Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

1. travnja i Hrvatska

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između 1. travnja i Hrvatska

1. travnja vs. Hrvatska

1. Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Sličnosti između 1. travnja i Hrvatska

1. travnja i Hrvatska imaju 28 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Bizant, GNK Dinamo Zagreb, HNK Hajduk Split, Hrvatska vaterpolska reprezentacija, Ivano Balić, NATO, Papa, Rimsko Carstvo, Slobodan Milošević, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, 1527., 1815., 1868., 1890., 1900., 1918., 1925., 1929., 1939., 1991., 2001., 2003., 2004., 2007., 2009., 2010., 2015., 2023..

Bizant

Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.

1. travnja i Bizant · Bizant i Hrvatska · Vidi više »

GNK Dinamo Zagreb

Građanski nogometni klub Dinamo Zagreb je hrvatski nogometni klub iz Zagreba.

1. travnja i GNK Dinamo Zagreb · GNK Dinamo Zagreb i Hrvatska · Vidi više »

HNK Hajduk Split

Hrvatski nogometni klub Hajduk Split (HNK Hajduk Split) je hrvatski nogometni klub iz Splita.

1. travnja i HNK Hajduk Split · HNK Hajduk Split i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska vaterpolska reprezentacija

Hrvatska vaterpolska reprezentacija predstavlja državu Hrvatsku u sportu vaterpolu.

1. travnja i Hrvatska vaterpolska reprezentacija · Hrvatska i Hrvatska vaterpolska reprezentacija · Vidi više »

Ivano Balić

Ivano Balić (Split, 1. travnja 1979.), hrvatski rukometaš, olimpijski pobjednik i svjetski prvak.

1. travnja i Ivano Balić · Hrvatska i Ivano Balić · Vidi više »

NATO

Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka.

1. travnja i NATO · Hrvatska i NATO · Vidi više »

Papa

Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).

1. travnja i Papa · Hrvatska i Papa · Vidi više »

Rimsko Carstvo

Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.

1. travnja i Rimsko Carstvo · Hrvatska i Rimsko Carstvo · Vidi više »

Slobodan Milošević

Slobodan Milošević (Požarevac, Srbija, 20. kolovoza 1941. – Haag, Nizozemska, 11. ožujka 2006.), društveno-politički radnik SFRJ, srbijanski političar, bivši predsjednik Srbije, Savezne Republike Jugoslavije i vođa Socijalističke partije Srbije te haški optuženik za ratne zločine i genocid.

1. travnja i Slobodan Milošević · Hrvatska i Slobodan Milošević · Vidi više »

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.

1. travnja i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Hrvatska i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »

1527.

Bez opisa.

1. travnja i 1527. · 1527. i Hrvatska · Vidi više »

1815.

Bez opisa.

1. travnja i 1815. · 1815. i Hrvatska · Vidi više »

1868.

Bez opisa.

1. travnja i 1868. · 1868. i Hrvatska · Vidi više »

1890.

Bez opisa.

1. travnja i 1890. · 1890. i Hrvatska · Vidi više »

1900.

Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.

1. travnja i 1900. · 1900. i Hrvatska · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

1. travnja i 1918. · 1918. i Hrvatska · Vidi više »

1925.

Bez opisa.

1. travnja i 1925. · 1925. i Hrvatska · Vidi više »

1929.

Bez opisa.

1. travnja i 1929. · 1929. i Hrvatska · Vidi više »

1939.

Bez opisa.

1. travnja i 1939. · 1939. i Hrvatska · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

1. travnja i 1991. · 1991. i Hrvatska · Vidi više »

2001.

2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

1. travnja i 2001. · 2001. i Hrvatska · Vidi više »

2003.

2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.

1. travnja i 2003. · 2003. i Hrvatska · Vidi više »

2004.

2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.

1. travnja i 2004. · 2004. i Hrvatska · Vidi više »

2007.

2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

1. travnja i 2007. · 2007. i Hrvatska · Vidi više »

2009.

2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.

1. travnja i 2009. · 2009. i Hrvatska · Vidi više »

2010.

2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.

1. travnja i 2010. · 2010. i Hrvatska · Vidi više »

2015.

desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.

1. travnja i 2015. · 2015. i Hrvatska · Vidi više »

2023.

200px 2023. (rimski: MMXXIII), dvadeset i druga je godina 21. stoljeća.

1. travnja i 2023. · 2023. i Hrvatska · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između 1. travnja i Hrvatska

1. travnja ima 150 odnose, a Hrvatska ima 922. Kao što im je zajedničko 28, Jaccard indeks 2.61% = 28 / (150 + 922).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između 1. travnja i Hrvatska. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »