Brže od pregledniku!
126 odnosi: Abdikacija, Alexej von Jawlensky, Amerika, Andrew Jackson, Aristoteles Onassis, Arthur Holly Compton, Australija, Automobil, Španjolska, Žores Ivanovič Alfjorov, Boris Bućan, Cao Cao, Car, Charles Rolls, Christchurch, Dan osnivanja Narodne zaštite u Republici Hrvatskoj, Džamija, Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, Dmitrij Sautin, Emil Adolf von Behring, Engleska, Eva Longoria, Gaj Julije Cezar, Giuseppe Gasparo Mezzofanti, Gregorijanski kalendar, Henry Royce, Howard Phillips Lovecraft, Ibrahim-paša Paržanin, Islam, Jasna Zlokić, Kristofor Kolumbo, Kronologija starog Rima, Ljiljana Bogojević, Luigi Cherubini, Marcel Nguyễn Tân Văn, Marko Junije Brut, Martovske ide, Melbourne Cricket Ground, Mladen Stahuljak, Monika Leskovar, Narodna zaštita (RH), Nate Dogg, Nikola Štedul, Nikola II., ruski car, Nina Violić, Novi Zeland, Odoakar, Otar Korkia, Otto von Below, Paul von Heyse, ..., Pešta, Prijestupna godina, René Clair, Revolucija u Mađarskoj 1848., Rimski senat, Rolls-Royce, Roman II., Rusko Carstvo, Sérgio Vieira de Mello, Smaknuće carske obitelji Romanov, Svjetski dan prava potrošača, Ulrich Beck, Veljačka revolucija u Rusiji, Victor Vasarely, Vilmos Aba-Novák, Zaharija, papa, Zarah Leander, Zdeslav Vrdoljak, 1493., 1563., 1760., 1767., 1774., 1830., 1842., 1845., 1848., 1849., 1854., 1857., 1867., 1877., 1890., 1892., 1894., 1898., 1906., 1907., 1908., 1914., 1917., 1923., 1928., 1930., 1937., 1941., 1944., 1947., 1948., 1951., 1955., 1959., 1962., 1967., 1969., 1971., 1972., 1974., 1975., 1981., 1991., 1996., 1997., 2003., 2005., 2011., 2015., 2019., 2022., 2023., 220., 44. pr. Kr., 679., 752., 937., 963.. Proširite indeks (76 više) »
Abdikacija
Abdikacija (lat. ab... + dicere – reći, kazati) označava odricanje (od prijestolja), odstup, zahvalu, ostavku.
Novi!!: 15. ožujka i Abdikacija · Vidi više »
Alexej von Jawlensky
Alexej von Jawlensky (Suslovo, 13. ožujka 1867. – Wiesbaden, 15. ožujka 1941.), njemačko - ruski ekspresionistički slikar koji je radio u Rusiji, Njemačkoj i Švicarskoj.
Novi!!: 15. ožujka i Alexej von Jawlensky · Vidi više »
Amerika
Zemljovid Amerika je grupno ime za kontinente Sjeverna Amerika, Središnja Amerika i Južna Amerika.
Novi!!: 15. ožujka i Amerika · Vidi više »
Andrew Jackson
Andrew Jackson (Waxhaw, 15. ožujka 1767. – Nashville, 8. lipnja 1845.) je američki vojskovođa, političar i državnik, najpoznatiji po tome što je bio 7. predsjednik SAD te osnivač današnje Demokratske stranke.
Novi!!: 15. ožujka i Andrew Jackson · Vidi više »
Aristoteles Onassis
Fotoportret. Aristoteles Socrates Onassis (Smirna, 15. siječnja 1906. – Pariz, 15. ožujka 1975.), grčki brodovlasnik.
Novi!!: 15. ožujka i Aristoteles Onassis · Vidi više »
Arthur Holly Compton
Arthur Holly Compton (Wooster, Ohio, 10. rujna 1892. – Berkely, Kalifornija, 15. ožujka 1962.), američki fizičar.
Novi!!: 15. ožujka i Arthur Holly Compton · Vidi više »
Australija
Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.
Novi!!: 15. ožujka i Australija · Vidi više »
Automobil
Prvi automobil Automobil (samovoz) je motorno vozilo s karoserijom raznih oblika postavljenom na dvjema osovinama s četirima kotačima, a većinom se koristi za prijevoz putnika.
Novi!!: 15. ožujka i Automobil · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: 15. ožujka i Španjolska · Vidi više »
Žores Ivanovič Alfjorov
Žores Ivanovič Alfjorov (Vitebsk, 15. ožujka 1930. – Sankt Peterburg, 1. ožujka 2019.) – ruski fizičar, izumitelj i političar bjelorusko-židovskog porijekla, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 2000. godine zajedno s Herbertom Kroemerom za "za razvoj heterostruktura poluvodiča korištenih u elektronici visokoh brzina i optoelektronici" Iste godine nagradu je dobio i engleski fizičar Jack St. Clair Kilby.
Novi!!: 15. ožujka i Žores Ivanovič Alfjorov · Vidi više »
Boris Bućan
Boris Bućan (Zagreb, 15. ožujka 1947. – Zagreb, 18. svibnja 2023.) bio je hrvatski likovni umjetnik, slikar i grafički dizajner.
Novi!!: 15. ožujka i Boris Bućan · Vidi više »
Cao Cao
Cao Cao Maska Cao Cao (kineski 曹操 (Cáo Cāo), †15. ožujka 220.) bio je general i državnik te pretposljednji kancelar u Istočnoj Han dinastiji koji je postao veliki poglavar tijekom svojih zadnjih godina u antičkoj Kini.
Novi!!: 15. ožujka i Cao Cao · Vidi više »
Car
Austrijska carska kruna Car (od lat. caesar) je vladar, odnosno državni poglavar u državi koja je po državnom uređenju carstvo.
Novi!!: 15. ožujka i Car · Vidi više »
Charles Rolls
Charles Stewart Rolls (27. kolovoza 1877. – 12. srpnja 1910.), pionir automobilizma i zrakoplovstva.
Novi!!: 15. ožujka i Charles Rolls · Vidi više »
Christchurch
Christchurch je najveći grad na Južnom otoku Novog Zelanda i drugi po veličini u državi.
Novi!!: 15. ožujka i Christchurch · Vidi više »
Dan osnivanja Narodne zaštite u Republici Hrvatskoj
Dopunama Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj iz studenoga 2011., 15.
Novi!!: 15. ožujka i Dan osnivanja Narodne zaštite u Republici Hrvatskoj · Vidi više »
Džamija
Džamija sultana Ahmeta, poznatija u Europi kao Plava džamija. Unutrašnjost Plave džamije. Džamija je islamska bogomolja, mjesto klanjanja, zajedničke molitve muslimana.
Novi!!: 15. ožujka i Džamija · Vidi više »
Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika
Digitalno obrađeno zaglavlje ''Telegrama'', jugoslavenskih novina za društvena i kulturna pitanja, br. 359, 17. ožujka 1967. u kojem je objavljena ''Deklaracija''. Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, proglas kojeg su 1967. godine objavili hrvatski jezikoslovci, nezadovoljni objavljenim rječnicima i pravopisima u kojima se jezik, u skladu s Novosadskim dogovorom, nazivao srpskohrvatskim/hrvatskosrpskim, te se - doduše vrlo postupno - nastojalo postići da Hrvati govore jezik koji će biti tek lokalna varijanta srpskog jezika). Novosadski dogovor nije bio po volji hrvatskih jezikoslovaca pa ni onih koji su, ne želeći mu se odmah javno usprotiviti, stavili na njega potpis. Stoga su izdali Deklaraciju, i u njoj iznijeli svoje negativne stavove o Novosadskom dogovoru. Dokument je potpisalo 18 hrvatskih znanstvenih i kulturnih ustanova, među kojima Matica hrvatska, Društvo književnika Hrvatske, Hrvatsko filološko društvo i Institut za jezik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.
Novi!!: 15. ožujka i Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika · Vidi više »
Dmitrij Sautin
Dmitrij Sautin (ruski: Дмитрий Иванович Саутин, Voronjež, 15. ožujka 1974.) je ruski športaš u skokovima u vodu.
Novi!!: 15. ožujka i Dmitrij Sautin · Vidi više »
Emil Adolf von Behring
Emil von Behring (Hansdorf, 15. ožujka 1854. – Marburg, 31. ožujka 1917.), njemački liječnik i imunolog.
Novi!!: 15. ožujka i Emil Adolf von Behring · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: 15. ožujka i Engleska · Vidi više »
Eva Longoria
Eva Jacqueline Longoria (Corpus Christi, Teksas, 15. ožujka 1975.), američka glumica.
Novi!!: 15. ožujka i Eva Longoria · Vidi više »
Gaj Julije Cezar
Gaj Julije Cezar, latinski Cāius Iulius Caesar (Rim, 13. srpnja 100. pr. Kr. – Rim, 15. ožujka 44. pr. Kr.), rimski vojskovođa, političar i pisac.
Novi!!: 15. ožujka i Gaj Julije Cezar · Vidi više »
Giuseppe Gasparo Mezzofanti
Kardinal Mezzofanti Giuseppe Gasparo Mezzofanti (19. rujna 1774. – 15. ožujka 1849.) bio je talijanski kardinal te čuveni jezikoslovac i hiperpoliglot.
Novi!!: 15. ožujka i Giuseppe Gasparo Mezzofanti · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 15. ožujka i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Henry Royce
Sir Frederick Henry Royce, 1.
Novi!!: 15. ožujka i Henry Royce · Vidi više »
Howard Phillips Lovecraft
Howard Philips Lovecraft (Providence, 20. kolovoza 1890. – Providence, 15. ožujka 1937.) je američki pisac horora, fantazije i znanstvene fantastike, žanrova koje je često kombinirao unutar jedne pripovijesti.
Novi!!: 15. ožujka i Howard Phillips Lovecraft · Vidi više »
Ibrahim-paša Paržanin
opsade 1529. Ibrahim-paša Paržanin (tur. Pargalı İbrahim Paşa; Parga, 1493. – Istanbul, 15. ožujka 1536.) - veliki vezir Osmanskog Carstva u vrijeme sultana Sulejmana Veličanstvenog.
Novi!!: 15. ožujka i Ibrahim-paša Paržanin · Vidi više »
Islam
Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.
Novi!!: 15. ožujka i Islam · Vidi više »
Jasna Zlokić
Jasna Zlokić (Vela Luka, 15. ožujka 1955.) je hrvatska pjevačica.
Novi!!: 15. ožujka i Jasna Zlokić · Vidi više »
Kristofor Kolumbo
'''Kristofor Kolumbo''' Kristofor Kolumbo (tal.: Cristoforo Colombo, špa.: Cristóbal Colón, por.: Cristóvão Colombo, latinizirano: Christophorus Columbus) (Genova, između 25. kolovoza i 31. listopada 1451. – Valladolid, 20. svibnja 1506.), istraživač i trgovac koji je preplovio Atlantski ocean i doplovio do Amerike.
Novi!!: 15. ožujka i Kristofor Kolumbo · Vidi više »
Kronologija starog Rima
Povijest starorimske države od 753. pr. Kr. do 476. godine pripada razdoblju antike.
Novi!!: 15. ožujka i Kronologija starog Rima · Vidi više »
Ljiljana Bogojević
Ljiljana Bogojević (Varaždin, 15. ožujka 1962.) je hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica.
Novi!!: 15. ožujka i Ljiljana Bogojević · Vidi više »
Luigi Cherubini
Luigi Cherubini (Firenca, 14. rujna 1760. – Pariz, 13. ožujka 1842.), talijanski skladatelj.
Novi!!: 15. ožujka i Luigi Cherubini · Vidi više »
Marcel Nguyễn Tân Văn
Marcel Nguyễn Tân Văn, poznat i kao Marcel Van (Ngăm Giáo, 15. ožujka 1928. – logor Yen Binh, 10. srpnja 1959.), bio je vijetnamski redemptorist, mistik, duhovni pisac, žrtva sjevernovijetnamskog komunističkog režima i Sluga Božji.
Novi!!: 15. ožujka i Marcel Nguyễn Tân Văn · Vidi više »
Marko Junije Brut
Marko Junije Brut Marko Junije Brut (85. pr. Kr. – 42. pr. Kr.) ili Quintus Servilius Caepio Brutus bio je rimski senator krajem razdoblja Rimske Republike.
Novi!!: 15. ožujka i Marko Junije Brut · Vidi više »
Martovske ide
Vincenzo Camuccini, ''Mort de César'', 1798. Martovske ide (latinski Idus Martias), naziv za 15. ožujka u Rimskom kalendaru.
