Brže od pregledniku!
108 odnosi: Abaz II. Hilmi, Adolf Hitler, Alfred Nobel, Alphonse Mucha, Anna Kolesárová, Ante Pavelić, Antun Vujić, Augustin Jean Fresnel, Švicarska, Billy Kid, Dinamit, Dominik Barač, Dominikanci, Engleska, Filip II., kralj Francuske, Francuska, Francuska revolucija, Gerald Ford, Gideon Ernst Laudon, Goran Ivanišević, Gregorijanski kalendar, Guillaume Henri Dufour, Gustav Klimt, Hrvatski jezik, Ingmar Bergman, Irak, Italija, Jacinto Benavente, Jelena Lolović, Joaquín Balaguer, Josip Kašman, Jules Mazarin, Kamilo de Lellis, Marin Čilić, Maryam Mirzakhani, Matterhorn, Matti Hautamäki, Nacionalsocijalizam, Njemačka, Nobelova nagrada za književnost, Ossip Zadkine, Pad Bastille, Politička podjela Francuske, Politička stranka, Prijestupna godina, Republika, Siniša Skelin, Sisavang Vong, Sixten Jernberg, Sociologija, ..., Ujedinjeno Kraljevstvo, Venecija, Vinko Madelgar, William Hanna, Wimbledon, 1223., 1550., 1602., 1614., 1717., 1787., 1788., 1789., 1790., 1827., 1850., 1859., 1860., 1862., 1866., 1867., 1874., 1875., 1881., 1885., 1887., 1889., 1890., 1902., 1906., 1910., 1912., 1913., 1918., 1919., 1925., 1928., 1929., 1933., 1939., 1944., 1945., 1951., 1954., 1958., 1959., 1960., 1967., 1974., 1981., 1998., 2001., 2002., 2006., 2012., 2017., 607., 677.. Proširite indeks (58 više) »
Abaz II. Hilmi
Abaz II. Hilmi Abaz II.
Novi!!: 14. srpnja i Abaz II. Hilmi · Vidi više »
Adolf Hitler
Adolf Hitler (Braunau am Inn, 20. travnja 1889. – Berlin, 30. travnja 1945.) bio je njemački političar, vođa Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (njemački: Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skraćeno NSDAP), poznate pod nazivom Nacistička stranka.
Novi!!: 14. srpnja i Adolf Hitler · Vidi više »
Alfred Nobel
Alfred Bernhard Nobel (Stockholm, 21. listopada 1833. – Sanremo, 10. prosinca 1896.), švedski kemičar, izumitelj, filantrop, mirotvorac, kozmopolit i industrijalac; volio je sebe nazivati dobročiniteljem čovječanstva.
Novi!!: 14. srpnja i Alfred Nobel · Vidi više »
Alphonse Mucha
Alphonse Maria Mucha (* Ivančice kod Brna, Moravska, 24. srpnja 1860.; † Prag, 14. srpnja 1939.), bio je češki slikar i dizajner.
Novi!!: 14. srpnja i Alphonse Mucha · Vidi više »
Anna Kolesárová
Slovačka »mučenica čistoće« Anna Kolesárová. Blažena Anna Kolesárová (Vysoka nad Uhom, 14. srpnja 1928. – Vysoká nad Uhom, 22. studenog 1944.), bila je Slovakinja koju je 1944.
Novi!!: 14. srpnja i Anna Kolesárová · Vidi više »
Ante Pavelić
Ante Pavelić (Bradina kod Konjica, 14. srpnja 1889. – Madrid, 28. prosinca 1959.) bio je hrvatski fašistički političar i odvjetnik, revolucionar, osnivač i vođa Ustaškoga pokreta te poglavnik i diktator Nezavisne Države Hrvatske (NDH), koja je u Drugom svjetskom ratu bila protektorat fašističke Italije i nacističke Njemačke.
