Brže od pregledniku!
66 odnosi: Aldo Vinko Gladić, Alpsko skijanje, Austrija, Bitka kod Poitiersa, Clare Hollingworth, Claude Simon, Domovinski rat, Francuska, Giuseppe Verdi, Goran Navojec, Gregorijanski kalendar, Han van Meegeren, Izabela II., Jean-Baptiste Grange, Joël Chenal, Karlo Martel, Kuba, Ljudmila Pavličenko, Lovas, Nada Kareš Richter, Nenad Šarić, Nicolás Massú, Olimpijske igre, Orson Welles, Pokolj u Lovasu, Prijestupna godina, Saša Britvić, Silvana Armenulić, Socijaldemokratska stranka Austrije, Svjetski dan mentalnog zdravlja, Tokio, Vikash Dhorasoo, Yul Brynner, Zvonimir Rogoz, 1813., 1830., 1887., 1889., 1901., 1904., 1911., 1913., 1915., 1916., 1926., 1934., 1947., 1964., 1965., 1967., ..., 1970., 1971., 1973., 1974., 1976., 1979., 1984., 1985., 1988., 1991., 2005., 2012., 2015., 2017., 680., 732.. Proširite indeks (16 više) »
Aldo Vinko Gladić
Aldo Vinko Gladić (Žman na Dugom otoku, 10. listopada 1934. – 1. svibnja 2018. Pariz) hrvatski jezikoslovac, fonetičar i pjesnik.
Novi!!: 10. listopada i Aldo Vinko Gladić · Vidi više »
Alpsko skijanje
Alpsko skijanje je vrlo raširen način skijanja na planinskim padinama prekrivenim snijegom.
Novi!!: 10. listopada i Alpsko skijanje · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: 10. listopada i Austrija · Vidi više »
Bitka kod Poitiersa
Bitka kod Poitiersa (732.). Bitka kod Poitiersa ili Bitka kod Toursa odigrala se 10. listopada 732. Tada su snage franačkog majordoma Karla Martela nanijele težak poraz muslimanskoj vojsci Omejadskog kalifata pod vodstvom emira Abdula Rahmana.
Novi!!: 10. listopada i Bitka kod Poitiersa · Vidi više »
Clare Hollingworth
Clare Hollingworth (Knighton kod Leicestera, 10. listopada 1911. – Hong Kong, 10. siječnja 2017.), engleska ratna izvjestiteljica i publicistkinja, prva ratna izvjestiteljica u povijesti novinarstva.
Novi!!: 10. listopada i Clare Hollingworth · Vidi više »
Claude Simon
Claude Simon (Tananarive, Madagaskar, 10. listopada 1913. – Pariz, 6. srpnja 2005.), francuski književnik, autentični predstavnik francuskog novog romana.
Novi!!: 10. listopada i Claude Simon · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: 10. listopada i Domovinski rat · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: 10. listopada i Francuska · Vidi više »
Giuseppe Verdi
Giuseppe Fortunino Francesco Verdi (Le Roncole pokraj Parme, 10. listopada 1813. – Milano, 27. siječnja 1901.), talijanski skladatelj.
Novi!!: 10. listopada i Giuseppe Verdi · Vidi više »
Goran Navojec
Goran Navojec (Bjelovar, 10. listopada 1970.) je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: 10. listopada i Goran Navojec · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 10. listopada i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Han van Meegeren
Van Meegeren radi na slici Krist među pismoznancima, 1945. Han van Meegeren (10. listopada 1889. – 30. prosinca 1947.) bio je nizozemski slikar i portretist, za kojeg se smatra da je jedan od najvećih krivotvoritelja umjetnina 20.
Novi!!: 10. listopada i Han van Meegeren · Vidi više »
Izabela II.
Izabela II. (španjolski Isabel II.), španjolska kraljica.
