Brže od pregledniku!
164 odnosi: Adolf Hitler, Aggregat 4, Albanci, Aleksander Nikolajevič Ostrovski, Alois Alzheimer, Amerika, Atlantski ocean, Augustin Jean Fresnel, Češka, Bambi (1942.), Benito Mussolini, Biograd na Moru, Bitka za Francusku, Boris Maruna, Bosna i Hercegovina, Branko Vodnik, Che Guevara, Donald Trump, Eiffelov toranj, Engleski građanski rat, Europska unija, Felix Salten, Franjo Tuđman, Franklin Delano Roosevelt, General, Giacomo Leopardi, Gilbert Keith Chesterton, Gregorijanski kalendar, Havaji, Helen Crlenkovich, Henrik Dandolo, Henry Mancini, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska nogometna reprezentacija, Index Librorum Prohibitorum, Isar, Italija, Ivan Gubijan, Ivan Pavao II., Ivica Kirin, Jorge Luis Borges, Južna Georgia i otočje Južni Sandwich, Karl Landsteiner, Kevin McHale (glumac), Kina, Knut Emil Lundmark, Kongres Sjedinjenih Američkih Država, Kosovo, Kurt Waldheim, ..., Latinski jezik, Ljubo Babić, Lucy Hale, M-87 Orkan, Mary Cassatt, Max Weber, München, MC Ren, Međunarodni olimpijski odbor, Metodije I., MiG-21, Napoleon Bonaparte, NATO, Nizozemska nogometna reprezentacija, Njemačka, Norveška, Nuklearno oružje, Oliver Cromwell, Opatija, Pariz, Peggy Ashcroft, Predsjednik, Prijestupna godina, Ray Luzier, Real Racing Club de Santander, Republika Srpska Krajina, Roger Zelazny, Salvatore Quasimodo, Sarajevo, Schengenski sporazum, Sjedinjene Američke Države, Steffi Graf, Turska, UEFA Liga nacija, UNIVAC, Vasko Lipovac, Vojska Sjedinjenih Američkih Država, Walt Disney, Zrinjevac, Zvonko Kusić, 1158., 1205., 1645., 1775., 1777., 1788., 1798., 1800., 1823., 1827., 1837., 1845., 1864., 1868., 1873., 1874., 1879., 1886., 1889., 1890., 1899., 1900., 1901., 1907., 1913., 1914., 1915., 1918., 1919., 1920., 1921., 1923., 1924., 1926., 1928., 1931., 1934., 1936., 1937., 1940., 1941., 1942., 1943., 1946., 1949., 1951., 1955., 1956., 1958., 1962., 1966., 1967., 1968., 1969., 1970., 1974., 1976., 1981., 1985., 1986., 1989., 1990., 1991., 1993., 1994., 1995., 1999., 2000., 2002., 2003., 2006., 2007., 2009., 2023.. Proširite indeks (114 više) »
Adolf Hitler
Adolf Hitler (Braunau am Inn, 20. travnja 1889. – Berlin, 30. travnja 1945.) bio je njemački političar, vođa Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (njemački: Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skraćeno NSDAP), poznate pod nazivom Nacistička stranka.
Novi!!: 14. lipnja i Adolf Hitler · Vidi više »
Aggregat 4
Aggregat 4 (A4) je jednostupanjski balistički projektil na tekuće gorivo koji je razvilo Udruženje za svemirske letove Trećega Reicha za potrebne topništva.
Novi!!: 14. lipnja i Aggregat 4 · Vidi više »
Albanci
Toski, Albanska skupina iz južne Albanije Skopju, bila je pripadnica albanskog naroda. Albanka u narodnoj nošnji Albanci su Indoeuropski narod nastanjen u Albaniji i susjednim područjima Makedonije i Kosova, te u Crnoj Gori i Grčkoj.
Novi!!: 14. lipnja i Albanci · Vidi više »
Aleksander Nikolajevič Ostrovski
'''Aleksander Nikolajevič Ostrovski''' Aleksander Nikolajevič Ostrovski (rus Алекса́ндр Никола́евич Остро́вский, Moskva, 12. travnja 1823. – Ščelnikovo, 14. lipnja 1886.), ruski književnik Djetinjstvo je proveo u moskovskom trgovačkom predgrađu.
