Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

10. rujna

Indeks 10. rujna

10.

150 odnosi: Agostinho Neto, Aleksije II. Komnen, Anarhija, Arthur Holly Compton, Atentat, Štefan Beéry, Štefan Sijarto, Švicarska, Ženeva, Bejzbol, British Airways, Carica Matilda, Commonwealth (zajednica država), Dora Pejačević, Douglas DC-9, Drugi svjetski rat, Elizabeta Austrijska, Ernst Öpik, Europska ekonomska zajednica, Federico III. da Montefeltro, Felix Bloch, Ferdinand I., bugarski car, Ferdinand Konščak, François Mitterrand, Francuska, George Paget Thomson, Gradišćanski Hrvati, Gregorijanski kalendar, Gvineja Bisau, Henry Purcell, Hrvatski olimpijski odbor, Ivan Krajačić, Ivan Pavao II., Jared Diamond, Jean Vanier, Jegor Letov, Jeppe Aakjær, John Soane, Joseph Wheeler, Jure Radić, Kalabrija, Karl Lagerfeld, London, Ludovik I. Anžuvinac, Luj IV., kralj Zapadne Franačke, Mađarska, Marie Laveau, Marija Terezija Španjolska, Mary Wollstonecraft, Mirko Filipović, ..., Mljet, Oleksandr Dovženko, Oslo, Papa, Peru, Pisac, Podgora, Portugal, Prijestupna godina, Raspad Austro-Ugarske, Robert Wise, Roger Maris, Saint-germainski ugovor, Samoubojstvo, Simón Bolívar, Slovenci, Svećenik, Sveti Nikola Tolentinski, Tāufaʻāhau Tupou IV., Trident, Ujedinjeni narodi, Ujedinjeno Kraljevstvo, Wolfgang von Trips, Zrakoplovna nesreća pokraj Zagreba 1976., Zvonko Bušić, 1102., 1167., 1169., 1183., 1245., 1305., 1326., 1382., 1422., 1482., 1638., 1659., 1683., 1695., 1703., 1753., 1759., 1765., 1775., 1797., 1801., 1823., 1833., 1836., 1837., 1841., 1861., 1866., 1881., 1885., 1891., 1892., 1894., 1898., 19. prosinca, 1905., 1906., 1914., 1918., 1919., 1922., 1923., 1928., 1930., 1933., 1934., 1937., 1941., 1942., 1944., 1953., 1955., 1956., 1961., 1962., 1963., 1964., 1974., 1975., 1976., 1979., 1983., 1984., 1985., 1986., 1991., 1994., 2002., 2005., 2006., 2008., 2016., 2019., 921., 954.. Proširite indeks (100 više) »

Agostinho Neto

António Agostinho Neto (17. rujna 1922. – 10. rujna 1979.), angolski pjesnik, nacionalist, pristaša marksizma-lenjinizma i prvi predsjednik nezavisne Angole.

Novi!!: 10. rujna i Agostinho Neto · Vidi više »

Aleksije II. Komnen

Aleksije II. Komnen Aleksije II.

Novi!!: 10. rujna i Aleksije II. Komnen · Vidi više »

Anarhija

Simbol anarhije Anarhija (grč. αναρχία (anarchia), što znači bez vlasti (prefiks an- znači bez, korijen arch- se prevodi kao vlada ili vlast)) je oblik društva u kojem bi se nastojalo poništiti svaki oblik nametnutog autoriteta; anarhisti vjeruju u čovjekovu prirodnu sposobnost autokontrole u društvu.

Novi!!: 10. rujna i Anarhija · Vidi više »

Arthur Holly Compton

Arthur Holly Compton (Wooster, Ohio, 10. rujna 1892. – Berkely, Kalifornija, 15. ožujka 1962.), američki fizičar.

Novi!!: 10. rujna i Arthur Holly Compton · Vidi više »

Atentat

Abrahama Lincolna 1865. Atentat (latinski attentare.

Novi!!: 10. rujna i Atentat · Vidi više »

Štefan Beéry

Štefan (Stjepan) Beéry ili Béry, Béri (mađarski Beéry István) (Fintafa, 10. rujna, 1841. – Stinac, 5. studenog, 1906.) mađarski je katolički svećenik i pisac gradišćanskohrvatskog jezika.