Novi!!: 14. srpnja i Ante Pavelić · Vidi više »
Antun Vujić
Antun Vujić (Dubrovnik, 14. srpnja 1945.), hrvatski političar i leksikograf.
Novi!!: 14. srpnja i Antun Vujić · Vidi više »
Augustin Jean Fresnel
Augustin Jean Fresnel ili Augustin Fresnel (Broglie, 10. svibnja 1788. – Ville-d'Auray, 14. lipnja 1827.), francuski fizičar.
Novi!!: 14. srpnja i Augustin Jean Fresnel · Vidi više »
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.
Novi!!: 14. srpnja i Švicarska · Vidi više »
Billy Kid
Billy the Kid Billy Kid Pat Garrett Zatvor i sudnica u okrugu Lincoln, Novi Meksiko, iz kojeg je Billy pobjegao. Natpis na grobnom kamenu Boba Ollingera, kojeg je Billy ubio 1881. Billyjev grob, Fort Sumner, Novi Meksiko Henry McCarty (New York?, 23. studenog 1859. – 14. srpnja 1881.) poznatiji kao Billy the Kid ali poznat i po pseudonimima Henry Antrim i William Harrison Bonney bio je američki odmetnik 19.
Novi!!: 14. srpnja i Billy Kid · Vidi više »
Dinamit
Dinamit (prema grč.: sila, snaga) naziv je za vrlo snažan brizantni eksploziv, koji se već u 19. st. proizvodio na bazi glicerol-trinitrata, poznatijeg pod starim nazivom nitroglicerin.
Novi!!: 14. srpnja i Dinamit · Vidi više »
Dominik Barač
Dominik (Nedjeljko) Barač (Slano, 14. srpnja 1912. – Trogir, 17. studenog 1945.) hrvatski dominikanac, sociolog.
Novi!!: 14. srpnja i Dominik Barač · Vidi više »
Dominikanci
Sveti Dominik - osnivač Dominikanskog reda Red propovjednika (lat. Ordo Praedicatorum ili OP) je redovnička zajednica čiji članovi se nazivaju Dominikanci.
Novi!!: 14. srpnja i Dominikanci · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: 14. srpnja i Engleska · Vidi više »
Filip II., kralj Francuske
Filip II., kralj Francuske Filip II.
Novi!!: 14. srpnja i Filip II., kralj Francuske · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: 14. srpnja i Francuska · Vidi više »
Francuska revolucija
Juriš na Bastilju, 14. srpnja 1789. Francuska građanska (buržoaska) revolucija započela je 1789. godine, a trajala do 1795., po nekima i 1799. godine.
Novi!!: 14. srpnja i Francuska revolucija · Vidi više »
Gerald Ford
Gerald Rudolph Ford, jr. (Omaha, 14. srpnja 1913. – Rancho Mirage, 26. prosinca 2006.) bio je 38.
Novi!!: 14. srpnja i Gerald Ford · Vidi više »
Gideon Ernst Laudon
Gideon Laudon Gideon Ernst Laudon (Loudon) (Tootsi/Tootzen, Livonija, Estonija, 2. veljače 1717. Nový Jičín, Češka, 14. srpnja 1790.), austrijski vojskovođa.
Novi!!: 14. srpnja i Gideon Ernst Laudon · Vidi više »
Goran Ivanišević
Goran Ivanišević (Split, 13. rujna 1971.) je umirovljeni hrvatski tenisač, do 2021. bio je jedini Hrvat koji je osvojio Wimbledon (2001.). Također je i jedini tenisač u povijesti koji je pobijedio na Wimbledonu s pozivnicom, kao i tenisač s najnižim plasmanom u vrijeme pobjede - 125.
Novi!!: 14. srpnja i Goran Ivanišević · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 14. srpnja i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Guillaume Henri Dufour
Guillaume Henri Dufour (Konstanz, 15. rujna 1787. – Ženeva, 14. srpnja 1875.) bio je general Švicarske vojske, građevinski inženjer, kartograf, političar i jedan od utemeljitelja Crvenog križa.
