Brže od pregledniku!
117 odnosi: Aachenski mir, Antonio Bajamonti, Antun Karlo Bakotić, Austrija, Židovi, Émile Zola, Belinda, David Schwarz, Demokracija, Dezdemona, Dražen Šivak, Država, Drugi svjetski rat, Elizabeta I., Engleska, Franci, Gaj Marije, Galileo Galilei, Gregorijanski kalendar, Guido Del Mestri, Hilarije iz Poitiersa, Hrvatska, Hrvatska politička emigracija, Italija, Ivo Ćipiko, Izumitelj, James Joyce, Japan, Josip Broz Tito, Jupiter, Kalista (mjesec), Karl Bleibtreu, Karlo III., car Svetog Rimskog Carstva, Karlo Veliki, Koreja, Kralj, Ljudevit Vukotinović, Luka Sorkočević, Mark Bosnich, Matej Mamić, Mihael I. Rangabe, Miloš Biković, Neda Andrić, Odo, zapadnofranački kralj, Orlando Bloom, Patrick Dempsey, Potres, Prijestupna godina, Prosper Jolyot Crébillon, Raif Badawi, ..., Rauf Denktaş, Remigije iz Reimsa, Rozalinda, Rudolf Fizir, Salvador, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Srđana Šimunović, Suverenitet, Ujedinjeno Kraljevstvo, Uran, Uranovi prirodni sateliti, Vatikan, Vitalj Ščerba, Voyager 2, Wyatt Earp, 1559., 157. pr. Kr., 1610., 1674., 1734., 1762., 1789., 1813., 1822., 1831., 1848., 1850., 1859., 1867., 1882., 1887., 1891., 1893., 1897., 1898., 1911., 1915., 1917., 1923., 1924., 1927., 1928., 1929., 1941., 1953., 1960., 1961., 1966., 1972., 1974., 1975., 1976., 1977., 1980., 1982., 1984., 1986., 1988., 1992., 1993., 2001., 2010., 2012., 812., 839., 85. pr. Kr., 888.. Proširite indeks (67 više) »
Aachenski mir
Aachenski mir je mirovni ugovor sklopljen je 13. siječnja 812. godine između bizantskog cara Mihajla (811. – 813.) sklopio s Karlom Velikim, bio je od presudne važnosti za hrvatski narod i njihove krajeve.
Novi!!: 13. siječnja i Aachenski mir · Vidi više »
Antonio Bajamonti
Antonio Bajamonti (Split, 19. rujna 1822. – Split, 13. siječnja 1891.) bio je jedan od zaslužnijih gradonačelnika u razvoju grada Splita, po struci liječnik.
Novi!!: 13. siječnja i Antonio Bajamonti · Vidi više »
Antun Karlo Bakotić
Antun Karlo Bakotić (Kaštel Gomilica, 4. studenoga 1831. – Zadar, 13. siječnja 1887.), hrvatski fizičar i književnik Studirao je matematiku i fiziku u Beču i Veneciji.
Novi!!: 13. siječnja i Antun Karlo Bakotić · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: 13. siječnja i Austrija · Vidi više »
Židovi
Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.
Novi!!: 13. siječnja i Židovi · Vidi više »
Émile Zola
Émile Zola (Pariz, 2. travnja 1840. – Pariz, 29. rujna 1902.) francuski je romanopisac i osnivač i predstavnik naturalističkog pravca.
Novi!!: 13. siječnja i Émile Zola · Vidi više »
Belinda
Belinda (također Uran XIV) je prirodni satelit planeta Uran, iz grupe manjih unutarnjih pravilnih satelita, s oko 81 kilometar u promjeru i orbitalnim periodom od 14 sati i 58,6 minuta.
Novi!!: 13. siječnja i Belinda · Vidi više »
David Schwarz
Zračni brod ''Tempelhof'' iz 1897. koji je konstruirao izumitelj David Schwarz. David Schwarz (Keszthely, Mađarska, 2. listopada 1850. – Beč, 13. siječnja 1897.), trgovac i izumitelj židovsko-mađarskog podrijetla.
Novi!!: 13. siječnja i David Schwarz · Vidi više »
Demokracija
Glasovanje u Francuskoj 2007. Izravna demokracija u Švicarskoj Pojam demokracija označava pluralistički oblik vlasti u kojem sve odluke neke države donosi izravno ili neizravno većina njezinih građana kroz izbore.
Novi!!: 13. siječnja i Demokracija · Vidi više »
Dezdemona
Desdemona (također Uran X) je prirodni satelit planeta Uran, iz grupe manjih unutarnjih pravilnih, s oko 64 kilometara u promjeru i orbitalnim periodom od 0.473649597 ± 0.000000014 dana.
Novi!!: 13. siječnja i Dezdemona · Vidi više »
Dražen Šivak
Dražen Šivak (Rijeka, 13. siječnja 1974.) hrvatski je glumac.
Novi!!: 13. siječnja i Dražen Šivak · Vidi više »
Država
Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.
Novi!!: 13. siječnja i Država · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: 13. siječnja i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Elizabeta I.
Elizabeta I. (Palača Placentia, 7. rujna 1533. – Palača Richmond, 24. ožujka 1603.), engleska kraljica.
Novi!!: 13. siječnja i Elizabeta I. · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: 13. siječnja i Engleska · Vidi više »
Franci
Franci su bili germansko pleme koje je vladalo područjem današnje Francuske, ondašnje Galije i današnje Njemačke nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva.
Novi!!: 13. siječnja i Franci · Vidi više »
Gaj Marije
Gaj Marije (157. pr. Kr. - 13. siječnja 86. pr. Kr.), plebejac, bio je vođa stranke populara.
Novi!!: 13. siječnja i Gaj Marije · Vidi više »
Galileo Galilei
tijela. Rimskom inkvizicijom. Galileo Galilei, punim imenom Galileo di Vincenzo Bonaiuti de' Galilei (Pisa, 15. veljače 1564. – Arcetri, 8. siječnja 1642.), bio je talijanski matematičar, fizičar, astronom, polihistor i filozof.
Novi!!: 13. siječnja i Galileo Galilei · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 13. siječnja i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Guido Del Mestri
Guido Del Mestri (Banja Luka, 13. siječnja 1911. – Nürnberg, 2. kolovoza 1993.) je bio talijanski kardinal, trostruki doktor znanosti i apostolski nuncij Svete Stolice.
Novi!!: 13. siječnja i Guido Del Mestri · Vidi više »
Hilarije iz Poitiersa
Sveti Hilarije iz Poitiersa (Poitiers, oko 310. – Poitiers, oko 367.), kršćanski svetac, biskup i crkveni naučitelj.
Novi!!: 13. siječnja i Hilarije iz Poitiersa · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: 13. siječnja i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska politička emigracija
Hrvatska politička emigracija (u njemačkom Exilkroaten, u engleskom Exiled Croats) je pojam kojim se obično označava skupine Hrvata raznih političkih struja i naraštaja koji su se od osnutka Kraljevine SHS 1918.
Novi!!: 13. siječnja i Hrvatska politička emigracija · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: 13. siječnja i Italija · Vidi više »
Ivo Ćipiko
Gotičke kuće u Bolu na Braču Ivo Ćipiko (Kaštel Novi, 13. siječnja 1867. – Kaštel Novi, 24. rujna 1923.), srpski književnik, koji je Srbinom postao vlastitom odlukom.
Novi!!: 13. siječnja i Ivo Ćipiko · Vidi više »
Izumitelj
Izumitelj je osoba koja je inventivnim pristupom stvorila nove predmete uporabe, uređaje ili tehnološke postupke (proizvodnje, kontrole i dr.), tj.
Novi!!: 13. siječnja i Izumitelj · Vidi više »
James Joyce
James Augustine Aloysius Joyce (Dublin, 2. veljače 1882. – Zürich, 13. siječnja 1941.), irski književnik Jedan od utemeljitelja modernog romana.
Novi!!: 13. siječnja i James Joyce · Vidi više »
Japan
Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.
Novi!!: 13. siječnja i Japan · Vidi više »
Josip Broz Tito
Josip Broz (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), poznat pod nadimkom Tito, bio je jugoslavenski komunistički revolucionar, političar i državnik, prvi glavni tajnik Pokreta nesvrstanih, predsjednik predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije i autokratski, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u kontinuitetu od 14. siječnja 1953. do svoje smrti 4. svibnja 1980. Iako je bio čelnik totalitarne države i unatoč činjenici da je njegova vladavina zbog političke represije,, Opća i nacionalna enciklopedija, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 30.
Novi!!: 13. siječnja i Josip Broz Tito · Vidi više »
Jupiter
Zemlje. Okomit presjek temperature atmosfere ovisno o visini. zemljopisnoj širini (jovigrafske širine). Europa (isto na dnu). Jupiter je planet iz klase plinovitih divova s najvećim promjerom i najvećom masom u Sunčevu sustavu, peti po udaljenosti od Sunca (prosječna udaljenost mu je 778 milijuna kilometara); jednom obiđe Sunce za 11,862 godina.
Novi!!: 13. siječnja i Jupiter · Vidi više »
Kalista (mjesec)
Kalista je satelit Jupitera. Kruži oko Jupitera na udaljenosti od 1 883 000 km. Polumjer joj iznosi oko 2400 km, a masa 1.08 × 1023 kg. Kalista je, iza Ganimeda i Titana, treći prirodni satelit po veličini u Sunčevu sustavu.
Novi!!: 13. siječnja i Kalista (mjesec) · Vidi više »
Karl Bleibtreu
'''Karl Bleibtreu''' Karl Bleibtreu (Berlin, 13. siječnja 1859. – Locarno, 30. siječnja 1928.), njemački književnik Bio je kritičar, kazališni pisac i pripovjedač.
Novi!!: 13. siječnja i Karl Bleibtreu · Vidi više »
Karlo III., car Svetog Rimskog Carstva
Karlo III.
Novi!!: 13. siječnja i Karlo III., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Karlo Veliki
Karlo Veliki (latinski: Carolus Magnus ili Karolus Magnus, njemački: Karl der Große, francuski i engleski: Charlemagne; 2. travnja 747. – 28. siječnja 814.), franački kralj od 768. – 771., jedini vladar od 771. do 814., car od 800. godine.
Novi!!: 13. siječnja i Karlo Veliki · Vidi više »
Koreja
Položaj Koreje Koreja (korejski:Daehan 대한(McCune-Reischauer),Choseon 조선(Revidirana romanizacija korejskog).
Novi!!: 13. siječnja i Koreja · Vidi više »
Kralj
Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.
Novi!!: 13. siječnja i Kralj · Vidi više »
Ljudevit Vukotinović
Ljudevit Farkaš Vukotinović (Zagreb, 13. siječnja 1813. – Zagreb, 17. ožujka 1893.), bio je hrvatski književnik, političar, državni činovnik, znanstvenik i gospodarstvenik.
Novi!!: 13. siječnja i Ljudevit Vukotinović · Vidi više »
Luka Sorkočević
Luka Ignacije Antunov Sorkočević (tal. Luca Sorgo; Dubrovnik, 13. siječnja 1734. – Dubrovnik, 11. rujna 1789.), hrvatski skladatelj, iz dubrovačke patricijske obitelji Sorkočević.
Novi!!: 13. siječnja i Luka Sorkočević · Vidi više »
Mark Bosnich
Bosnich u dresu Central Coast Mariners 2008. godine. Mark Bosnich (Liverpool, Australija, 13. siječnja 1972.), australski umirovljeni nogometni vratar i bivši australski reprezentativac hrvatskog podrijetla.