Novi!!: 15. ožujka i Martovske ide · Vidi više »
Melbourne Cricket Ground
Melbourne Cricket Ground, 1878. godine The Melbourne Cricket Ground (MCG) je legendarno mjesto Australskog kriketa.
Novi!!: 15. ožujka i Melbourne Cricket Ground · Vidi više »
Mladen Stahuljak
Mladen Stahuljak (Zadar, 15. ožujka 1914. – Hamburg, 8. ožujka 1996.), hrvatski skladatelj i dirigent.
Novi!!: 15. ožujka i Mladen Stahuljak · Vidi više »
Monika Leskovar
Monika Leskovar (Kreutztal, Njemačka, 15. ožujka 1981.) je hrvatska violončelistica.
Novi!!: 15. ožujka i Monika Leskovar · Vidi više »
Narodna zaštita (RH)
Narodna zaštita je bila jedinstveni, organizirani oblik otpora, preteča HV-a.
Novi!!: 15. ožujka i Narodna zaštita (RH) · Vidi više »
Nate Dogg
Nate Dogg (rođen kao Nathaniel Dwayne Hale; Long Beach, Kalifornija 19. kolovoza 1969. - Long Beach, Kalifornija 15. ožujka 2011.) bio je američki pjevač i reper.
Novi!!: 15. ožujka i Nate Dogg · Vidi više »
Nikola Štedul
Nikola Štedul (Rešetarevo, 2. prosinca 1937. – Zagreb, 15. ožujka 2022.), bio je hrvatski emigrantski i, poslije osamostaljenja Hrvatske, domovinski političar.
Novi!!: 15. ožujka i Nikola Štedul · Vidi više »
Nikola II., ruski car
Nikola II., punim imenom Nikolaj Aleksandrovič Romanov (rus. Николай II Алекса́ндрович Романов) (Moskva, 18. svibnja 1868. – Jekaterinburg, 17. srpnja 1918.), je bio posljednji okrunjeni ruski car, kralj Poljske i vojvoda Finske iz dinastije Romanov.
Novi!!: 15. ožujka i Nikola II., ruski car · Vidi više »
Nina Violić
Nina Violić (Rijeka, 15. ožujka 1972.), hrvatska je kazališna, televizijska i filmska glumica.
Novi!!: 15. ožujka i Nina Violić · Vidi više »
Novi Zeland
Novi Zeland je otočna država u jugozapadnom Tihom oceanu, jugoistočno od Australije.
Novi!!: 15. ožujka i Novi Zeland · Vidi više »
Odoakar
Kovanica s Odoakarovim likom, Ravenna (477.) Odoakar, na latinskom Flavius Odovacar, Odovacer ili Fl.
Novi!!: 15. ožujka i Odoakar · Vidi više »
Otar Korkia
Otar Korkia (gru. ოთარ ქორქია) (Kutaisi, Gruzija, 10. svibnja 1923. – Tbilisi, Gruzija, 15. ožujka 2005.), gruzijski bivši košarkaš i košarkaški trener.
Novi!!: 15. ožujka i Otar Korkia · Vidi više »
Otto von Below
Otto Ernst Vincent Leo von Below (Danzig, 18. siječnja 1857. – Besenhausen, 9. ožujka 1944.) je bio njemački general i jedan od najsposobnijih i najistaknutijih njemačkih zapovjednika u Prvom svjetskom ratu.
Novi!!: 15. ožujka i Otto von Below · Vidi više »
Paul von Heyse
Paul Johann Ludwig von Heyse (Berlin, 15. ožujka 1830. – München, 2. travnja 1914.), njemački književnik.
Novi!!: 15. ožujka i Paul von Heyse · Vidi više »
Pešta
Elizabetin most i Peštu Pešta (mađarski: Pest, slovački: Pešť) je bio grad u Mađarskoj koji se širenjem 1873. spojio s Budimom i tako je nastala Budimpešta.
Novi!!: 15. ožujka i Pešta · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 15. ožujka i Prijestupna godina · Vidi više »
René Clair
René Clair (rođen René-Lucien Chomette, Pariz, Francuska, 11. studenoga 1898., - Neuilly-sur-Seine, Francuska, 15, ožujka 1981.), bio je francuski filmski redatelj, scenarist i producent.
Novi!!: 15. ožujka i René Clair · Vidi više »
Revolucija u Mađarskoj 1848.