Novi!!: 10. rujna i Štefan Beéry · Vidi više »

Štefan Sijarto

Štefan (Števan) Sijarto (mađ.: Szijjártó István (Večeslavci, o. 1765. – Domanjševci, 10. rujna, 1833.) slovenski evangelički pisac u Mađarskoj. Rođen u Prekmurju (danas Slovenija) uz štajersku granicu, njegov otac je bio seljak, Ivan Sijarto. Pohađao školu u Čobi (Nemescsó), gimnaziju u Šopronu od 1783. godine. Isprva je radio u mjestu Križevci (Tótkeresztúr), 1787. – 1806. godine u Puconcima (Pucinc/Battyánd), te na kraju u Domanjševcima. 1796. godine pisao djelo evangeličke pjesmarice Mrtvecsne Peszmi (Pogrebne pjesme).

Novi!!: 10. rujna i Štefan Sijarto · Vidi više »

Švicarska

Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.

Novi!!: 10. rujna i Švicarska · Vidi više »

Ženeva

Ženeva (fr. Genève, njem. Genf, tal. Ginevra, roh. Genevra) je drugi grad po veličini u Švicarskoj.

Novi!!: 10. rujna i Ženeva · Vidi više »

Bejzbol

Bejzbol (od engleskog naziva baseball, što dolazi od riječi base što znači baza i riječi ball što znači lopta) je momčadski sport u kojem se loptica udara palicom.

Novi!!: 10. rujna i Bejzbol · Vidi više »

British Airways

British Airways (BA) je nacionalna aviokompanija i glavni zračni prijevoznik Velike Britanije i jedna od najvećih zrakoplovnih kompanija u Europi.

Novi!!: 10. rujna i British Airways · Vidi više »

Carica Matilda

Matilda († 10. rujna 1167.) bila je kći engleskog kralja Henrika I. i Matilde Škotske.

Novi!!: 10. rujna i Carica Matilda · Vidi više »

Commonwealth (zajednica država)

Britanska zajednica naroda Commonwealth (eng. Commonwealth of Nations, ili kraće Commonwealth; slobodno prevedeno Zajednica nacija) je zajednica država od kojih je većina nekoć bila dio Britanskog Carstva.

Novi!!: 10. rujna i Commonwealth (zajednica država) · Vidi više »

Dora Pejačević

Maria Theodora Paulina Sophie von Lumbe, poznata kao Dora Pejačević (Budimpešta, 10. rujna 1885. – München, 5. ožujka 1923.), bila je hrvatska skladateljica i violinistica, rodom iz slavonske grofovske obitelji Pejačević.

Novi!!: 10. rujna i Dora Pejačević · Vidi više »

Douglas DC-9

Pilotska kabina JAT-ov DC-9 na slijetanju 1985. godine McDonnell Douglas DC-9 (u početku poznat kao Douglas DC-9) je linijski putnički mlazni avion dizajniran za učestale, kratke letove.

Novi!!: 10. rujna i Douglas DC-9 · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: 10. rujna i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Elizabeta Austrijska

Carica Elizabeta Elizabeta Austrijska (također i Elizabeta Bavarska, punog imena Elizabeta Amalija Eugenija, poznatija pod nadimkom Sisi; München, 24. prosinca 1837. – Ženeva, 10. rujna 1898.), bila je austrijska carica i ugarsko-hrvatska kraljica, supruga cara i kralja Franje Josipa I.

Novi!!: 10. rujna i Elizabeta Austrijska · Vidi više »

Ernst Öpik

Ernst Julius Öpik (Kunda, 22. listopada 1893. – Bangor, 10. rujna 1985.) je bio estonski astronom i astrofizičar koji je proveo drugi dio svoje karijere (1948. – 1981.) u opservatoriju Armaghu u Sjevernoj Irskoj.

Novi!!: 10. rujna i Ernst Öpik · Vidi više »

Europska ekonomska zajednica

Prvobitne članice EEZ-a Europska ekonomska zajednica (skraćeno EEZ) osnovana je 25. ožujka 1957. godine u Rimu.

Novi!!: 10. rujna i Europska ekonomska zajednica · Vidi više »

Federico III. da Montefeltro

Federico da Montefeltro službeno Federico III da Montefeltro (Gubbio, 7. lipnja 1422. – Ferrara, 10. rujna 1482.), bio je nezakoniti sin Guidantonija Montefeltra kneza Urbina i Montefeltra, koji je nakon smrti brata postao vojvoda vojvodstva Urbino.