Novi!!: 13. siječnja i Mark Bosnich · Vidi više »
Matej Mamić
Matej Mamić (Tomislavgrad, 13. siječnja 1975.) je bivši hrvatski profesionalni košarkaš.
Novi!!: 13. siječnja i Matej Mamić · Vidi više »
Mihael I. Rangabe
'''Mihajlo I.''' na kovanici iz njegovog vremena Mihael I. Rangabe (grčki: Μιχαήλ Α΄ Ραγγαβέ, Mihail o Protos Rangabé), (umro 11. siječnja 844.) bio je bizantski car (811. – 813.) koji je Aachenskim mirom priznao franačko Rimsko Carstvo.
Novi!!: 13. siječnja i Mihael I. Rangabe · Vidi više »
Miloš Biković
Miloš Biković (Beograd, 13. siječnja 1988.) srbijanski je filmski, televizijski i kazališni glumac.
Novi!!: 13. siječnja i Miloš Biković · Vidi više »
Neda Andrić
Neda Andrić, rođena Kauzlarić (Ogulin, 25. kolovoza 1927. – 13. siječnja 2010.) bila je jedina riječka gradonačelnica.
Novi!!: 13. siječnja i Neda Andrić · Vidi više »
Odo, zapadnofranački kralj
Odo (Eudes; 860. – 1. siječnja 898.) bio je zapadnofranački kralj 887.
Novi!!: 13. siječnja i Odo, zapadnofranački kralj · Vidi više »
Orlando Bloom
Orlando Bloom (Canterbury, 13. siječnja 1977.), britanski filmski glumac.
Novi!!: 13. siječnja i Orlando Bloom · Vidi više »
Patrick Dempsey
Patrick Dempsey (13. siječnja 1966.) je američki glumac i vozač utrka.
Novi!!: 13. siječnja i Patrick Dempsey · Vidi više »
Potres
epicentrima potresa od 1963. – 1998. godine San Franciscu 1906. potresa u Indijskom oceanu 2004. Seizmogram snima 3 vrste potresnih valova: crvena linija pokazuje P-valove koji su najbrži; zelena linija pokazuje S-valove koji su sporiji 1,7 puta; dugi valovi ili L-valovi su najsporiji a djelovanje im je slabo. Hrvatskoj. Hrvatskoj. Shematski prikaz unutrašnjosti Zemlje. 1. kontinentalna kora – 2. oceanska kora – 3. gornji plašt – 4. donji plašt – 5. vanjska jezgra – 6. unutarnja jezgra – A: granica između kore i plašta (Mohorovičićev diskontinuitet) – B: granica između plašta i jezgre (Gutenbergov diskontinuitet) – C: granica između unutarnje i vanjske jezgre (Lehmannov diskontinuitet). Rekonstrukcija Zhang Hengovog seizmografa. Potres je iznenadna i kratkotrajna vibracija tla uzrokovana urušavanjem stijena (urušni potres), magmatskom aktivnošću (vulkanski potres) ili tektonskim poremećajima (tektonski potres) u litosferi i dijelom u Zemljinu plaštu.
Novi!!: 13. siječnja i Potres · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 13. siječnja i Prijestupna godina · Vidi više »
Prosper Jolyot Crébillon
'''Prosper Jolyot Crébillon''' Prosper Jolyot Crébillon (Dijon, 13. siječnja 1674. – Pariz, 17. lipnja 1762.), francuski pisac tragedija.
Novi!!: 13. siječnja i Prosper Jolyot Crébillon · Vidi više »
Raif Badawi
Supruga Ensaf Haidar drži govor o svome mužu 2015. godine. Raif bin Muhammad Badawi (arapski: رائف بن محمد بدوي, također transkribiran kao Raef bin Mohammed Badawi; Khobar, 13. siječnja 1984.) saudijski je pisac, disident, zatvorenik i aktivist.