Novi!!: 10. listopada i Izabela II. · Vidi više »
Jean-Baptiste Grange
Jean-Baptiste Grange (Saint-Jean-de-Maurienne, 10. listopada 1984.) je francuski alpski skijaš.
Novi!!: 10. listopada i Jean-Baptiste Grange · Vidi više »
Joël Chenal
Joël Chenal (Moutiers, 10. listopada 1973.) je francuski alpski skijaš.
Novi!!: 10. listopada i Joël Chenal · Vidi više »
Karlo Martel
Bitka protiv muslimana 732. Karlo Martel (franc. Charles Martel, njem. Karl Martell) (između 685. i 689. – 22. listopada 741.), franački majordom i vojskovođa, poznat po pobjedi u bitci kod Toursa.
Novi!!: 10. listopada i Karlo Martel · Vidi više »
Kuba
Kuba (špa. Cuba), službeno Republika Kuba (špa. República de Cuba) je država i otok, otočje, koja se nalazi okružena Meksičkim zaljevom, Karipskim morem i Atlantskim oceanom.
Novi!!: 10. listopada i Kuba · Vidi više »
Ljudmila Pavličenko
Ljudmila Mihajlovna Pavličenko, rođena Belova (Bila Cerkva, 12. srpnja 1916. – Moskva, 10. listopada 1974.), bila je pripadnica Crvene armije tijekom Drugog svjetskog rata i najuspješnija sovjetska snajperistica.
Novi!!: 10. listopada i Ljudmila Pavličenko · Vidi više »
Lovas
Lovas je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: 10. listopada i Lovas · Vidi više »
Nada Kareš Richter
Nada Kareš Richter (Bjelovar, 10. listopada 1926.) - 22. travnja 2014., hrvatska glumica i kulturna djelatnica Rodila se u Bjelovaru, 10.
Novi!!: 10. listopada i Nada Kareš Richter · Vidi više »
Nenad Šarić
Nenad Šarić Brada (Rijeka, 10. listopada 1947. – Karlovac, 3. svibnja 2012.) bio je hrvatski glazbenik.
Novi!!: 10. listopada i Nenad Šarić · Vidi više »
Nicolás Massú
Nicolás Alejandro Massú Fried (Viña del Mar, 10. listopada 1979.), nadimka El Vampiro (španjolski: "vampir"), čileanski je umirovljeni tenisač, bivši svjetski broj 9 u pojedinačnoj konkurenciji i osvajač dviju zlatnih olimpijskih medalja.
Novi!!: 10. listopada i Nicolás Massú · Vidi više »
Olimpijske igre
Službeni logo Olimpijskih igara Olimpijske igre (skraćeno OI), međunarodno su višesportsko natjecanje koje se održava svake četiri godine u dvjema skupinama sportova - ljetnima (Ljetne olimpijske igre) i zimskima (Zimske olimpijske igre).
Novi!!: 10. listopada i Olimpijske igre · Vidi više »
Orson Welles
George Orson Welles (Kenosha, 6. svibnja 1915. – Los Angeles, 10. listopada 1985.), američki redatelj, glumac, scenarist i producent za film, kazalište, radio i televiziju.
Novi!!: 10. listopada i Orson Welles · Vidi više »
Pokolj u Lovasu
Pokolj u Lovasu bio je ratni zločin.
Novi!!: 10. listopada i Pokolj u Lovasu · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 10. listopada i Prijestupna godina · Vidi više »
Saša Britvić
Saša Britvić (Zagreb, 21. lipnja 1965. – Zagreb, 10. listopada 2015.) bio je hrvatski dirigent, glazbeni pedagog, jedan od utemeljitelja Hrvatskog baroknog ansambla i Hrvatskoga komornoga orkestra, pristupljeno 12.
Novi!!: 10. listopada i Saša Britvić · Vidi više »
Silvana Armenulić
Silvana Armenulić (rođena kao Zilha Bajraktarević, Doboj, 18. svibnja 1939. – Kolari, 10. listopada 1976.), jugoslavenska pjevačica narodnih pjesama i sevdalinki.
