Vidi više »

25. travnja

25.

Novi!!: Hrvatska i 25. travnja · Vidi više »

26. prosinca

26.

Novi!!: Hrvatska i 26. prosinca · Vidi više »

3. listopada

3.

Novi!!: Hrvatska i 3. listopada · Vidi više »

3. maj

Spomenik na ulazu u 3. maj, simbol brodogradilišta 3.

Novi!!: Hrvatska i 3. maj · Vidi više »

30. svibnja

30.

Novi!!: Hrvatska i 30. svibnja · Vidi više »

30. travnja

30.

Novi!!: Hrvatska i 30. travnja · Vidi više »

5. kolovoza

5.

Novi!!: Hrvatska i 5. kolovoza · Vidi više »

6. siječnja

6.

Novi!!: Hrvatska i 6. siječnja · Vidi više »

7. lipnja

7.

Novi!!: Hrvatska i 7. lipnja · Vidi više »

7. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 7. stoljeće · Vidi više »

8. listopada

8.

Novi!!: Hrvatska i 8. listopada · Vidi više »

852.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 852. · Vidi više »

879.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 879. · Vidi više »

925.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska i 925. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

RH, Republika Hrvatska.