Novi!!: 14. lipnja i Aleksander Nikolajevič Ostrovski · Vidi više »
Alois Alzheimer
Spomen ploča Alzheimeru u Wrocławu. Aloysius "Alois" Alzheimer (14. lipnja 1864. – 19. prosinca 1915.) bio je njemački psihijatar i neuropatolog, koji je zaslužan za prvi opis presenilne demencije koju je kasnije njegov kolega, Emil Kraepelin, po njemu nazvao Alzheimerova bolest.
Novi!!: 14. lipnja i Alois Alzheimer · Vidi više »
Amerika
Zemljovid Amerika je grupno ime za kontinente Sjeverna Amerika, Središnja Amerika i Južna Amerika.
Novi!!: 14. lipnja i Amerika · Vidi više »
Atlantski ocean
Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.
Novi!!: 14. lipnja i Atlantski ocean · Vidi više »
Augustin Jean Fresnel
Augustin Jean Fresnel ili Augustin Fresnel (Broglie, 10. svibnja 1788. – Ville-d'Auray, 14. lipnja 1827.), francuski fizičar.
Novi!!: 14. lipnja i Augustin Jean Fresnel · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: 14. lipnja i Češka · Vidi više »
Bambi (1942.)
Naslov filma tijekom originalne najave Bambi je američki animirani film iz 1942. godine, kojeg je producirao Walt Disney te režirao David Dodd Hand.
Novi!!: 14. lipnja i Bambi (1942.) · Vidi više »
Benito Mussolini
Benito Amilcare Andrea Mussolini (Predappio, 29. srpnja 1883. – Giulino di Mezzegra, 28. travnja 1945.), talijanski novinar, političar, državnik, fašistički vođa (Duce) i diktator od 1925. do 1943. godine.
Novi!!: 14. lipnja i Benito Mussolini · Vidi više »
Biograd na Moru
Biograd na Moru je grad u Zadarskoj Županiji.
Novi!!: 14. lipnja i Biograd na Moru · Vidi više »
Bitka za Francusku
Bitka za Francusku ili pad Francuske predstavlja njemačku invaziju na Francusku i zemlje Beneluksa tijekom svibnja i lipnja 1940. godine.
Novi!!: 14. lipnja i Bitka za Francusku · Vidi više »
Boris Maruna
Boris Maruna (Podprag, južni Velebit, 13. travnja 1940.Šimun Šito Ćorić,, (arhivirano na 5. prosinca 2012.), pristupljeno 16. travnja 2019. – Zagreb, 14. lipnja 2007.), bio je hrvatski pjesnik, esejist i prevoditelj s engleskog i španjolskog jezika na hrvatski jezik.
Novi!!: 14. lipnja i Boris Maruna · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: 14. lipnja i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Branko Vodnik
Branko Vodnik (Varaždin, 26. veljače 1879. – Zagreb, 14. lipnja 1926.), bio je hrvatski književnik i književni povjesničar i književni kritičar.
Novi!!: 14. lipnja i Branko Vodnik · Vidi više »
Che Guevara
Guerrillero heroico: Guevara na pogrebu poginulih u eksploziji broda ''La Coubre'' 1960. godine Ernesto "Che" Guevara (Rosario, Argentina, 14. lipnja 1928. - La Higuera, Bolivija, 9. listopada 1967.), bio je argentinsko-kubanski marksistički revolucionar i političar.
Novi!!: 14. lipnja i Che Guevara · Vidi više »
Donald Trump
Donald John Trump (Queens, New York, 14. lipnja 1946.), američki je poduzetnik, televizijski producent i voditelj te političar njemačko-škotskog podrijetla, koji je od 20.
Novi!!: 14. lipnja i Donald Trump · Vidi više »
Eiffelov toranj
Eiffelov toranj u zoru Eiffelov toranj u izgradnji, srpnja 1888. 1902. kad ga je pogodila munja Eiffelov toranj (franc. La Tour Eiffel) je željezni toranj sagrađen na Champ de Mars (Marsova polja) pokraj rijeke Seine u Parizu.
Novi!!: 14. lipnja i Eiffelov toranj · Vidi više »
Engleski građanski rat
'''Karlo I.''' '''Oliver Cromwell''' Engleski građanski rat, ponekad zvan i Engleska revolucija je naziv za niz oružanih sukoba koji su se odigrali u Engleskoj sredinom 17. stoljeća, a koji svoj izvor imaju u sukobu između engleskog kralja Karla I. i engleskog parlamenta.
Novi!!: 14. lipnja i Engleski građanski rat · Vidi više »
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Novi!!: 14. lipnja i Europska unija · Vidi više »
Felix Salten
Felix Salten (Budimpešta, 6. rujna 1869. – Zurich, 8. listopada 1945.), austrijski pisac i kritičar židovskog podrijetla.
Novi!!: 14. lipnja i Felix Salten · Vidi više »
Franjo Tuđman
Dr.
Novi!!: 14. lipnja i Franjo Tuđman · Vidi više »
Franklin Delano Roosevelt
Franklin Delano Roosevelt (30. siječnja 1882. – 12. travnja 1945.), američki državnik i političar, za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država biran četiri puta uzastopno. Odrastao u uglednoj njujorškoj aristokratskoj familiji, Roosevelt se politikom počeo baviti od 1909. godine kao pristaša Demokratske stranke. Za vrijeme prvog svjetskog rata se istakao na položaju pomoćnika ministra za mornaricu. Godine 1921. je obolio od dječje paralize, bolesti zbog koje nije mogao hodati, ali čije postojanje je, slično kao i ljubavna veza sa sekretaricom Lucy Mercer, ostalo tajna do kraja njegovog života. Zahvaljujući tome je godine 1928. izabran za guvernera New Yorka. Godine 1932. je izabran za predsjednika SAD u jeku velike ekonomske krize. Njegov prvi mandat bio je obilježen nastojanjem da oporavi nacionalnu ekonomiju, pri čemu je primijenio niz reformi inspiriranih idejama britanskog ekonomista Johna Maynarda Keynesa. Ta politika, poznata pod nazivom New Deal, je počela davati rezultate tek s izbijanjem drugog svjetskog rata. U međuvremenu je Roosevelt ponovno izabran za predsjednika 1936. godine. Za vrijeme drugog mandata su ekonomska pitanja s vremenom došla u sjenu svjetskih događaja koji će 1939. godine eskalirati u drugi svjetski rat. Koristeći tu krizu kao izgovor, Roosevelt je napravio presedan i kandidirao se po treći put, te pobijedio na izborima 1940. godine. Iako je inzistirao na tome da SAD podržavaju Veliku Britaniju (a poslije SSSR), te razvio lično prijateljstvo s Winstonom Churchillom, zbog tada dominirajućeg izolacionizma u američkoj javnosti se SAD nisu uključile u rat sve do japanskog napada na Pearl Harbor godinu dana kasnije. Roosevelt se istakao kao dalekovidan, ali i pragmatičan ratni vođa. Ispravno je zaključio da se prvo mora poraziti Njemačka, a tek onda Japan, pri čemu je bez ikakvih ideoloških predrasuda Sovjetima slao obimnu vojnu pomoć. Sudjelovao je na dva summitta savezničkih vođa - u Teheranu 1943. godine i Jalti 1945. godine - prilikom kojih se odlučivalo u sudbini poslijeratne Europe. Za predsjednika je ponovno izabran 1944. godine i umro nekoliko mjeseci kasnije, nedugo prije pobjedonosnog završetka rata. Zahvaljujući njegovoj politici odbacivanja tradicionalnog izolacionizma, SAD se nisu samo izvukle iz dotada nezapamćene ekonomske i političke krize, nego su se nametnule kao glavna vojna, ekonomska, politička i kulturna sila u svijetu - status u kome uživaju do današnjeg dana.
Novi!!: 14. lipnja i Franklin Delano Roosevelt · Vidi više »
General
General (od lat. generalis - opći) je osoba koja se nalazi u vrhu vojne ili, nešto rjeđe, policijske hijerarhije.
Novi!!: 14. lipnja i General · Vidi više »
Giacomo Leopardi
'''Giacomo Leopardi''', portret Giacomo Leopardi (Recanati, 29. lipnja 1798. – Napulj, 14. lipnja 1837.), talijanski pjesnik.