Novi!!: 14. srpnja i Guillaume Henri Dufour · Vidi više »
Gustav Klimt
Gustav Klimt (Beč, 14. srpnja 1862. – Beč, 6. veljače 1918.) je bio najvažniji slikar austrijske secesije s izrazito istančanim simbolističkim stilom.
Novi!!: 14. srpnja i Gustav Klimt · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: 14. srpnja i Hrvatski jezik · Vidi više »
Ingmar Bergman
Ingmarov otac, pastor Erik Bergman, uslikan u Crkvi Hedvig Eleonora u Stockholmu Ernst Ingmar Bergman (Uppsala, 14. srpnja 1918. – Fårö, 30. srpnja 2007.), švedski filmski redatelj i scenarist, te kazališni redatelj i scenarist.
Novi!!: 14. srpnja i Ingmar Bergman · Vidi više »
Irak
Republika Irak je država u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: 14. srpnja i Irak · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: 14. srpnja i Italija · Vidi više »
Jacinto Benavente
Jacinto Benavente y Martínez (Galapagar kraj Madrida, 12. kolovoza 1866. – isto, 14. srpnja 1954.), španjolski dramatičar i novinar.
Novi!!: 14. srpnja i Jacinto Benavente · Vidi više »
Jelena Lolović
Jelena Lolović (Sarajevo, 14. srpnja 1981.) je alpska skijašica iz Srbije.
Novi!!: 14. srpnja i Jelena Lolović · Vidi više »
Joaquín Balaguer
Joaquín Balaguer Joaquín Antonio Balaguer Ricardo (1. rujna 1906. – 14. srpnja 2002.) bio je predsjednik Dominikanske Republike u tri mandata 1960.
Novi!!: 14. srpnja i Joaquín Balaguer · Vidi više »
Josip Kašman
Josip Kašman (Mali Lošinj, 14. srpnja 1850. – Rim, 7. veljače 1925.) bio je hrvatski pjevač, bariton.
Novi!!: 14. srpnja i Josip Kašman · Vidi više »
Jules Mazarin
'''Kardinal Jules Mazarin'''Portret Pierra Louisa Boucharta Jules Mazarin, (Pescina, Abruzzi, Italija, 14. srpnja 1602. – Vincennes, Francuska 9. ožujka 1661.), bio je kardinal i predsjednik vlade Francuske od 1642.
Novi!!: 14. srpnja i Jules Mazarin · Vidi više »
Kamilo de Lellis
Sveti Kamilo de Lellis (Bucchianico, 25. svibnja 1550. – Rim, 14. srpnja 1614.), talijanski svetac i osnivač reda kamilijanaca.
Novi!!: 14. srpnja i Kamilo de Lellis · Vidi više »
Marin Čilić
Marin Čilić (Međugorje, BIH, 28. rujna 1988.) profesionalni je hrvatski tenisač, osvajač US Opena 2014. Najbolji rezultat na ATP-ovoj ljestvici u karijeri bilo mu je treće mjesto.
Novi!!: 14. srpnja i Marin Čilić · Vidi više »
Maryam Mirzakhani
Maryam Mirzakhani Maryam Mirzakhani (Teheran, 3. svibnja 1977. – Palo Alto, Kalifornija 14. srpnja 2017.) bila je iranska matematičarka i prva žena dobitnica Fieldsove medalje.
Novi!!: 14. srpnja i Maryam Mirzakhani · Vidi više »
Matterhorn
Matterhorn. Matterhorn (njemački), Monte Cervino (talijanski) ili Mont Cervin (francuski), je planina u planinskom lancu Alpa na granici između Švicarske i Italije, visine 4.478 metara.
Novi!!: 14. srpnja i Matterhorn · Vidi više »
Matti Hautamäki
Matti Antero Hautamäki (Oulu, 14. srpnja 1981.) je finski skijaš skakač.