Novi!!: 13. siječnja i Raif Badawi · Vidi više »
Rauf Denktaş
'''Rauf Denktaş''' Rauf Denktaş (Pafos, 27. siječnja 1924. – Nikozija, 13. siječnja 2012.), turski političar.
Novi!!: 13. siječnja i Rauf Denktaş · Vidi više »
Remigije iz Reimsa
Remigije iz Reimsa (lat. Remigius, tal. Remigio; oko 437. – 13. siječnja 533.), biskup Reimsa, poznat po tome što je 24. prosinca 496. krstio franačkog kralja Klodviga I., a čiji su primjer slijedili svi njegovi dotada poganski podanici.
Novi!!: 13. siječnja i Remigije iz Reimsa · Vidi više »
Rozalinda
Rozalinda (također Uran XIII) je prirodni satelit planeta Uran, iz grupe manjih unutarnjih pravilnih, s oko 72 kilometra u promjeru i orbitalnim periodom od 0.558459529 ± 0.000000019 dana.
Novi!!: 13. siječnja i Rozalinda · Vidi više »
Rudolf Fizir
Rudolf Fizir (Ludbreg, 13. siječnja 1891. – Zagreb, 11. studenog 1960.), najpoznatiji i najdjelotvorniji hrvatski konstruktor zrakoplova.
Novi!!: 13. siječnja i Rudolf Fizir · Vidi više »
Salvador
Salvador (špa. El Salvador.
Novi!!: 13. siječnja i Salvador · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: 13. siječnja i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Srđana Šimunović
Srđana Šimunović (Dubrovnik, 13. siječnja 1976.) je hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica.
Novi!!: 13. siječnja i Srđana Šimunović · Vidi više »
Suverenitet
Suverenitet (fra. souverain od lat. superanus) je potpuna vlast vladara, države ili naroda na vlastitu teritoriju (suverenost u odnosu prema političkoj zajednici unutar države, odnosno unutarnji suverenitet), te nezavisnost takve vlasti u odnosu na bilo kakvu izvanjsku, tuđu vlast.
Novi!!: 13. siječnja i Suverenitet · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: 13. siječnja i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Uran
Uran je sedmi po redu planet od Sunca, na srednjoj udaljenosti od Sunca 19,23 astronomskih jedinica.
Novi!!: 13. siječnja i Uran · Vidi više »
Uranovi prirodni sateliti
Uranovi prirodni sateliti su prirodni sateliti Urana i dosada ih je otkriveno 27.
Novi!!: 13. siječnja i Uranovi prirodni sateliti · Vidi više »
Vatikan
Vatikan ili Vatikanski Grad (lat. Status Civitatis Vaticanae, tal. Stato della Città del Vaticano, službeno: Država Vatikanskoga Grada) najmanja je država svijeta, omeđena zidinama i okružena gradom Rimom u Italiji. Površinom od 0,44 km2 i sa stanovništvom od oko 1000 stanovnika, u obje je kategorije najmanja država svijeta. Grad-država je stvoren 1929. godine Lateranskim ugovorom, kao nasljednik nekada moćne i velike Papinske Države. Vatikan je izborna monarhija kojoj je na čelu biskup Rima – Papa. Vatikan je središte Katoličke crkve i njenog poglavara Pape. Papinska je katedrala bazilika sv. Ivana Lateranskog, a nalazi se izvan vatikanskih zidina.
Novi!!: 13. siječnja i Vatikan · Vidi više »
Vitalj Ščerba
Vitalj Venjadziktavič Ščėrba (bje. Віталь Венядзіктавіч Шчэрба, u medijima često iskrivljeni ruski oblik Vitalij Šerbo, rus. Вита́лий Венеди́ктович Ще́рбо) (Minsk, 13. siječnja 1972.) - bjeloruski gimnastičar, višestruki osvajač olimpijskih medalja, najbolji olimpijac na OI 1992. u Barceloni.
Novi!!: 13. siječnja i Vitalj Ščerba · Vidi više »
Voyager 2
Voyager 2 svemirska sonda je lansirana 1977.