Novi!!: 14. lipnja i Giacomo Leopardi · Vidi više »
Gilbert Keith Chesterton
Gilbert Keith Chesterton (Campden Hill, 29. svibnja 1874. – London, 14. lipnja 1936.), engleski književnik, pjesnik, romanopisac, esejist, pisac kratkih priča, filozof, kolumnist, dramatičar, novinar, govornik, književni i likovni kritičar, biograf i kršćanski apologet, književnik katoličke obnove.
Novi!!: 14. lipnja i Gilbert Keith Chesterton · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 14. lipnja i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Havaji
Havaji ili Država Hawaii je otočje u Tihome oceanu koje pripada kao savezna država Sjedinjenim Američkim Državama.
Novi!!: 14. lipnja i Havaji · Vidi više »
Helen Crlenkovich
Helen Crlenkovich Helen Crlenkovich (Crljenković) zvana Klinky (Columbus, Ohio, 14. lipnja 1921. – Burbank, Kalifornija, 19. srpnja 1955.) bila je američka sportašica hrvatskog podrijetla.
Novi!!: 14. lipnja i Helen Crlenkovich · Vidi više »
Henrik Dandolo
Enrico Dandolo Henrik Dandolo (Enrico Dandolo; 1107. – 21. srpnja 1205.), mletački dužd.
Novi!!: 14. lipnja i Henrik Dandolo · Vidi više »
Henry Mancini
Henry Mancini (16. travnja 1924. -, 14. lipnja 1994.), Oscarom i Grammyjem nagrađivani američki skladatelj.
Novi!!: 14. lipnja i Henry Mancini · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: 14. lipnja i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Novi!!: 14. lipnja i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Hrvatska nogometna reprezentacija
Hrvatska nogometna reprezentacija predstavlja Republiku Hrvatsku u nogometu.
Novi!!: 14. lipnja i Hrvatska nogometna reprezentacija · Vidi više »
Index Librorum Prohibitorum
Venetiis, M. D. LXIIII. Index Librorum Prohibitorum ("popis zabranjenih knjiga") je popis publikacija koje je Katolička crkva cenzurirala zbog opasnosti za sebe i za vjeru svojih članova.
Novi!!: 14. lipnja i Index Librorum Prohibitorum · Vidi više »
Isar
Isar Isar je rijeka u Austriji (Tirol) i Njemačkoj (Bavarska).
Novi!!: 14. lipnja i Isar · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: 14. lipnja i Italija · Vidi više »
Ivan Gubijan
Ivan Gubijan (Bjelovar, 14. lipnja 1923. – Beograd, 4. siječnja 2009.), hrvatski atletičar u disciplini bacanje kladiva, osvajač srebrne medalje na Olimpijskim igrama u Londonu 1948. Rođen je u Bjelovaru.
Novi!!: 14. lipnja i Ivan Gubijan · Vidi više »
Ivan Pavao II.
Sveti Ivan Pavao II. (lat. Sanctus Ioannes Paulus PP. II.), također zvan Ivan Pavao Veliki (Wadowice, 18. svibnja 1920. – Vatikan, 2. travnja 2005.), rođen kao Karol Józef Wojtyła, 264.
Novi!!: 14. lipnja i Ivan Pavao II. · Vidi više »
Ivica Kirin
Ivica Kirin (Virovitica, 14. lipnja 1970.), hrvatski političar, aktualni gradonačelnik Virovitice, bivši ministar unutarnjih poslova u Vladi Republike Hrvatske.
Novi!!: 14. lipnja i Ivica Kirin · Vidi više »
Jorge Luis Borges
Jorge Luis Borges (audio) (bôr′hĕs) (Buenos Aires, 24. kolovoza 1899. – Ženeva, 14. lipnja, 1986.) bio je argentinski pisac i jedan od najsamosvojnijih autora suvremene svjetske književnosti uopće čija je proza bitno utjecala na svjetsku književnost druge polovice 20.
Novi!!: 14. lipnja i Jorge Luis Borges · Vidi više »
Južna Georgia i otočje Južni Sandwich
Zemljovid Satelitska snimka Južne Georgije i Otoka Južni Sandwich Južna Georgia i otočje Južni Sandwich (izv. South Georgia and the South Sandwich Islands) je britansko prekomorsko područje u južnom Atlantiku, oko 1.390 kilometara jugoistočno od Falklanda i oko 2.150 kilometara istočno od Ognjene Zemlje.