Novi!!: 10. listopada i Silvana Armenulić · Vidi više »
Socijaldemokratska stranka Austrije
mini Socijaldemokratska stranka Austrije (njemački:Sozialdemokratische Partei Österreichs ili SPÖ) jedna je od najstarijih politički stranki u Austriji.
Novi!!: 10. listopada i Socijaldemokratska stranka Austrije · Vidi više »
Svjetski dan mentalnog zdravlja
Zelena vrpca međunarodni je znak i simbol solidarnosti i potpore mentalnom zdravlju, te cilju smanjenja stigme i diskriminacije.http://www.greenribbon.ie/about-the-green-ribbon Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se 10. listopada svake godine s ciljem podizanja svijesti o problemima mentalnog zdravlja.
Novi!!: 10. listopada i Svjetski dan mentalnog zdravlja · Vidi više »
Tokio
Tokio (japanski: 東京, engleski: Tokyo), bivši Edo, službeno Tokijska metropola, glavni je i najveći grad Japana.
Novi!!: 10. listopada i Tokio · Vidi više »
Vikash Dhorasoo
Vikash Dhorasoo (Telugu::వికాష్ దొరసూ) (Harfleur, 10. listopada 1973.) je francuski umirovljeni nogometaš.
Novi!!: 10. listopada i Vikash Dhorasoo · Vidi više »
Yul Brynner
Yul Brynner (Vladivostok, 11. srpnja 1920. – New York, 10. listopada 1985.), američki filmski glumac ruskog podrijetla.
Novi!!: 10. listopada i Yul Brynner · Vidi više »
Zvonimir Rogoz
Williama Shakespearea Zvonimir Rogoz (Zagreb, 10. listopada 1887. – Zagreb, 6. veljače 1988.) bio je hrvatski kazališni i filmski glumac te redatelj i prevoditelj.
Novi!!: 10. listopada i Zvonimir Rogoz · Vidi više »
1813.
Bez opisa.
Novi!!: 10. listopada i 1813. · Vidi više »
1830.
Bez opisa.
Novi!!: 10. listopada i 1830. · Vidi više »
1887.
Bez opisa.
Novi!!: 10. listopada i 1887. · Vidi više »
1889.
Bez opisa.
Novi!!: 10. listopada i 1889. · Vidi više »
1901.
1901. (MCMI), prva je godina 20. stoljeća.
Novi!!: 10. listopada i 1901. · Vidi više »
1904.
Bez opisa.
Novi!!: 10. listopada i 1904. · Vidi više »
1911.
Bez opisa.
Novi!!: 10. listopada i 1911. · Vidi više »
1913.
Bez opisa.
Novi!!: 10. listopada i 1913. · Vidi više »
1915.
Bez opisa.
Novi!!: 10. listopada i 1915. · Vidi više »
1916.
Bez opisa.
Novi!!: 10. listopada i 1916. · Vidi više »
1926.
Bez opisa.
Novi!!: 10. listopada i 1926. · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: 10. listopada i 1934. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: 10. listopada i 1947. · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: 10. listopada i 1964. · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: 10. listopada i 1965. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: 10. listopada i 1967. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: 10. listopada i 1970. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: 10. listopada i 1971. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: 10. listopada i 1973. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: 10. listopada i 1974. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: 10. listopada i 1976. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: 10. listopada i 1979. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: 10. listopada i 1984. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: 10. listopada i 1985. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: 10. listopada i 1988. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: 10. listopada i 1991. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: 10. listopada i 2005. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: 10. listopada i 2012. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: 10. listopada i 2015. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: 10. listopada i 2017. · Vidi više »
680.
Bez opisa.
Novi!!: 10. listopada i 680. · Vidi više »
732.
Bez opisa.
Novi!!: 10. listopada i 732. · Vidi više »
