Brže od pregledniku!
67 odnosi: Afera Dreyfus, Aleksej Kolcov, Alen Pamić, Alfred Dreyfus, Andreas Vesalius, Aziz Hasanović, Belizar, Boško Balaban, Danilo Kiš, Francuska, Friedrich Nietzsche, Gregorijanski kalendar, Hedviga Šleska, Hrvatska, Ivan IV., ruski car, Juraj Neidhardt, Kartaga, Kazanjski Kanat, Mario Puzo, Mata Hari, Michel Foucault, Mihail Ljermontov, Mildred Fay Jefferson, Niko Kovač, Operacija pod lažnom zastavom, Operacije "Labrador" i "Opera", Ott Tänak, Pernilla Wiberg, Prijestupna godina, Tadeusz Kościuszko, Teofil I. Aleksandrijski, Vandali, Zagrebačka sinagoga, 1174., 1242., 1514., 1552., 1564., 1746., 1809., 1814., 1817., 1841., 1842., 1844., 1894., 1900., 1901., 1917., 1920., ..., 1926., 1927., 1935., 1965., 1970., 1971., 1978., 1979., 1984., 1987., 1989., 1991., 1999., 2010., 2013., 412., 533.. Proširite indeks (17 više) »
Afera Dreyfus
Alfred Dreyfus Afera Dreyfus, politički skandal koji je podijelio Francusku krajem 19. stoljeća Tajne službe, 1894. godine, nalaze popis tajnih dokumenata koje je neki časnik htio prodati Nijemcima.
Novi!!: 15. listopada i Afera Dreyfus · Vidi više »
Aleksej Kolcov
Aleksej Kolcov Aleksej Vasiljevič Kolcov (ruski: Алексей Васильевич Кольцов) (Voronjež, 15. listopada 1809. – Voronjež, 19. listopada 1842.) – ruski pjesnik koji je prozvan „ruski Burns“.
Novi!!: 15. listopada i Aleksej Kolcov · Vidi više »
Alen Pamić
Alen Pamić (Žminj, 15. listopada 1989. – Maružini, 21. lipnja 2013.) bio je hrvatski nogometaš.
Novi!!: 15. listopada i Alen Pamić · Vidi više »
Alfred Dreyfus
'''Alfred Dreyfus''' Alfred Dreyfus, (9. listopada 1859. – 12. srpnja 1935.), francuski časnik židovskog porijekla.
Novi!!: 15. listopada i Alfred Dreyfus · Vidi više »
Andreas Vesalius
Jan van Calcar: Andreas Vesalius Andreas Vesalius (rođen kao Andries van Wesel, Bruxelles, Belgija, 31. prosinca 1514. - Zakintos, Grčka, 15. listopada 1564.) - flamanski liječnik i anatom, njemačkog podrijetla.
Novi!!: 15. listopada i Andreas Vesalius · Vidi više »
Aziz Hasanović
Aziz ef.
Novi!!: 15. listopada i Aziz Hasanović · Vidi više »
Belizar
Flavije Belizar (grčki: Βελισαριος, latinično: Belisarios, latinski: Flavius Belisarius, oko 500. – 565.) bio je jedan od najvećih bizantskih generala i jedan od najistaknutijih generala u povijesti.
Novi!!: 15. listopada i Belizar · Vidi više »
Boško Balaban
Boško Balaban (Rijeka, 15. listopada 1978.), hrvatski umirovljeni nogometaš.
Novi!!: 15. listopada i Boško Balaban · Vidi više »
Danilo Kiš
Danilo Kiš (Subotica, 22. veljače 1935. – Pariz, 15. listopada 1989.) bio je srbijanski je književnik židovskog podrijetla.
Novi!!: 15. listopada i Danilo Kiš · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: 15. listopada i Francuska · Vidi više »
Friedrich Nietzsche
Friedrich Wilhelm Nietzsche (Röcken, Prusija, 15. listopada 1844. – Weimar, 25. kolovoza 1900.) njemački je filozof, pjesnik, skladatelj i klasični filolog koji je postao najprovokativniji i jedan od najutjecajnijih mislilaca 19. stoljeća.