Novi!!: 14. lipnja i Južna Georgia i otočje Južni Sandwich · Vidi više »
Karl Landsteiner
Karl Landsteiner (Baden kraj Beča, 14. lipnja 1868. – New York, 26. lipnja 1943.), austrijski biolog i liječnik.
Novi!!: 14. lipnja i Karl Landsteiner · Vidi više »
Kevin McHale (glumac)
Kevin Michael McHale (14. lipnja 1988.) je američki glumac i pjevač.
Novi!!: 14. lipnja i Kevin McHale (glumac) · Vidi više »
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Novi!!: 14. lipnja i Kina · Vidi više »
Knut Emil Lundmark
Knut Emil Lundmark (Älvsbyn, 14. lipnja 1889. – Lund, 23. travnja 1958.), švedski astronom, profesor astronomije i voditelj opservatorija Sveučilišta Lund 1929. – 1955. Lundmark je stekao astronomsko obrazovanje na opsertvatoriju Sveučilišta Uppsala.
Novi!!: 14. lipnja i Knut Emil Lundmark · Vidi više »
Kongres Sjedinjenih Američkih Država
Kapitol u Washingtonu Grb Kongresa SAD-a Kongres Sjedinjenih Američkih Država (eng. United States Congress) zakonodavno je tijelo federalne vlasti Sjedinjenih Američkih Država.
Novi!!: 14. lipnja i Kongres Sjedinjenih Američkih Država · Vidi više »
Kosovo
Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojemu je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskoga poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću. Kosovo je formirano kao zasebna država povodom Rata na Kosovu krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od NATO-ova zračna bombardiranja Srbije i Crne Gore velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima Slobodana Miloševića i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.
Novi!!: 14. lipnja i Kosovo · Vidi više »
Kurt Waldheim
Kurt Waldheim (Sankt Andrä-Wörden, 21. prosinca 1918. – Beč, 14. lipnja 2007.), austrijski diplomat i političar.
Novi!!: 14. lipnja i Kurt Waldheim · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: 14. lipnja i Latinski jezik · Vidi više »
Ljubo Babić
Ljubo Babić (Jastrebarsko, 14. lipnja 1890. – Zagreb, 14. svibnja 1974.), hrvatski slikar, povjesničar umjetnosti, likovni pedagog, ilustrator i scenograf.
Novi!!: 14. lipnja i Ljubo Babić · Vidi više »
Lucy Hale
Karen Lucille Hale (Memphis, Tennessee, SAD, 14. lipnja 1989.), poznatija kao Lucy Hale, američka je filmska i TV glumica i pjevačica.
Novi!!: 14. lipnja i Lucy Hale · Vidi više »
M-87 Orkan
M-87 Orkan je samohodni višecijevni lanser raketa čiji je razvoj započeo 1980. godine kao zajednički projekt Jugoslavije i Iraka.
Novi!!: 14. lipnja i M-87 Orkan · Vidi više »
Mary Cassatt
Mary Stevenson Cassatt (22. svibnja 1844. – Le Mesnil-Théribus kraj Pariza, 14. lipnja 1926.), američka slikarica i grafičarka, prva američka slikarica impresionizma.
Novi!!: 14. lipnja i Mary Cassatt · Vidi više »
Max Weber
Max Weber Karl Emil Maximilian Weber odnosno Max Weber (Erfurt, 21. travnja 1864. – München, 14. lipnja 1920.), bio je njemački društveni istraživač i teoretičar, najčešće se smatra jednim od osnivača sociologije kao posebne društvene discipline jer je svojim širokim interesom utjecao na formiranje različitih socioloških ideja i poddisciplina.
Novi!!: 14. lipnja i Max Weber · Vidi više »
München
München (Zemaljski glavni grad München,: Landeshauptstadt München, bavarski: Landeshaptstod Minga), glavni grad savezne pokrajine Bavarske.
Novi!!: 14. lipnja i München · Vidi više »
MC Ren
Lorenzo Jerald Patterson (Compton, Kalifornija, SAD, 14. lipnja 1969.), bolje poznat po svom umjetničkom imenu MC Ren je američki reper, tekstopisac i bivši član rap grupe N.W.A.