Novi!!: 10. rujna i Federico III. da Montefeltro · Vidi više »

Felix Bloch

Felix Bloch (Zürich, 23. listopada 1905. – Zürich, 10. rujna 1983.), američki fizičar švicarskog podrijetla.

Novi!!: 10. rujna i Felix Bloch · Vidi više »

Ferdinand I., bugarski car

Ferdinand I., rođen kao Ferdinand Maximilian Karl Leopold Maria von Sachsen-Coburg und Gotha (Beč, 26. veljače 1861. – Coburg, 10. rujna 1948.), bugarski knez (1887. – 1908.) i kralj (zapravo car) (1908. – 1918.) iz njemačke dinastije Sachsen-Coburg-Gotha.

Novi!!: 10. rujna i Ferdinand I., bugarski car · Vidi više »

Ferdinand Konščak

Ferdinand Konščak (Varaždin, 2. prosinca 1703. ‒ San Ignacio, 10. rujna 1759.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, misionar, istraživač, kartograf, geolog, matematičar, prirodoslovac, astronom i graditelj.

Novi!!: 10. rujna i Ferdinand Konščak · Vidi više »

François Mitterrand

François Maurice Adrien Marie Mitterrand (Jarnac, 26. listopada 1916. – Pariz, 8. siječnja 1996.), francuski političar, predsjednik Republike Francuske od 21. svibnja 1981. do 17. svibnja 1995. Član Socijalističke stranke.

Novi!!: 10. rujna i François Mitterrand · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: 10. rujna i Francuska · Vidi više »

George Paget Thomson

Sir George Paget Thomson (Cambridge, 3. svibnja 1892. — Cambridge, 10. rujna 1975.), britanski fizičari i dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1937. zbog eksperimentalnog otkrića difrakcije elektrona.

Novi!!: 10. rujna i George Paget Thomson · Vidi više »

Gradišćanski Hrvati

Položaj Gradišća na karti Austrije Dvojezični natpis u Gradišću Gradišćanski Hrvati (njem. Burgenlandkroaten, mađ. Burgenlandi horvátok, slk. Burgendlandskí Chorváti) skupni je naziv za Hrvate nastanjene na području Burgenlanda (Gradišća) u istočnoj Austriji i susjednim predjelima Mađarske i Slovačke.

Novi!!: 10. rujna i Gradišćanski Hrvati · Vidi više »

Gregorijanski kalendar

Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).

Novi!!: 10. rujna i Gregorijanski kalendar · Vidi više »

Gvineja Bisau

Gvineja Bisau je država u zapadnoj Africi.

Novi!!: 10. rujna i Gvineja Bisau · Vidi više »

Henry Purcell

Henry Purcell (London, 10. rujna 1659. – London, 21. studenog 1695.), engleski skladatelj i orguljaš.

Novi!!: 10. rujna i Henry Purcell · Vidi više »

Hrvatski olimpijski odbor

100px |- bgcolor.

Novi!!: 10. rujna i Hrvatski olimpijski odbor · Vidi više »

Ivan Krajačić

Ivan Krajačić zvani Stevo (Poljane kraj Nove Gradiške, 29. kolovoza 1906. – Zagreb, 10. rujna 1986.) bio je prijeratni hrvatski komunist, prvi načelnik hrvatske Ozne (1944.-1946.), zatim ministar unutrašnjih poslova NR Hrvatske (1946. - 1953.), te predsjednik Sabora SR Hrvatske od 1963. do 1967. godine.

Novi!!: 10. rujna i Ivan Krajačić · Vidi više »

Ivan Pavao II.

Sveti Ivan Pavao II. (lat. Sanctus Ioannes Paulus PP. II.), također zvan Ivan Pavao Veliki (Wadowice, 18. svibnja 1920. – Vatikan, 2. travnja 2005.), rođen kao Karol Józef Wojtyła, 264.

Novi!!: 10. rujna i Ivan Pavao II. · Vidi više »

Jared Diamond

'''Jared Diamond''' (2007.) Jared Mason Diamond (Boston, 10. rujna 1937.) američki je evolucionarni biolog, fiziolog, biogeograf i publicist.