Ova revolucija pored općih značajki europskih ustanaka protiv feudalnih vlastodržaca i oslobađanja kmetova te borbi za druga temeljna ljudska prava je imala prvenstveno karakter mađarske borbe za samostalnost i nezavisnu državu.
Novi!!: 15. ožujka i Revolucija u Mađarskoj 1848. · Vidi više »
Rimski senat
C. Maccari: ''Ciceron optužuje Katilinu'', 1888. Rimski senat (latinski: Senatus) bio je glavno upravno vijeće Rimske Republike, koja je nastala 509. pr. Kr. i Rimskog Carstva.
Novi!!: 15. ožujka i Rimski senat · Vidi više »
Rolls-Royce
Rolls-Royce je engleska tvornica automobila i avionskih motora, koju su 1906. osnovali Charles Stewart Rolls i Henry Royce.
Novi!!: 15. ožujka i Rolls-Royce · Vidi više »
Roman II.
Portret cara Romana II. (959. – 963.) Roman II. (grč. Ρωμανός Β΄, Rōmanos II) (Carigrad, 937. ili 939. – Carigrad, 15. ožujka 963.), bizantski car (959. – 963.) iz Makedonske dinastije.
Novi!!: 15. ožujka i Roman II. · Vidi više »
Rusko Carstvo
Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.
Novi!!: 15. ožujka i Rusko Carstvo · Vidi više »
Sérgio Vieira de Mello
Sérgio Vieira de Mello.jpg Sérgio Vieira de Mello (Rio de Janeiro, 15. ožujka 1948. – Bagdad, 19. kolovoza 2003.) - brazilski diplomat.
Novi!!: 15. ožujka i Sérgio Vieira de Mello · Vidi više »
Smaknuće carske obitelji Romanov
Ruska carska obitelj Romanov (car Nikola II., njegova supruga Aleksandra Fjodorovna te njihovo petero djece: Olga, Tatjana, Marija, Anastasia i Aleksej) pogubljena je u noći između 16. i 17. srpnja 1918. godine.
Novi!!: 15. ožujka i Smaknuće carske obitelji Romanov · Vidi više »
Svjetski dan prava potrošača
Svjetski dan prava potrošača prvi je put obilježen 15. ožujka 1983. godine i od tada se koristi kao važna prilika za pokretanje različitih kampanja.
Novi!!: 15. ožujka i Svjetski dan prava potrošača · Vidi više »
Ulrich Beck
Ulrick Beck (Słupsk, 15. ožujka 1944. – Berlin, 1. siječnja 2015.) bio je njemački sociolog poznat po svojoj teoriji društva rizika te među prvima koji je globalizaciju počeo promatrati iz perspektive sociologije.
Novi!!: 15. ožujka i Ulrich Beck · Vidi više »
Veljačka revolucija u Rusiji
Veljačka revolucija odnosno februarska revolucija izbija u Ruskom Carstvu 8. ožujka 1917. U samo devet dana revolucionari pobjeđuju monarhističke snage nakon čega se ukida Carstvo i proglašava Ruska Republika.
Novi!!: 15. ožujka i Veljačka revolucija u Rusiji · Vidi više »
Victor Vasarely
Vasarelijev rad u Pečuhu. Victor Vasarely (Pečuh, 9. travnja 1906. – Pariz, 15. ožujka 1997.), francuski slikar mađarskog porijekla Pravo ime mu je Vásárhelyi Győző.
Novi!!: 15. ožujka i Victor Vasarely · Vidi više »
Vilmos Aba-Novák
Vilmos Aba-Novák (Budimpešta, 15. ožujka 1894. – Budimpešta, 29. rujna 1941.) bio je mađarski slikar i grafičar.
Novi!!: 15. ožujka i Vilmos Aba-Novák · Vidi više »
Zaharija, papa
Sv.
Novi!!: 15. ožujka i Zaharija, papa · Vidi više »
Zarah Leander
Zarah Leander (Karlstad, 15. ožujka 1907. – Stockholm, 23. lipnja 1981.) - švedska glumica i pjevačica.
Novi!!: 15. ožujka i Zarah Leander · Vidi više »
Zdeslav Vrdoljak
Zdeslav Vrdoljak (Split, 15. ožujka 1971.), bivši hrvatski vaterpolist.