Novi!!: 14. srpnja i Matti Hautamäki · Vidi više »
Nacionalsocijalizam
Nacionalsocijalističke stranke Nacionalsocijalizam (njem. Nationalsozialismus), češće samo nacizam, politički je pokret u Njemačkoj koji je iniciran 1920. činom organizacije Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei).
Novi!!: 14. srpnja i Nacionalsocijalizam · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: 14. srpnja i Njemačka · Vidi više »
Nobelova nagrada za književnost
Nobelova nagrada za književnost dodjeljuje se godišnje autoru iz bilo koje zemlje svijeta koji je napisao "najizvrsnije djelo s idealističkim stremljenjima".
Novi!!: 14. srpnja i Nobelova nagrada za književnost · Vidi više »
Ossip Zadkine
Ossip Zadkine Skulptura "Uništeni grad" u Rotterdamu. Ossip Zadkine (ruski: Осип Цадкин, Vitebsk, 14. srpnja 1890. – Pariz, 25. studenoga 1967.) - bjeloruski umjetnik židovskoga porijekla, koji je živio u Francuskoj.
Novi!!: 14. srpnja i Ossip Zadkine · Vidi više »
Pad Bastille
Plan Bastille Taj događaj Francuzi obilježavaju kao državni praznik sjećajući se 14. srpnja 1789. kada je jurišem revolucionarnih snaga osvojena zloglasna tvrđava Bastille, tamnica u pariškom predgrađu Saint Antoine.
Novi!!: 14. srpnja i Pad Bastille · Vidi više »
Politička podjela Francuske
Politička podjela Francuske je institucionalna i upravna podjela teritorija države.
Novi!!: 14. srpnja i Politička podjela Francuske · Vidi više »
Politička stranka
Politička stranka je skupina ljudi koji se udružuju radi cjelovitog nastupa u društvu.
Novi!!: 14. srpnja i Politička stranka · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 14. srpnja i Prijestupna godina · Vidi više »
Republika
Republika (od lat. res publica.
Novi!!: 14. srpnja i Republika · Vidi više »
Siniša Skelin
Siniša Skelin (Split, 14. srpnja 1974.), hrvatski veslački reprezentativac.
Novi!!: 14. srpnja i Siniša Skelin · Vidi više »
Sisavang Vong
poštanskoj marki. Sisavang Vong ili Sisavangvong (Luang Prabang, 14. srpnja 1885. – Luang Prabang, 29. listopada 1959.) bio je kralj Kraljevstva Luang Prabang između 1904. i 1945. godine.
Novi!!: 14. srpnja i Sisavang Vong · Vidi više »
Sixten Jernberg
Edy Sixten Jernberg (Malung, 6. veljače 1929. – Mora, 14. srpnja 2012.) je švedski skijaški trkač.
Novi!!: 14. srpnja i Sixten Jernberg · Vidi više »
Sociologija
Sociologija je znanost koja proučava društva i načine na koje ta društva oblikuju ponašanje, vjerovanja i identitet ljudi.
Novi!!: 14. srpnja i Sociologija · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: 14. srpnja i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Novi!!: 14. srpnja i Venecija · Vidi više »
Vinko Madelgar
Vinko Madelgar (Strépy, oko 607. – Soignies, 14. srpnja 677.), benediktinac i svetac rimokatoličke Crkve.
Novi!!: 14. srpnja i Vinko Madelgar · Vidi više »
William Hanna
William Denba Hanna (Melrose, Novi Meksiko, 14. srpnja 1910. – Los Angeles, Kalifornija, 22. ožujka 2001.), američki producent crtanih filmova.
Novi!!: 14. srpnja i William Hanna · Vidi više »
Wimbledon
Court No.1, Wimbledon 2004. godine Trofeji Wimbledon (engl. The Championships, Wimbledon) najstariji je i najugledniji turnir u tenisu.
Novi!!: 14. srpnja i Wimbledon · Vidi više »
1223.
Bez opisa.