Novi!!: 10. rujna i Jared Diamond · Vidi više »

Jean Vanier

Jean Vanier 2012. godine Jean Vanier (Ženeva, 10. rujna 1928. – Pariz, 7. svibnja 2019.), kanadski katolički filozof, teolog i humanitarni djelatnik.

Novi!!: 10. rujna i Jean Vanier · Vidi više »

Jegor Letov

Jegor Letov (rus. Егор Летов) (Omsk, 10. rujna 1964. – Omsk, 19. veljače 2008.) - pravim imenom - Igor Fjodorovič Letov (rus. Игорь Фёдорович Летов) - osnivač, lider i pjevač ruske punk-rock grupe Graždanskaja Oborona (hrv. građanska obrana).

Novi!!: 10. rujna i Jegor Letov · Vidi više »

Jeppe Aakjær

'''Jeppe Aakjær''' Jeppe Aakjær (Aakjaer, 10. rujna 1866. – Jenle, 22. travnja 1930.), danski književnik.

Novi!!: 10. rujna i Jeppe Aakjær · Vidi više »

John Soane

Sir John Soane (Goring-on-Thames, 10. rujna 1753. – London, 20. siječnja 1837.) bio je engleski arhitekt koji zauzima istaknuto mjesto u arhitekturi britanskog neoklasicizma.

Novi!!: 10. rujna i John Soane · Vidi više »

Joseph Wheeler

Joseph Wheeler (10. rujna 1836. – 25. siječnja 1906.), bio je američki vojnik i političar.

Novi!!: 10. rujna i Joseph Wheeler · Vidi više »

Jure Radić

Jure Radić (Baška Voda, 15. rujna 1953. – Zagreb, 10. rujna 2016.) bio je hrvatski političar i poduzetnik.

Novi!!: 10. rujna i Jure Radić · Vidi više »

Kalabrija

Kalabrija, bivši Brutium, je regija u južnoj Italiji, koja obuhvaća "vrh" talijanske "čizme", južno od Napulja.

Novi!!: 10. rujna i Kalabrija · Vidi više »

Karl Lagerfeld

Karl Lagerfeld 2014. godine Karl Otto Lagerfeld (Hamburg, 10. rujna 1933. – Neuilly-sur-Seine, 19. veljače 2019.) je bio njemački modni kreator, dizajner i fotograf.

Novi!!: 10. rujna i Karl Lagerfeld · Vidi više »

London

London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.

Novi!!: 10. rujna i London · Vidi više »

Ludovik I. Anžuvinac

Grb Ludovika I. Anžuvinskog Zadru. website.

Novi!!: 10. rujna i Ludovik I. Anžuvinac · Vidi više »

Luj IV., kralj Zapadne Franačke

Luj IV. Prekomorski (920./921. – 10. rujna 954.) bio je zapadnofranački kralj 936.

Novi!!: 10. rujna i Luj IV., kralj Zapadne Franačke · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).

Novi!!: 10. rujna i Mađarska · Vidi više »

Marie Laveau

Marie Laveau (1794./1801. – 1881.) Marie Laveau (Marie I.) (New Orleans, 10. rujna 1801. ili 1794. – New Orleans, 16. lipnja 1881.), američka voodoo svećenica kreolskog podrijela.

Novi!!: 10. rujna i Marie Laveau · Vidi više »

Marija Terezija Španjolska

Marija Terezija (El Escorial, Španjolska, 10. rujna 1638. - Dvorac Versailles, Versailles, Francuska, 30. srpnja 1683.) bila je rođenjem infanta od Španjolske i Portugala (do 1640.), austrijska nadvojvotkinja kao pripadnica španjolske grane Habsburgovaca, te udajom za Luja XIV. kraljica Francuske od 1660. do svoje smrti.

Novi!!: 10. rujna i Marija Terezija Španjolska · Vidi više »

Mary Wollstonecraft

'''Mary Wollstonecraft''' (oko 1797.), autor: John Opie. Mary Wollstonecraft (Hoxton, 27. travnja 1759. – London, 10. rujna 1797.), britanska književnica, filozofkinja i rana feministica.

Novi!!: 10. rujna i Mary Wollstonecraft · Vidi više »

Mirko Filipović

|- bgcolor.

