Brže od pregledniku!
24 odnosi: Židovi u Hrvatskoj, Budimpešta, Dubrovnik, Hrvatska, Hugo Ehrlich, Hvar, Koločep, Korčula, Lapad, Mladen Kauzlarić, Nagrada Viktor Kovačić, Nagrada Vladimir Nazor, Rudolf Lubynski, Slavonski Brod, Sombor, Split, Varaždin, Zagreb, 10. ožujka, 1895., 1922., 1945., 1975., 27. travnja.
Židovi u Hrvatskoj
Židovi u Hrvatskoj predstavljaju zasebnu nacionalnu i vjersku skupinu kojoj su u Republici Hrvatskoj zajamčena sva vjerska i nacionalna prava.
Novi!!: Stjepan Gomboš i Židovi u Hrvatskoj · Vidi više »
Budimpešta
Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.
Novi!!: Stjepan Gomboš i Budimpešta · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Stjepan Gomboš i Dubrovnik · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Stjepan Gomboš i Hrvatska · Vidi više »
Hugo Ehrlich
Hugo Ehrlich (Zagreb, 31. siječnja 1879. – Zagreb, 21. rujna 1936.), hrvatski arhitekt.
Novi!!: Stjepan Gomboš i Hugo Ehrlich · Vidi više »
Hvar
Hvar Starigradska riva Jelsa Sućuraj Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi Vidova gora i otok Brač hvarske lavande u unutrašnjosti otoka Vinogradi na Hvaru. Glavni hvarski greben. Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m). Crkva-tvrđava sv. Marije u Vrboskoj Hvar (čakavski Hvor, ili For, grčki: Φάρος, Faros) je otok u Hrvatskoj, ispred istočne obale Jadranskog mora.
Novi!!: Stjepan Gomboš i Hvar · Vidi više »
Koločep
Koločep (dubr. ime Kalamota) je otok u Elafitskim otocima, a ujedno i najjužniji naseljeni elafit.
Novi!!: Stjepan Gomboš i Koločep · Vidi više »
Korčula
Rt Ražnjić-najistočniji dio Korčule Korčula (staronjemački: Kurzel, talijanski: Curzola, grčki: Κόρκυρα Μέλαινα, Korkyra Melaina, latinski: Corcyra Nigra) je hrvatski otok u Jadranskom moru pored dalmatinske obale.
Novi!!: Stjepan Gomboš i Korčula · Vidi više »
Lapad
Poluotok i gradski kotar Lapad Lapad je gradski kotar grada Dubrovnika koji se nalazi na istoimenom poluotoku.
Novi!!: Stjepan Gomboš i Lapad · Vidi više »
Mladen Kauzlarić
Mladen Kauzlarić i Stjepan Gomboš - Vila Spitzer, Novakova 15, Zagreb (1931. – 1932.) Mladen Kauzlarić- Vila Heinrich, Borošina 7, Zagreb (1936. – 1937.) Mladen Kauzlarić- Vila Schon, Pantovčak 74 (1937.) Mladen Kauzlarić (Gospić, 10. siječnja 1896. – Zagreb, 6. rujna 1971.), hrvatski arhitekt.
Novi!!: Stjepan Gomboš i Mladen Kauzlarić · Vidi više »
Nagrada Viktor Kovačić
Nagradu Viktor Kovačić godišnja je nagrada za arhitekturu koju godišnje dodjeljuje Udruženje hrvatskih arhitekata.
Novi!!: Stjepan Gomboš i Nagrada Viktor Kovačić · Vidi više »
Nagrada Vladimir Nazor
Nagrada Vladimir Nazor Nagrada Vladimir Nazor hrvatska je državna nagrada koja se dodjeljuje svake godine za najbolja umjetnička ostvarenja u književnosti, glazbi, filmu, likovnim i primijenjenim umjetnostima, kazališnoj umjetnosti te arhitekturi i urbanizmu.
Novi!!: Stjepan Gomboš i Nagrada Vladimir Nazor · Vidi više »
Rudolf Lubynski
Rudolf Lubynski (Zagreb, 31. listopada 1873. – Zagreb, 27. ožujka 1935.), bio je jedan od najvećih hrvatskih arhitekata secesije.
Novi!!: Stjepan Gomboš i Rudolf Lubynski · Vidi više »
Slavonski Brod
Slavonski Brod jest grad u istočnoj Hrvatskoj te industrijsko, kulturno, upravno, sudsko i financijsko središte Brodsko-posavske županije.
Novi!!: Stjepan Gomboš i Slavonski Brod · Vidi više »
Sombor
'''Sombor''' Sombor je grad u Bačkoj, u Vojvodini (Srbija).
Novi!!: Stjepan Gomboš i Sombor · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Stjepan Gomboš i Split · Vidi više »
Varaždin
Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.
Novi!!: Stjepan Gomboš i Varaždin · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Stjepan Gomboš i Zagreb · Vidi više »
10. ožujka
10.
Novi!!: Stjepan Gomboš i 10. ožujka · Vidi više »
1895.
Bez opisa.
Novi!!: Stjepan Gomboš i 1895. · Vidi više »
1922.
Bez opisa.
Novi!!: Stjepan Gomboš i 1922. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Stjepan Gomboš i 1945. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Stjepan Gomboš i 1975. · Vidi više »
27. travnja
27.
Novi!!: Stjepan Gomboš i 27. travnja · Vidi više »