Novi!!: 15. ožujka i Zdeslav Vrdoljak · Vidi više »
1493.
Bez opisa.
Novi!!: 15. ožujka i 1493. · Vidi više »
1563.
Bez opisa.
Novi!!: 15. ožujka i 1563. · Vidi više »
1760.
Bez opisa.
Novi!!: 15. ožujka i 1760. · Vidi više »
1767.
Bez opisa.
Novi!!: 15. ožujka i 1767. · Vidi više »
1774.
Bez opisa.
Novi!!: 15. ožujka i 1774. · Vidi više »
1830.
Bez opisa.
Novi!!: 15. ožujka i 1830. · Vidi više »
1842.
Bez opisa.
Novi!!: 15. ožujka i 1842. · Vidi više »
1845.
Bez opisa.
Novi!!: 15. ožujka i 1845. · Vidi više »
1848.
Bez opisa.
Novi!!: 15. ožujka i 1848. · Vidi više »
1849.
Bez opisa.
Novi!!: 15. ožujka i 1849. · Vidi više »
1854.
Bez opisa.
Novi!!: 15. ožujka i 1854. · Vidi više »
1857.
Bez opisa.
Novi!!: 15. ožujka i 1857. · Vidi više »
1867.
Bez opisa.
Novi!!: 15. ožujka i 1867. · Vidi više »
1877.
Bez opisa.
Novi!!: 15. ožujka i 1877. · Vidi više »
1890.
Bez opisa.
Novi!!: 15. ožujka i 1890. · Vidi više »
1892.
Bez opisa.
Novi!!: 15. ožujka i 1892. · Vidi više »
1894.
Bez opisa.
Novi!!: 15. ožujka i 1894. · Vidi više »
1898.
Bez opisa.
Novi!!: 15. ožujka i 1898. · Vidi više »
1906.
Bez opisa.
Novi!!: 15. ožujka i 1906. · Vidi više »
1907.
Bez opisa.
Novi!!: 15. ožujka i 1907. · Vidi više »
1908.
Bez opisa.
Novi!!: 15. ožujka i 1908. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: 15. ožujka i 1914. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: 15. ožujka i 1917. · Vidi više »
1923.
Bez opisa.
Novi!!: 15. ožujka i 1923. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: 15. ožujka i 1928. · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: 15. ožujka i 1930. · Vidi više »
1937.
Bez opisa.
Novi!!: 15. ožujka i 1937. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: 15. ožujka i 1941. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: 15. ožujka i 1944. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: 15. ožujka i 1947. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: 15. ožujka i 1948. · Vidi više »
1951.
Bez opisa.
Novi!!: 15. ožujka i 1951. · Vidi više »
1955.
Bez opisa.
Novi!!: 15. ožujka i 1955. · Vidi više »
1959.
Bez opisa.
Novi!!: 15. ožujka i 1959. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: 15. ožujka i 1962. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: 15. ožujka i 1967. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: 15. ožujka i 1969. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: 15. ožujka i 1971. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: 15. ožujka i 1972. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: 15. ožujka i 1974. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: 15. ožujka i 1975. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: 15. ožujka i 1981. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: 15. ožujka i 1991. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: 15. ožujka i 1996. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: 15. ožujka i 1997. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: 15. ožujka i 2003. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: 15. ožujka i 2005. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: 15. ožujka i 2011. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: 15. ožujka i 2015. · Vidi više »
2019.
2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: 15. ožujka i 2019. · Vidi više »
2022.
200px 2022. (rimski: MMXXII), dvadeset i prva je godina 21. stoljeća.
Novi!!: 15. ožujka i 2022. · Vidi više »
2023.
200px 2023. (rimski: MMXXIII), dvadeset i druga je godina 21. stoljeća.
Novi!!: 15. ožujka i 2023. · Vidi više »
220.
Bez opisa.
Novi!!: 15. ožujka i 220. · Vidi više »
44. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: 15. ožujka i 44. pr. Kr. · Vidi više »
679.
Bez opisa.
Novi!!: 15. ožujka i 679. · Vidi više »
752.
Bez opisa.
Novi!!: 15. ožujka i 752. · Vidi više »
937.
Bez opisa.
Novi!!: 15. ožujka i 937. · Vidi više »
963.
Bez opisa.
Novi!!: 15. ožujka i 963. · Vidi više »