Novi!!: 10. rujna i Mirko Filipović · Vidi više »

Mljet

Mljet (lat. Melita, tal. Meleda) je osmi otok po veličini u Hrvatskoj, jedan od najvećih južnodalmatinskih otoka te ujedno najjužniji i najistočniji od većih hrvatskih otoka.

Novi!!: 10. rujna i Mljet · Vidi više »

Oleksandr Dovženko

Oleksandr Dovženko (ukr. Олександр Петрович Довженко); (Sosnicja, 10. rujna 1894. – Moskva, 25. studenoga 1956.) ukrajinski filmski redatelj, scenarist, producent i ravnatelj filmske produkcije u Sovjetskom Savezu.

Novi!!: 10. rujna i Oleksandr Dovženko · Vidi više »

Oslo

Oslo je glavni grad Norveške, ima 1 019 513 stanovnika (2020.) i prostire se na površini od 426 km².

Novi!!: 10. rujna i Oslo · Vidi više »

Papa

Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).

Novi!!: 10. rujna i Papa · Vidi više »

Peru

Machu Picchu Peru (španjolski Perú) je država u zapadnom dijelu Južne Amerike koja graniči s Ekvadorom na sjeverozapadu, Kolumbijom na sjeveru, Brazilom na istoku, Bolivijom na istoku i jugu, Čileom na jugu, i s Tihim oceanom na zapadu.

Novi!!: 10. rujna i Peru · Vidi više »

Pisac

pisaćem stroju, 1939. godine Pisac je osoba koja se profesionalno ili amaterski bavi pisanjem.

Novi!!: 10. rujna i Pisac · Vidi više »

Podgora

Podgora je mjesto i općina u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Novi!!: 10. rujna i Podgora · Vidi više »

Portugal

Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.

Novi!!: 10. rujna i Portugal · Vidi više »

Prijestupna godina

Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.

Novi!!: 10. rujna i Prijestupna godina · Vidi više »

Raspad Austro-Ugarske

Austro-Ugarska je naziv Habsburške Monarhije od Austro-ugarske nagodbe 1867.

Novi!!: 10. rujna i Raspad Austro-Ugarske · Vidi više »

Robert Wise

Robert Wise (10. rujna 1914. – 14. rujna 2005.), američki filmski montažer, redatelj i producent, dobitnik Oscara za režiju i produkciju.

Novi!!: 10. rujna i Robert Wise · Vidi više »

Roger Maris

mini Roger Eugene Maris (Hibbing, Minnesota, 10. rujna 1934. – Houston, Teksas, 14. prosinca 1985.) bio je američki igrač baseballa, hrvatskih korijena.

Novi!!: 10. rujna i Roger Maris · Vidi više »

Saint-germainski ugovor

Bosna i Hercegovina 1914. godine Saint-germainski ugovor ugovor između Republike Austrije i zemalja pobjednica u Prvom svjetskom ratu (Velika Britanija, Francuska, Italija, SAD, Japan i dr.), potpisan 10.

Novi!!: 10. rujna i Saint-germainski ugovor · Vidi više »

Samoubojstvo

Edouarda Maneta. Samoubojstvo (lat. suicidium, od sui caedere, "ubiti sam sebe") je čin svjesnog i namjernog oduzimanja vlastitog života.

Novi!!: 10. rujna i Samoubojstvo · Vidi više »

Simón Bolívar

mini Simón Bolívar (Caracas, 24. srpnja 1783. – kraj Santa Marte, Kolumbija, 17. prosinca 1830.), vojskovođa i državnik.

Novi!!: 10. rujna i Simón Bolívar · Vidi više »

Slovenci

Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.

Novi!!: 10. rujna i Slovenci · Vidi više »

Svećenik

Katolički svećenici u Rimu Svećenik (staroslavenski: свештеникъ), posebno pripremljena osoba koja prinosi misne žrtve i obavlja druge vjerske obrede.

Novi!!: 10. rujna i Svećenik · Vidi više »

Sveti Nikola Tolentinski

Sveti Nikola Tolentinski (1245. – 10. rujna 1305.) Rođen je 1245.

Novi!!: 10. rujna i Sveti Nikola Tolentinski · Vidi više »

Tāufaʻāhau Tupou IV.

Tāufaʻāhau Tupou IV. Tāufaʻāhau Tupou IV (4. srpnja 1918. – 10. rujna 2006.), bio je kralj Tonge od smrti njegove majke 1965.