Novi!!: 15. listopada i Friedrich Nietzsche · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 15. listopada i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Hedviga Šleska
Sveta Hedviga Šleska (polj.: Święta Jadwiga Śląska; Andechs, 1174. – Trzebnica Abbey, 15. listopada 1243.), poljska grofica, redovnica i svetica.
Novi!!: 15. listopada i Hedviga Šleska · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: 15. listopada i Hrvatska · Vidi više »
Ivan IV., ruski car
'''Ivan IV.''' Ivan IV.
Novi!!: 15. listopada i Ivan IV., ruski car · Vidi više »
Juraj Neidhardt
Juraj Neidhardt (Zagreb, 15. listopada 1901. – Sarajevo, 13. srpnja 1979.), hrvatski arhitekt.
Novi!!: 15. listopada i Juraj Neidhardt · Vidi više »
Kartaga
Kartaga (fenički: Qart-Hadašt.
Novi!!: 15. listopada i Kartaga · Vidi više »
Kazanjski Kanat
Kazanjski Kanat (zeleno) Kazanjski Kanat (tatarski: Казан ханлыгы, rus. Казанское ханство) bila je srednjovekovna država Tatara, jedna od nasljednica Zlatne Horde, na mjestu gdje je bila Povolška Bugarska.
Novi!!: 15. listopada i Kazanjski Kanat · Vidi više »
Mario Puzo
Mario Puzo 1972. godine. Mario Francis Puzo (New York, 15. listopada 1920. - West Bay Shore, New York, 2. srpnja 1999.) američki je književnik poznat po svojim knjigama o mafiji, posebice knjizi „Kum”.
Novi!!: 15. listopada i Mario Puzo · Vidi više »
Mata Hari
1. svjetskom ratu Margaretha Geertruida MacLeod (rođeno Zelle; Leeuwarden, 7. kolovoza 1876. – Pariz, 15. listopada 1917.), poznatija po umjetničkom imenu Mata Hari, bila je nizozemska plesačica i kurtizana, koja je bila osuđena za špijunažu na strani Njemačkog Carstva u Prvom svjetskom ratu.
Novi!!: 15. listopada i Mata Hari · Vidi više »
Michel Foucault
Michel Foucault 1974. Michel Foucault (Poitiers, 15. listopada 1926. – Pariz, 25. lipnja 1984.), francuski filozof.
Novi!!: 15. listopada i Michel Foucault · Vidi više »
Mihail Ljermontov
Mihail Jurjevič Ljermontov (rus. Михаил Юрьевич Лермонтов, Moskva, 2. listopada 1814. – Pjatigorsk, 27. srpnja 1841.), ruski pjesnik.
Novi!!: 15. listopada i Mihail Ljermontov · Vidi više »
Mildred Fay Jefferson
Mildred Fay Jefferson. Susret s predsjednikom Reaganom u Bijeloj kući 1981. godine. Mildred "Millie" Fay Jefferson (Pittsburg, 6. travnja 1927. - Cambridge, 15. listopada 2010.), američka kirurginja, biologinja i istaknuta pro-life aktivistica, prva crnkinja koja je diplomirala na Harvardskoj Medicinskoj školi.
Novi!!: 15. listopada i Mildred Fay Jefferson · Vidi više »
Niko Kovač
Niko Kovač (Berlin, 15. listopada 1971.) hrvatski je nogometni trener i bivši nogometaš.
Novi!!: 15. listopada i Niko Kovač · Vidi više »
Operacija pod lažnom zastavom
Operacija pod lažnom zastavom (engl. false flag operation) označava tajnu operaciju koju provodi vlast, tvrtka ili druge organizacije a koja je oblikovana tako da se čini da ju netko drugi provodi.
Novi!!: 15. listopada i Operacija pod lažnom zastavom · Vidi više »
Operacije "Labrador" i "Opera"
Operacije "Labrador" i "Opera" su bile akcije koje su kontraobavještajne službe JNA (KOS) od 19. kolovoza 1991. provodile u početnoj fazi Domovinskog rata u Zagrebu.
