Brže od pregledniku!
108 odnosi: Alžir, Aljoša Asanović, Astronom, Đuro Pulitika, Bosna i Hercegovina, Carl Philipp Emanuel Bach, Danska, Daytonski sporazum, Drago Mlinarec, Dubrovnik, Europski superkup (vaterpolo), Francuska, Friedrich Dürrenmatt, Gašpar Glavanić, Gdanjsk, Gradišće, Gregorijanski kalendar, Hanibal Lucić, Hrvati, Hrvatska, Hrvatski jezik, Ivan od Križa, Jakob Sabar, Jugoslavenski olimpijski odbor, Karl Renner, Katolička Crkva, Leonessa Nuoto Pallanuoto Brescia, Lupe Vélez, M/T Petar Zoranić, Miroslav Kraljević, Nika Fleiss, Nikolaj Genadijevič Basov, Nostradamus, Pariz, Poljska, Polovi južne polutke, Prekomurski jezik, Prijestupna godina, Publije Ovidije Nazon, Raj Kapoor, Renesansa, Roald Amundsen, Sjedinjene Američke Države, Tanker, Tycho Brahe, Vanessa Hudgens, Vaterpolski klub Jug Dubrovnik, Vicente Aleixandre, Zagreb, 1485., ..., 1503., 1536., 1542., 1546., 1553., 1566., 1582., 1591., 1601., 1607., 1624., 1625., 1631., 1636., 1641., 1651., 1661., 1662., 1674., 1678., 1679., 1695., 1713., 1714., 1715., 1735., 1741., 1743., 1788., 1802., 1803., 1833., 1863., 1870., 1872., 1885., 1898., 1908., 1911., 1913., 1919., 1921., 1922., 1924., 1942., 1944., 1950., 1960., 1965., 1970., 1984., 1988., 1990., 1993., 1995., 2001., 2006., 2016.. Proširite indeks (58 više) »
Alžir
Alžir Alžir, službeno Alžirska Narodna Demokratska Republika je država u sjevernoj Africi i najveća zemlja po veličini na afričkom kontinentu.
Novi!!: 14. prosinca i Alžir · Vidi više »
Aljoša Asanović
Aljoša Asanović (Split, 14. prosinca 1965.), hrvatski bivši nogometaš i sadašnji trener.
Novi!!: 14. prosinca i Aljoša Asanović · Vidi više »
Astronom
Astronom ili astrofizičar je znanstvenik ili znanstvenica kojim je područje istraživanja astronomija ili astrofizika.
Novi!!: 14. prosinca i Astronom · Vidi više »
Đuro Pulitika
Atelje Đure Pulitike Đuro Pulitika (Bosanka, selo iznad Dubrovnika, 26. siječnja 1922. – Dubrovnik 14. prosinca 2006.), hrvatski slikar.
Novi!!: 14. prosinca i Đuro Pulitika · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: 14. prosinca i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Carl Philipp Emanuel Bach
Carl Philipp Emanuel Bach (Weimar, 8. ožujka 1714. – Hamburg, 14. prosinca 1788.), njemački skladatelj i čembalist.
Novi!!: 14. prosinca i Carl Philipp Emanuel Bach · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: 14. prosinca i Danska · Vidi više »
Daytonski sporazum
Opći okvirni sporazum Sudionici sporazuma Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini ili Daytonski sporazum naziv je mirovnoga dogovora iz baze zračnih snaga Wright-Patterson u Daytonu, Ohio, SAD, o uređenju Bosne i Hercegovine nakon rata 1992.
Novi!!: 14. prosinca i Daytonski sporazum · Vidi više »
Drago Mlinarec
Drago Mlinarec (Zagreb, 14. prosinca 1942.), hrvatski je glazbenik, tekstopisac i skladatelj.
Novi!!: 14. prosinca i Drago Mlinarec · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: 14. prosinca i Dubrovnik · Vidi više »
Europski superkup (vaterpolo)
Superkup je europski vaterpolski trofej, za kojeg su se prije natjecali dva kluba, pobjednik Kupa europskih prvaka i pobjednik Kupa pobjednika kupova.
Novi!!: 14. prosinca i Europski superkup (vaterpolo) · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: 14. prosinca i Francuska · Vidi više »
Friedrich Dürrenmatt
Friedrich Dürrenmatt 1989. u Bonnu Friedrich Dürrenmatt (Konolfingen, 5. siječnja 1921. – Neuenburg, 14. prosinca 1990.), švicarski književnik.