Novi!!: 13. siječnja i Voyager 2 · Vidi više »
Wyatt Earp
Wyatt Earp Wyatt Berry Stapp Earp (19. ožujka 1848. – 13. siječnja, 1929.) bio je američki poljodjelac, lovac bizona, čuvar zakona u raznim gradovima SAD, kockar, vlasnik bara i rudar (tragač za zlatom).
Novi!!: 13. siječnja i Wyatt Earp · Vidi više »
1559.
Bez opisa.
Novi!!: 13. siječnja i 1559. · Vidi više »
157. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: 13. siječnja i 157. pr. Kr. · Vidi više »
1610.
Bez opisa.
Novi!!: 13. siječnja i 1610. · Vidi više »
1674.
Bez opisa.
Novi!!: 13. siječnja i 1674. · Vidi više »
1734.
Bez opisa.
Novi!!: 13. siječnja i 1734. · Vidi više »
1762.
Bez opisa.
Novi!!: 13. siječnja i 1762. · Vidi više »
1789.
Bez opisa.
Novi!!: 13. siječnja i 1789. · Vidi više »
1813.
Bez opisa.
Novi!!: 13. siječnja i 1813. · Vidi više »
1822.
Bez opisa.
Novi!!: 13. siječnja i 1822. · Vidi više »
1831.
Bez opisa.
Novi!!: 13. siječnja i 1831. · Vidi više »
1848.
Bez opisa.
Novi!!: 13. siječnja i 1848. · Vidi više »
1850.
Bez opisa.
Novi!!: 13. siječnja i 1850. · Vidi više »
1859.
Bez opisa.
Novi!!: 13. siječnja i 1859. · Vidi više »
1867.
Bez opisa.
Novi!!: 13. siječnja i 1867. · Vidi više »
1882.
Bez opisa.
Novi!!: 13. siječnja i 1882. · Vidi više »
1887.
Bez opisa.
Novi!!: 13. siječnja i 1887. · Vidi više »
1891.
Bez opisa.
Novi!!: 13. siječnja i 1891. · Vidi više »
1893.
Bez opisa.
Novi!!: 13. siječnja i 1893. · Vidi više »
1897.
Bez opisa.
Novi!!: 13. siječnja i 1897. · Vidi više »
1898.
Bez opisa.
Novi!!: 13. siječnja i 1898. · Vidi više »
1911.
Bez opisa.
Novi!!: 13. siječnja i 1911. · Vidi više »
1915.
Bez opisa.
Novi!!: 13. siječnja i 1915. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: 13. siječnja i 1917. · Vidi više »
1923.
Bez opisa.
Novi!!: 13. siječnja i 1923. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: 13. siječnja i 1924. · Vidi više »
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
Novi!!: 13. siječnja i 1927. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: 13. siječnja i 1928. · Vidi više »
1929.
Bez opisa.
Novi!!: 13. siječnja i 1929. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: 13. siječnja i 1941. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: 13. siječnja i 1953. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: 13. siječnja i 1960. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: 13. siječnja i 1961. · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: 13. siječnja i 1966. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: 13. siječnja i 1972. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: 13. siječnja i 1974. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: 13. siječnja i 1975. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: 13. siječnja i 1976. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: 13. siječnja i 1977. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: 13. siječnja i 1980. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: 13. siječnja i 1982. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: 13. siječnja i 1984. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: 13. siječnja i 1986. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: 13. siječnja i 1988. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: 13. siječnja i 1992. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: 13. siječnja i 1993. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: 13. siječnja i 2001. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: 13. siječnja i 2010. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: 13. siječnja i 2012. · Vidi više »
812.
Bez opisa.
Novi!!: 13. siječnja i 812. · Vidi više »
839.
Bez opisa.
Novi!!: 13. siječnja i 839. · Vidi više »
85. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: 13. siječnja i 85. pr. Kr. · Vidi više »
888.
Bez opisa.
Novi!!: 13. siječnja i 888. · Vidi više »