Novi!!: 14. lipnja i MC Ren · Vidi više »
Međunarodni olimpijski odbor
Međunarodni olimpijski odbor (kratica MOO, ili na engleskom IOC od International Olympic Committee, francuski: Comité international olympique, CIO) je međunarodna sportska organizacija sa sjedištem u Švicarskoj, u gradu Lausannei, čija glavna zadaća je organizacija modernih Olimpijskih igara.
Novi!!: 14. lipnja i Međunarodni olimpijski odbor · Vidi više »
Metodije I.
Marije i djeteta Isusa. Metodije I. (grč. Μεθόδιος Α΄; Sirakuza, Sicilija, 788./800. – Carigrad, 14. lipnja 847.) bio je patrijarh Carigrada od 4.
Novi!!: 14. lipnja i Metodije I. · Vidi više »
MiG-21
Mikojan-Gurjevič MiG-21 (Ruski: Микоян и Гуревич МиГ-21; NATO naziv: "Fishbed") je laki višenamjenski nadzvučni zrakoplov s jednim mlaznim motorom.
Novi!!: 14. lipnja i MiG-21 · Vidi više »
Napoleon Bonaparte
Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.
Novi!!: 14. lipnja i Napoleon Bonaparte · Vidi više »
NATO
Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka.
Novi!!: 14. lipnja i NATO · Vidi više »
Nizozemska nogometna reprezentacija
Nizozemska nogometna reprezentacija predstavlja Nizozemsku na nogometnim natjecanjima.
Novi!!: 14. lipnja i Nizozemska nogometna reprezentacija · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: 14. lipnja i Njemačka · Vidi više »
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Novi!!: 14. lipnja i Norveška · Vidi više »
Nuklearno oružje
hipocentra. Nuklearno oružje je oružje čija razorna snaga potječe od nuklearnih reakcija, bilo od nuklearne fisije ili od mnogo jače fuzije.
Novi!!: 14. lipnja i Nuklearno oružje · Vidi više »
Oliver Cromwell
'''Oliver Cromwell''' Oliver Cromwell (Huntingdon, 25. travnja 1599. – London, 3. rujna 1658.), engleski državnik.
Novi!!: 14. lipnja i Oliver Cromwell · Vidi više »
Opatija
Djevojka s galebom Opatija (tal. Abbazia) je grad u zapadnoj Hrvatskoj, na potezu od Rijeke prema Istri.
Novi!!: 14. lipnja i Opatija · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: 14. lipnja i Pariz · Vidi više »
Peggy Ashcroft
Peggy Ashcroft (22. prosinca 1907. – 14. lipnja 1991.), britanska filmska, televizijska i kazališna glumica, dobitnica Oscara za najbolju sporednu glumicu (1984. godine).
Novi!!: 14. lipnja i Peggy Ashcroft · Vidi više »
Predsjednik
Predsjednik je naziv za osobu koja predsjedava (predsjedatelj) nekoj skupini (kolektivu, organizaciji) ili nekom skupnom tijelu.
Novi!!: 14. lipnja i Predsjednik · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 14. lipnja i Prijestupna godina · Vidi više »
Ray Luzier
Ray Luzier (Pennsylvania, 1970.) je američki bubnjar.
Novi!!: 14. lipnja i Ray Luzier · Vidi više »
Real Racing Club de Santander
Real Racing Club de Santander je španjolski nogometni klub iz Santandera.
Novi!!: 14. lipnja i Real Racing Club de Santander · Vidi više »
Republika Srpska Krajina
Republika Srpska Krajina, skraćeno RSK (srp. Република Српска Крајина, РСК) bila je međunarodno nepriznata marionetska srpska paradržava unutar Hrvatske, u funkciji stvaranja Velike Srbije.
Novi!!: 14. lipnja i Republika Srpska Krajina · Vidi više »
Roger Zelazny
Roger Zelazny (Cleveland, Ohio, 13. svibnja 1937. – Santa Fe, Novi Meksiko 14. lipnja 1995.), američki je pisac spekulativne fikcije (uglavnom fantastike i znanstvene fantastike).