Novi!!: 14. prosinca i Friedrich Dürrenmatt · Vidi više »
Gašpar Glavanić
Gašpar Glavanić ili Kaspar, Kašpar Glavanić (mađarski Glavanich Gáspár) (Štikapron, 4. siječnja, 1833. – Vorištan, 14. prosinca, 1872.) hrvatski (gradišćanski) pisac, rimokatolički svećenik.
Novi!!: 14. prosinca i Gašpar Glavanić · Vidi više »
Gdanjsk
Gdanjsk (kašupski: Gduńsk, poljski: Gdańsk, njemački: Danzig) je mjesto u sjevernoj Poljskoj, nalazi se na Baltičkom moru.
Novi!!: 14. prosinca i Gdanjsk · Vidi više »
Gradišće
Gradišće (njemački: Burgenland, bavarski: Burgnlånd, mađarski: Őrvidék, slovenski: Gradiščanska, prekomurski: Gradišče) je najistočna i najmlađa savezna zemlja (njem. Bundesland) Republike Austrije.
Novi!!: 14. prosinca i Gradišće · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 14. prosinca i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Hanibal Lucić
Hanibal Lucić (Hvar, oko 1485. – Hvar, 4. prosinca 1553.) bio je hrvatski renesansni pjesnik, dramatik i prevoditelj.
Novi!!: 14. prosinca i Hanibal Lucić · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: 14. prosinca i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: 14. prosinca i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: 14. prosinca i Hrvatski jezik · Vidi više »
Ivan od Križa
Sveti Ivan od Križa (špa.: San Juan de la Cruz; Fontiveros, Španjolska, 24. lipnja 1542. – Ubeda, Španjolska, 14. prosinca 1591.), katolički svetac, crkveni naučitelj, pisac, katolički mistik, redovnik karmelićanin, obnovitelj karmelićanskog reda.
Novi!!: 14. prosinca i Ivan od Križa · Vidi više »
Jakob Sabar
Jakob Sabar (mađ.: Szabár Jakab) (Židan, Mađarska, oko 15. srpnja 1802. ili 1803. – Črenšovci, Mađarska, danas Slovenija, 14. prosinca 1863.) rimokatolički svećenik i vjerski pisac u slovenskom Prekmurju.
Novi!!: 14. prosinca i Jakob Sabar · Vidi više »
Jugoslavenski olimpijski odbor
Jugoslavenski olimpijski odbor (JOO) osnovan je 14. prosinca 1919. godine u Zagrebu, u Gundulićevoj 29 kao prvo športsko društvo Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca u čijem su sastavu djelovale različite športske sekcije, odnosni savezi za pojedine športske grane.
Novi!!: 14. prosinca i Jugoslavenski olimpijski odbor · Vidi više »
Karl Renner
Karl Renner (Dolní Dunajovice, 14. prosinca 1870. – Beč, 31. prosinca 1950.) je bio austrijski političar, jedan od glavnih predstavnika austromarksizma.
Novi!!: 14. prosinca i Karl Renner · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: 14. prosinca i Katolička Crkva · Vidi više »
Leonessa Nuoto Pallanuoto Brescia
Leonessa Nuoto Pallanuoto je talijanski vaterpolski klub iz Brescie.
Novi!!: 14. prosinca i Leonessa Nuoto Pallanuoto Brescia · Vidi više »
Lupe Vélez
150px María Guadalupe Villalobos Vélez (San Luis Potosí, 18. srpnja 1908. – Glendale, 14. prosinca 1944.), poznatija pod umjetničkim imenom Lupe Vélez, meksička kazališna i filmska glumica, komičarka, plesačica i kabaretistica.
Novi!!: 14. prosinca i Lupe Vélez · Vidi više »
M/T Petar Zoranić
M/T Petar Zoranić, bio je hrvatski tanker dug 192 i širok 25 metara, sagrađen 1959.
Novi!!: 14. prosinca i M/T Petar Zoranić · Vidi više »
Miroslav Kraljević
Miroslav Kraljević (Gospić, 14. prosinca 1885. – Zagreb, 16. travnja 1913.), hrvatski slikar i kipar.
Novi!!: 14. prosinca i Miroslav Kraljević · Vidi više »
Nika Fleiss
Nika Fleiss (Brežice, Slovenija, 14. prosinca 1984.), hrvatska skijašica.
Novi!!: 14. prosinca i Nika Fleiss · Vidi više »
Nikolaj Genadijevič Basov
Nikolaj Genadijevič Basov (ruski: Николай Геннадиевич Басов) (Usman, 14. prosinca 1922. – Moskva, 1. srpnja 2001.) – ruski (sovjetski) fizičar i pedagog.