Novi!!: 15. listopada i Operacije "Labrador" i "Opera" · Vidi više »
Ott Tänak
Ott Tänak 2019. godine. Ott Tänak (Kärla, Estonija, 15. listopada 1987.) estonski je reli vozač, pobjednik Svjetskog prvenstva u reliju 2019.
Novi!!: 15. listopada i Ott Tänak · Vidi više »
Pernilla Wiberg
Pernilla Wiberg (Norrköping, 15. listopada 1970.) je bivša švedska alpska skijašica.
Novi!!: 15. listopada i Pernilla Wiberg · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 15. listopada i Prijestupna godina · Vidi više »
Tadeusz Kościuszko
Tadeuš Košćuško Tadeuš Košćuško (poljski. Tadeusz Kościuszko) (Mereszowszczyzna, Bjelorusija 4. veljače 1746. – Soluthurn, Švicarska 15. listopada 1817.) – poljsko-litavski vojskovođa i borac za slobodu.
Novi!!: 15. listopada i Tadeusz Kościuszko · Vidi više »
Teofil I. Aleksandrijski
Teofil je bio 23.
Novi!!: 15. listopada i Teofil I. Aleksandrijski · Vidi više »
Vandali
''Vandalska pljačka Rima'' - Heinrich Leutemann Vandali su Germani, koji pripadaju istočnoj grupi germanskih naroda.
Novi!!: 15. listopada i Vandali · Vidi više »
Zagrebačka sinagoga
Zagrebačka sinagoga bila je glavno mjesto bogoslužja zagrebačke židovske zajednice u modernoj Hrvatskoj.
Novi!!: 15. listopada i Zagrebačka sinagoga · Vidi više »
1174.
Bez opisa.
Novi!!: 15. listopada i 1174. · Vidi više »
1242.
Bez opisa.
Novi!!: 15. listopada i 1242. · Vidi više »
1514.
1514. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: 15. listopada i 1514. · Vidi više »
1552.
Bez opisa.
Novi!!: 15. listopada i 1552. · Vidi više »
1564.
Bez opisa.
Novi!!: 15. listopada i 1564. · Vidi više »
1746.
Bez opisa.
Novi!!: 15. listopada i 1746. · Vidi više »
1809.
Bez opisa.
Novi!!: 15. listopada i 1809. · Vidi više »
1814.
Bez opisa.
Novi!!: 15. listopada i 1814. · Vidi više »
1817.
Bez opisa.
Novi!!: 15. listopada i 1817. · Vidi više »
1841.
Bez opisa.
Novi!!: 15. listopada i 1841. · Vidi više »
1842.
Bez opisa.
Novi!!: 15. listopada i 1842. · Vidi više »
1844.
Bez opisa.
Novi!!: 15. listopada i 1844. · Vidi više »
1894.
Bez opisa.
Novi!!: 15. listopada i 1894. · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: 15. listopada i 1900. · Vidi više »
1901.
1901. (MCMI), prva je godina 20. stoljeća.
Novi!!: 15. listopada i 1901. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: 15. listopada i 1917. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: 15. listopada i 1920. · Vidi više »
1926.
Bez opisa.
Novi!!: 15. listopada i 1926. · Vidi više »
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
Novi!!: 15. listopada i 1927. · Vidi više »
1935.
Bez opisa.
Novi!!: 15. listopada i 1935. · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: 15. listopada i 1965. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: 15. listopada i 1970. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: 15. listopada i 1971. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: 15. listopada i 1978. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: 15. listopada i 1979. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: 15. listopada i 1984. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: 15. listopada i 1987. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: 15. listopada i 1989. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: 15. listopada i 1991. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: 15. listopada i 1999. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: 15. listopada i 2010. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: 15. listopada i 2013. · Vidi više »
412.
Bez opisa.
Novi!!: 15. listopada i 412. · Vidi više »
533.
Bez opisa.
Novi!!: 15. listopada i 533. · Vidi više »