Novi!!: 14. lipnja i Roger Zelazny · Vidi više »
Salvatore Quasimodo
Salvatore Quasimodo (Modica, Sicilija, 20. kolovoza 1901. – Napulj, 14. lipnja 1968.), talijanski pjesnik i prevoditelj.
Novi!!: 14. lipnja i Salvatore Quasimodo · Vidi više »
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Novi!!: 14. lipnja i Sarajevo · Vidi više »
Schengenski sporazum
Europska unija Ulazak u Poljsku Schengenski sporazum je 14. lipnja 1985. potpisalo pet europskih država: Belgija, Francuska, Njemačka, Luksemburg i Nizozemska.
Novi!!: 14. lipnja i Schengenski sporazum · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: 14. lipnja i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Steffi Graf
Stefanie Maria Graf (Mannheim, Baden-Württemberg, 14. lipnja 1969.), bivša njemačka tenisačica.
Novi!!: 14. lipnja i Steffi Graf · Vidi više »
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Novi!!: 14. lipnja i Turska · Vidi više »
UEFA Liga nacija
UEFA-ina Liga nacija (eng. UEFA Nations League), poznata i samo kao Liga nacija (eng. Nations League), međunarodno je nogometno natjecanje europskih nacionalnih seniorskih reprezentacija, članica UEFA-e. Prva sezona natjecanja započela je u rujnu 2018., nakon Svjetskoga nogometnog prvenstva u Rusiji, a završila je u lipnju 2019.
Novi!!: 14. lipnja i UEFA Liga nacija · Vidi više »
UNIVAC
UNIVAC je skraćenica od engleske složenice UNIVersal Automatic Computer i bilo je ime za podružnicu američke tvrtke Remington Rand koja je nastala kupnjom Eckert-Mauchly Computer Corporation, is stvorena je četiri godine poslije stvaranja ENIACa.
Novi!!: 14. lipnja i UNIVAC · Vidi više »
Vasko Lipovac
'''Vasko Lipovac''' Vasko Lipovac (Škaljari kod Kotora, 14. lipnja 1931. - Split, 4. srpnja 2006.) hrvatski slikar, kipar i grafičar.
Novi!!: 14. lipnja i Vasko Lipovac · Vidi više »
Vojska Sjedinjenih Američkih Država
Vojska Sjedinjenih Država (eng. United States Army) najveća je, i prema nekim kriterijima, najstarija grana Oružanih snaga SAD-a.
Novi!!: 14. lipnja i Vojska Sjedinjenih Američkih Država · Vidi više »
Walt Disney
''Newman Laugh-O-Gram'' (1921) Walter Elias "Walt" Disney (Chicago, 5. prosinca 1901. – Los Angeles, 15. prosinca 1966.), američki crtač animiranog filma i producent.
Novi!!: 14. lipnja i Walt Disney · Vidi više »
Zrinjevac
Zrinjevac Meteorološki stup Zrinjevac, odnosno Trg Nikole Šubića Zrinskog, zagrebački je trg i perivoj s alejom platana, izgrađen 1892., najstariji je od sedam zagrebačkih donjogradskih trgova koji čine tzv.
Novi!!: 14. lipnja i Zrinjevac · Vidi više »
Zvonko Kusić
Zvonko Kusić (Zagreb, 14. lipnja 1946.), posebni savjetnik predsjednika Vlade Republike Hrvatske za društvena pitanja, predsjednik Upravnog odbora Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Hrvatskog povjerenstva za UNESCO, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 2011.
Novi!!: 14. lipnja i Zvonko Kusić · Vidi više »
1158.
Bez opisa.
Novi!!: 14. lipnja i 1158. · Vidi više »
1205.
Bez opisa.
Novi!!: 14. lipnja i 1205. · Vidi više »
1645.
Godina 1645. je godina drugog tisućljeća, sedamnaestog stoljeća i spada u 1640-e.
Novi!!: 14. lipnja i 1645. · Vidi više »
1775.
Bez opisa.
Novi!!: 14. lipnja i 1775. · Vidi više »
1777.
Bez opisa.
Novi!!: 14. lipnja i 1777. · Vidi više »
1788.
Bez opisa.
Novi!!: 14. lipnja i 1788. · Vidi više »
1798.
Bez opisa.
Novi!!: 14. lipnja i 1798. · Vidi više »
1800.