Novi!!: 14. prosinca i Nikolaj Genadijevič Basov · Vidi više »
Nostradamus
'''Nostradamus''' Nostradamus (14. prosinca 1503. – 2. srpnja 1566.), rođen kao Michel de Nostredame, je francuski liječnik i prorok.
Novi!!: 14. prosinca i Nostradamus · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: 14. prosinca i Pariz · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: 14. prosinca i Poljska · Vidi više »
Polovi južne polutke
Područje Antarktike'''1'''. Zemljopisni Južni pol'''2'''. Magnetski Južni pol'''3'''. Geomagnetski Južni pol'''4'''. Južni pol nepristupačnosti Južni pol je najjužnija točka na Zemlji i ovisno o definiciji, nalazi se na ili u blizini Antarktike.
Novi!!: 14. prosinca i Polovi južne polutke · Vidi više »
Prekomurski jezik
Prekomurski križni natpis na Krajni o uskrsnuću (1886). Prekomurski jezik (ISO 639-3: pkm; zahtjev odbijen); nazivan 'prekomursko narječje,' 'prekomurština' (mađ. vend nyelv, prekmurjei nyelv, slovenski prekmurščina, prekomurski prekmürski jezik, prekmürščina, prekmörski jezik, prekmörščina) Narječje slovenskog jezika.
Novi!!: 14. prosinca i Prekomurski jezik · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 14. prosinca i Prijestupna godina · Vidi više »
Publije Ovidije Nazon
Publije Ovidije Nazon (latinski: Publius Ovidius Naso), kraće Ovidije ili Ovid (Sulmona, stotinjak kilometara od Rima, 20. ožujka 43. pr. Kr. - Constanţa, 17. po. Kr.) bio je rimski pjesnik.
Novi!!: 14. prosinca i Publije Ovidije Nazon · Vidi više »
Raj Kapoor
Raj Kapoor, rođen kao Shrishti Nath Kapoor, također poznat kao Ranbir Raj Kapoor (Pešavar, 14. prosinca 1924. — New Delhi, 2. lipnja 1988.) indijski je filmski glumac, producent i režiser.
Novi!!: 14. prosinca i Raj Kapoor · Vidi više »
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Novi!!: 14. prosinca i Renesansa · Vidi više »
Roald Amundsen
Roald Engelbregt Graving Amundsen (općina Borge, danas Fredrikstad u Østfoldu, 16. srpnja 1872. – nestao, vjerojatno 18. lipnja 1928.), norveški istraživač polarnih predjela.
Novi!!: 14. prosinca i Roald Amundsen · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: 14. prosinca i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Tanker
Tanker Falster Spirit, danas nosi ime Sharifa 4. Hrvatska u panamskoj luci Puerto Armuelles, 2006 Tanker je brod za prijevoz tekućih tereta kojemu je čitav prostor za teret podjeljen uzdužnim i poprečnim pregradama na nepropusna odjeljnja, koja se nazivaju tankovima.
Novi!!: 14. prosinca i Tanker · Vidi više »
Tycho Brahe
''Stojerneborg'' (''Zvjezdani dvorac''). ''Mauerquadrant'' (Tycho Brahe 1598.). supernove'' ili SN 1572 (snimljeno Wide-field Infrared Survey Explorer. Tycho Brahe (Knutstorp borg, Skåne, 14. prosinca 1546. – Prag, 24. listopada, 1601.), danski astronom i znanstvenik.
Novi!!: 14. prosinca i Tycho Brahe · Vidi više »
Vanessa Hudgens
Vanessa Anne Hudgens (Salinas, Kalifornija, SAD 14. prosinca, 1988.) je američka glumica i pjevačica, koja se proslavila ulogom Gabrielle u filmskom serijalu High School Musical.
Novi!!: 14. prosinca i Vanessa Hudgens · Vidi više »
Vaterpolski klub Jug Dubrovnik
Vaterpolski klub Jug Adriatic osiguranje (VK Jug AO) je hrvatski vaterpolski klub iz Dubrovnika utemeljen 1923. godine.
Novi!!: 14. prosinca i Vaterpolski klub Jug Dubrovnik · Vidi više »
Vicente Aleixandre
Vicente Aleixandre y Merlos (Sevilla, 26. travnja 1898. – Madrid, 14. prosinca 1984.), španjolski književnik.
Novi!!: 14. prosinca i Vicente Aleixandre · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: 14. prosinca i Zagreb · Vidi više »
1485.
Bez opisa.
Novi!!: 14. prosinca i 1485. · Vidi više »
1503.