Novi!!: 10. rujna i Tāufaʻāhau Tupou IV. · Vidi više »

Trident

Trident (tal. Trento, lokalni dijalekti Trènt, njem. Trient) je talijanski grad smješten u dolini rijeke Adige u regiji Trentino-Južni Tirol i glavni grad je pokrajine Trentina.

Novi!!: 10. rujna i Trident · Vidi više »

Ujedinjeni narodi

Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.

Novi!!: 10. rujna i Ujedinjeni narodi · Vidi više »

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.

Novi!!: 10. rujna i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »

Wolfgang von Trips

Wolfgang Alexander Albert Eduard Maximilian Reichsgraf Berghe von Trips (Köln, Njemačka, 4. svibnja 1928. – Monza, Italija, 10. rujna 1961.) je bivši njemački vozač automobilističkih utrka.

Novi!!: 10. rujna i Wolfgang von Trips · Vidi više »

Zrakoplovna nesreća pokraj Zagreba 1976.

Zračni koridori iznad Hrvatske 1976., i prikaz rute leta '''BA 476''' (crveno) i '''JP 550''' (zeleno) 10.

Novi!!: 10. rujna i Zrakoplovna nesreća pokraj Zagreba 1976. · Vidi više »

Zvonko Bušić

Julienne na Grudskoj večeri u Zagrebu 2009. Zvonko Bušić, nadimka Taik (Gorica, BiH, 23. siječnja 1946. − Rovanjska, 1. rujna 2013.), bio je hrvatski politički aktivist i jedan u skupini otmičara putničkoga zrakoplova sa 76 putnika, na letu od New Yorka do Chicaga, u rujnu 1976. godine.

Novi!!: 10. rujna i Zvonko Bušić · Vidi više »

1102.

Bez opisa.

Novi!!: 10. rujna i 1102. · Vidi više »

1167.

Bez opisa.

Novi!!: 10. rujna i 1167. · Vidi više »

1169.

Bez opisa.

Novi!!: 10. rujna i 1169. · Vidi više »

1183.

Bez opisa.

Novi!!: 10. rujna i 1183. · Vidi više »

1245.

Bez opisa.

Novi!!: 10. rujna i 1245. · Vidi više »

1305.

Bez opisa.

Novi!!: 10. rujna i 1305. · Vidi više »

1326.

Bez opisa.

Novi!!: 10. rujna i 1326. · Vidi više »

1382.

Bez opisa.

Novi!!: 10. rujna i 1382. · Vidi više »

1422.

Bez opisa.

Novi!!: 10. rujna i 1422. · Vidi više »

1482.

Bez opisa.

Novi!!: 10. rujna i 1482. · Vidi više »

1638.

Bez opisa.

Novi!!: 10. rujna i 1638. · Vidi više »

1659.

Bez opisa.

Novi!!: 10. rujna i 1659. · Vidi više »

1683.

Bez opisa.

Novi!!: 10. rujna i 1683. · Vidi više »

1695.

Bez opisa.

Novi!!: 10. rujna i 1695. · Vidi više »

1703.

Bez opisa.

Novi!!: 10. rujna i 1703. · Vidi više »

1753.

Bez opisa.

Novi!!: 10. rujna i 1753. · Vidi više »

1759.

Bez opisa.

Novi!!: 10. rujna i 1759. · Vidi više »

1765.

Bez opisa.

Novi!!: 10. rujna i 1765. · Vidi više »

1775.

Bez opisa.

Novi!!: 10. rujna i 1775. · Vidi više »

1797.

Bez opisa.

Novi!!: 10. rujna i 1797. · Vidi više »

1801.

Bez opisa.

Novi!!: 10. rujna i 1801. · Vidi više »

1823.

Bez opisa.

Novi!!: 10. rujna i 1823. · Vidi više »

1833.

Bez opisa.

Novi!!: 10. rujna i 1833. · Vidi više »

1836.

Bez opisa.

Novi!!: 10. rujna i 1836. · Vidi više »

1837.

Bez opisa.

Novi!!: 10. rujna i 1837. · Vidi više »

1841.

Bez opisa.

Novi!!: 10. rujna i 1841. · Vidi više »

1861.

Bez opisa.