Bez opisa.
Novi!!: 14. lipnja i 1800. · Vidi više »
1823.
Bez opisa.
Novi!!: 14. lipnja i 1823. · Vidi više »
1827.
Bez opisa.
Novi!!: 14. lipnja i 1827. · Vidi više »
1837.
Bez opisa.
Novi!!: 14. lipnja i 1837. · Vidi više »
1845.
Bez opisa.
Novi!!: 14. lipnja i 1845. · Vidi više »
1864.
Bez opisa.
Novi!!: 14. lipnja i 1864. · Vidi više »
1868.
Bez opisa.
Novi!!: 14. lipnja i 1868. · Vidi više »
1873.
Bez opisa.
Novi!!: 14. lipnja i 1873. · Vidi više »
1874.
Bez opisa.
Novi!!: 14. lipnja i 1874. · Vidi više »
1879.
Bez opisa.
Novi!!: 14. lipnja i 1879. · Vidi više »
1886.
Bez opisa.
Novi!!: 14. lipnja i 1886. · Vidi više »
1889.
Bez opisa.
Novi!!: 14. lipnja i 1889. · Vidi više »
1890.
Bez opisa.
Novi!!: 14. lipnja i 1890. · Vidi više »
1899.
Bez opisa.
Novi!!: 14. lipnja i 1899. · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: 14. lipnja i 1900. · Vidi više »
1901.
1901. (MCMI), prva je godina 20. stoljeća.
Novi!!: 14. lipnja i 1901. · Vidi više »
1907.
Bez opisa.
Novi!!: 14. lipnja i 1907. · Vidi više »
1913.
Bez opisa.
Novi!!: 14. lipnja i 1913. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: 14. lipnja i 1914. · Vidi više »
1915.
Bez opisa.
Novi!!: 14. lipnja i 1915. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: 14. lipnja i 1918. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: 14. lipnja i 1919. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: 14. lipnja i 1920. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: 14. lipnja i 1921. · Vidi više »
1923.
Bez opisa.
Novi!!: 14. lipnja i 1923. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: 14. lipnja i 1924. · Vidi više »
1926.
Bez opisa.
Novi!!: 14. lipnja i 1926. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: 14. lipnja i 1928. · Vidi više »
1931.
Bez opisa.
Novi!!: 14. lipnja i 1931. · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: 14. lipnja i 1934. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: 14. lipnja i 1936. · Vidi više »
1937.
Bez opisa.
Novi!!: 14. lipnja i 1937. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: 14. lipnja i 1940. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: 14. lipnja i 1941. · Vidi više »
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
Novi!!: 14. lipnja i 1942. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: 14. lipnja i 1943. · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: 14. lipnja i 1946. · Vidi više »
1949.
Bez opisa.
Novi!!: 14. lipnja i 1949. · Vidi više »
1951.
Bez opisa.
Novi!!: 14. lipnja i 1951. · Vidi više »
1955.
Bez opisa.
Novi!!: 14. lipnja i 1955. · Vidi više »
1956.
Bez opisa.
Novi!!: 14. lipnja i 1956. · Vidi više »
1958.
Bez opisa.
Novi!!: 14. lipnja i 1958. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: 14. lipnja i 1962. · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: 14. lipnja i 1966. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: 14. lipnja i 1967. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: 14. lipnja i 1968. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: 14. lipnja i 1969. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: 14. lipnja i 1970. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: 14. lipnja i 1974. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: 14. lipnja i 1976. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: 14. lipnja i 1981. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: 14. lipnja i 1985. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: 14. lipnja i 1986. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: 14. lipnja i 1989. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: 14. lipnja i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: 14. lipnja i 1991. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: 14. lipnja i 1993. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: 14. lipnja i 1994. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: 14. lipnja i 1995. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: 14. lipnja i 1999. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: 14. lipnja i 2000. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: 14. lipnja i 2002. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: 14. lipnja i 2003. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: 14. lipnja i 2006. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: 14. lipnja i 2007. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: 14. lipnja i 2009. · Vidi više »
2023.
200px 2023. (rimski: MMXXIII), dvadeset i druga je godina 21. stoljeća.
Novi!!: 14. lipnja i 2023. · Vidi više »