1503. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: 14. prosinca i 1503. · Vidi više »
1536.
Bez opisa.
Novi!!: 14. prosinca i 1536. · Vidi više »
1542.
Bez opisa.
Novi!!: 14. prosinca i 1542. · Vidi više »
1546.
Bez opisa.
Novi!!: 14. prosinca i 1546. · Vidi više »
1553.
Bez opisa.
Novi!!: 14. prosinca i 1553. · Vidi više »
1566.
Bez opisa.
Novi!!: 14. prosinca i 1566. · Vidi više »
1582.
Bez opisa.
Novi!!: 14. prosinca i 1582. · Vidi više »
1591.
Bez opisa.
Novi!!: 14. prosinca i 1591. · Vidi više »
1601.
Bez opisa.
Novi!!: 14. prosinca i 1601. · Vidi više »
1607.
Bez opisa.
Novi!!: 14. prosinca i 1607. · Vidi više »
1624.
Bez opisa.
Novi!!: 14. prosinca i 1624. · Vidi više »
1625.
Bez opisa.
Novi!!: 14. prosinca i 1625. · Vidi više »
1631.
Bez opisa.
Novi!!: 14. prosinca i 1631. · Vidi više »
1636.
Bez opisa.
Novi!!: 14. prosinca i 1636. · Vidi više »
1641.
Bez opisa.
Novi!!: 14. prosinca i 1641. · Vidi više »
1651.
Bez opisa.
Novi!!: 14. prosinca i 1651. · Vidi više »
1661.
Bez opisa.
Novi!!: 14. prosinca i 1661. · Vidi više »
1662.
Bez opisa.
Novi!!: 14. prosinca i 1662. · Vidi više »
1674.
Bez opisa.
Novi!!: 14. prosinca i 1674. · Vidi više »
1678.
Bez opisa.
Novi!!: 14. prosinca i 1678. · Vidi više »
1679.
Bez opisa.
Novi!!: 14. prosinca i 1679. · Vidi više »
1695.
Bez opisa.
Novi!!: 14. prosinca i 1695. · Vidi više »
1713.
Bez opisa.
Novi!!: 14. prosinca i 1713. · Vidi više »
1714.
Bez opisa.
Novi!!: 14. prosinca i 1714. · Vidi više »
1715.
Bez opisa.
Novi!!: 14. prosinca i 1715. · Vidi više »
1735.
Bez opisa.
Novi!!: 14. prosinca i 1735. · Vidi više »
1741.
Bez opisa.
Novi!!: 14. prosinca i 1741. · Vidi više »
1743.
Bez opisa.
Novi!!: 14. prosinca i 1743. · Vidi više »
1788.
Bez opisa.
Novi!!: 14. prosinca i 1788. · Vidi više »
1802.
Bez opisa.
Novi!!: 14. prosinca i 1802. · Vidi više »
1803.
Bez opisa.
Novi!!: 14. prosinca i 1803. · Vidi više »
1833.
Bez opisa.
Novi!!: 14. prosinca i 1833. · Vidi više »
1863.
Bez opisa.
Novi!!: 14. prosinca i 1863. · Vidi više »
1870.
Bez opisa.
Novi!!: 14. prosinca i 1870. · Vidi više »
1872.
Bez opisa.
Novi!!: 14. prosinca i 1872. · Vidi više »
1885.
Bez opisa.
Novi!!: 14. prosinca i 1885. · Vidi više »
1898.
Bez opisa.
Novi!!: 14. prosinca i 1898. · Vidi više »
1908.
Bez opisa.
Novi!!: 14. prosinca i 1908. · Vidi više »
1911.
Bez opisa.
Novi!!: 14. prosinca i 1911. · Vidi više »
1913.
Bez opisa.
Novi!!: 14. prosinca i 1913. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: 14. prosinca i 1919. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: 14. prosinca i 1921. · Vidi više »
1922.
Bez opisa.
Novi!!: 14. prosinca i 1922. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: 14. prosinca i 1924. · Vidi više »
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
Novi!!: 14. prosinca i 1942. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: 14. prosinca i 1944. · Vidi više »
1950.
Bez opisa.
Novi!!: 14. prosinca i 1950. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: 14. prosinca i 1960. · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: 14. prosinca i 1965. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: 14. prosinca i 1970. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: 14. prosinca i 1984. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: 14. prosinca i 1988. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: 14. prosinca i 1990. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: 14. prosinca i 1993. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: 14. prosinca i 1995. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: 14. prosinca i 2001. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: 14. prosinca i 2006. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: 14. prosinca i 2016. · Vidi više »