Novi!!: 14. srpnja i 1223. · Vidi više »
1550.
Bez opisa.
Novi!!: 14. srpnja i 1550. · Vidi više »
1602.
Bez opisa.
Novi!!: 14. srpnja i 1602. · Vidi više »
1614.
Bez opisa.
Novi!!: 14. srpnja i 1614. · Vidi više »
1717.
Bez opisa.
Novi!!: 14. srpnja i 1717. · Vidi više »
1787.
Bez opisa.
Novi!!: 14. srpnja i 1787. · Vidi više »
1788.
Bez opisa.
Novi!!: 14. srpnja i 1788. · Vidi više »
1789.
Bez opisa.
Novi!!: 14. srpnja i 1789. · Vidi više »
1790.
Bez opisa.
Novi!!: 14. srpnja i 1790. · Vidi više »
1827.
Bez opisa.
Novi!!: 14. srpnja i 1827. · Vidi više »
1850.
Bez opisa.
Novi!!: 14. srpnja i 1850. · Vidi više »
1859.
Bez opisa.
Novi!!: 14. srpnja i 1859. · Vidi više »
1860.
Bez opisa.
Novi!!: 14. srpnja i 1860. · Vidi više »
1862.
Bez opisa.
Novi!!: 14. srpnja i 1862. · Vidi više »
1866.
Bez opisa.
Novi!!: 14. srpnja i 1866. · Vidi više »
1867.
Bez opisa.
Novi!!: 14. srpnja i 1867. · Vidi više »
1874.
Bez opisa.
Novi!!: 14. srpnja i 1874. · Vidi više »
1875.
Bez opisa.
Novi!!: 14. srpnja i 1875. · Vidi više »
1881.
Bez opisa.
Novi!!: 14. srpnja i 1881. · Vidi više »
1885.
Bez opisa.
Novi!!: 14. srpnja i 1885. · Vidi više »
1887.
Bez opisa.
Novi!!: 14. srpnja i 1887. · Vidi više »
1889.
Bez opisa.
Novi!!: 14. srpnja i 1889. · Vidi više »
1890.
Bez opisa.
Novi!!: 14. srpnja i 1890. · Vidi više »
1902.
Bez opisa.
Novi!!: 14. srpnja i 1902. · Vidi više »
1906.
Bez opisa.
Novi!!: 14. srpnja i 1906. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: 14. srpnja i 1910. · Vidi više »
1912.
Bez opisa.
Novi!!: 14. srpnja i 1912. · Vidi više »
1913.
Bez opisa.
Novi!!: 14. srpnja i 1913. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: 14. srpnja i 1918. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: 14. srpnja i 1919. · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: 14. srpnja i 1925. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: 14. srpnja i 1928. · Vidi više »
1929.
Bez opisa.
Novi!!: 14. srpnja i 1929. · Vidi više »
1933.
Bez opisa.
Novi!!: 14. srpnja i 1933. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: 14. srpnja i 1939. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: 14. srpnja i 1944. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: 14. srpnja i 1945. · Vidi više »
1951.
Bez opisa.
Novi!!: 14. srpnja i 1951. · Vidi više »
1954.
Bez opisa.
Novi!!: 14. srpnja i 1954. · Vidi više »
1958.
Bez opisa.
Novi!!: 14. srpnja i 1958. · Vidi više »
1959.
Bez opisa.
Novi!!: 14. srpnja i 1959. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: 14. srpnja i 1960. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: 14. srpnja i 1967. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: 14. srpnja i 1974. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: 14. srpnja i 1981. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: 14. srpnja i 1998. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: 14. srpnja i 2001. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: 14. srpnja i 2002. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: 14. srpnja i 2006. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: 14. srpnja i 2012. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: 14. srpnja i 2017. · Vidi više »
607.
Bez opisa.
Novi!!: 14. srpnja i 607. · Vidi više »
677.
Bez opisa.
Novi!!: 14. srpnja i 677. · Vidi više »