Novi!!: 10. rujna i 1861. · Vidi više »

1866.

Bez opisa.

Novi!!: 10. rujna i 1866. · Vidi više »

1881.

Bez opisa.

Novi!!: 10. rujna i 1881. · Vidi više »

1885.

Bez opisa.

Novi!!: 10. rujna i 1885. · Vidi više »

1891.

Bez opisa.

Novi!!: 10. rujna i 1891. · Vidi više »

1892.

Bez opisa.

Novi!!: 10. rujna i 1892. · Vidi više »

1894.

Bez opisa.

Novi!!: 10. rujna i 1894. · Vidi više »

1898.

Bez opisa.

Novi!!: 10. rujna i 1898. · Vidi više »

19. prosinca

19.

Novi!!: 10. rujna i 19. prosinca · Vidi više »

1905.

Bez opisa.

Novi!!: 10. rujna i 1905. · Vidi više »

1906.

Bez opisa.

Novi!!: 10. rujna i 1906. · Vidi više »

1914.

Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.

Novi!!: 10. rujna i 1914. · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

Novi!!: 10. rujna i 1918. · Vidi više »

1919.

Bez opisa.

Novi!!: 10. rujna i 1919. · Vidi više »

1922.

Bez opisa.

Novi!!: 10. rujna i 1922. · Vidi više »

1923.

Bez opisa.

Novi!!: 10. rujna i 1923. · Vidi više »

1928.

1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.

Novi!!: 10. rujna i 1928. · Vidi više »

1930.

Bez opisa.

Novi!!: 10. rujna i 1930. · Vidi više »

1933.

Bez opisa.

Novi!!: 10. rujna i 1933. · Vidi više »

1934.

1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.

Novi!!: 10. rujna i 1934. · Vidi više »

1937.

Bez opisa.

Novi!!: 10. rujna i 1937. · Vidi više »

1941.

Bez opisa.

Novi!!: 10. rujna i 1941. · Vidi više »

1942.

Važni događaji neodređenog datuma.

Novi!!: 10. rujna i 1942. · Vidi više »

1944.

Bez opisa.

Novi!!: 10. rujna i 1944. · Vidi više »

1953.

Bez opisa.

Novi!!: 10. rujna i 1953. · Vidi više »

1955.

Bez opisa.

Novi!!: 10. rujna i 1955. · Vidi više »

1956.

Bez opisa.

Novi!!: 10. rujna i 1956. · Vidi više »

1961.

Bez opisa.

Novi!!: 10. rujna i 1961. · Vidi više »

1962.

1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.

Novi!!: 10. rujna i 1962. · Vidi više »

1963.

Bez opisa.

Novi!!: 10. rujna i 1963. · Vidi više »

1964.

Bez opisa.

Novi!!: 10. rujna i 1964. · Vidi više »

1974.

1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.

Novi!!: 10. rujna i 1974. · Vidi više »

1975.

Bez opisa.

Novi!!: 10. rujna i 1975. · Vidi više »

1976.

Bez opisa.

Novi!!: 10. rujna i 1976. · Vidi više »

1979.

Bez opisa.

Novi!!: 10. rujna i 1979. · Vidi više »

1983.

Bez opisa.

Novi!!: 10. rujna i 1983. · Vidi više »

1984.

Bez opisa.

Novi!!: 10. rujna i 1984. · Vidi više »

1985.

Bez opisa.

Novi!!: 10. rujna i 1985. · Vidi više »

1986.

Bez opisa.

Novi!!: 10. rujna i 1986. · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: 10. rujna i 1991. · Vidi više »

1994.

Bez opisa.

Novi!!: 10. rujna i 1994. · Vidi više »

2002.

2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.

Novi!!: 10. rujna i 2002. · Vidi više »

2005.

2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.

Novi!!: 10. rujna i 2005. · Vidi više »

2006.

2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.

Novi!!: 10. rujna i 2006. · Vidi više »

2008.

2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.

Novi!!: 10. rujna i 2008. · Vidi više »

2016.

Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.

Novi!!: 10. rujna i 2016. · Vidi više »

2019.

2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.

Novi!!: 10. rujna i 2019. · Vidi više »

921.

Bez opisa.

Novi!!: 10. rujna i 921. · Vidi više »

954.

Bez opisa.

Novi!!: 10. rujna i 954. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »