Brže od pregledniku!
91 odnosi: Animirani film, ŠK Olimpija Karlovac, Bitka na Sutjesci, Bleiburška tragedija, Carlos Fuentes, Claudio Monteverdi, Daniel O'Connell, Dolar, Dugo Selo, Florence Nightingale, Francuska, Genova, Geralda Jakob, Giorgio Napolitano, Glas Koncila, Gregorijanski kalendar, Hrvatska, Hrvatska radiotelevizija, Hrvatski radio, Italija, Iva Šulentić, Jamsetji Tata, Janko Kamauf, Japan, Josif Staljin, Juraj Dugoruki, Kazimir Maljevič, Klemens Wenzel Lothar Metternich, Kominterna, Korzika, Max Frisch, Mihail Bulgakov, Miki Maus, Mirko Miočić, New York (razdvojba), Oružane snage Republike Hrvatske, Partizana, Pljevlja, Pokolj na Vlašiću 1992., Portret Dr. Gacheta, Prijestupna godina, Priziv savjesti, Radio, Sile Osovine, Sovjetski Savez, Sveta Sofija, Televizija, The Beatles, Tihomir Trnski, Valentin Pozaić, ..., Varaždin, Vincent van Gogh, 1099., 1157., 1567., 1643., 1768., 1773., 1775., 1820., 1839., 1847., 1851., 1859., 1878., 1891., 1904., 1906., 1910., 1911., 1926., 1928., 1935., 1940., 1943., 1945., 1946., 1955., 1956., 1960., 1970., 1983., 1990., 1991., 1992., 1994., 2. mehanizirana gardijska brigada "Gromovi", 2006., 2012., 2017., 2023.. Proširite indeks (41 više) »
Animirani film
Bambi'' (1942.) Animirani konj Crtani (animirani) film je vid filmske umjetnosti; film koji je proizveden različitim tehnikama animacije.
Novi!!: 15. svibnja i Animirani film · Vidi više »
ŠK Olimpija Karlovac
Športski klub Olimpija je bivši nogometni klub iz Karlovca.
Novi!!: 15. svibnja i ŠK Olimpija Karlovac · Vidi više »
Bitka na Sutjesci
Bitka na Sutjesci, ili Operacija Schwarz (naziv koji su toj protupartizanskoj akciji nadjenuli njemački zapovjednici koji su je pokrenuli) od 15. svibnja do 16. lipnja 1943. bila je zajednički napad Sila osovine koji je za cilj imao uništenje jugoslavenskih partizanskih jedinica u blizini Sutjeske u jugoistočnoj Bosni.
Novi!!: 15. svibnja i Bitka na Sutjesci · Vidi više »
Bleiburška tragedija
njem. ''Unterdrauburg''), 1945. Bleiburška tragedija i Križni put (vidi terminologiju) su najčešći nazivi koji se koriste kako bi opisali događanja koja su uslijedila nakon neuspješnog pokušaja predaje pripadnika poraženih vojski Savezničkim Britanskim postrojbama u blizini koruškog gradića Bleiburga u današnjoj Austriji, neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata.
Novi!!: 15. svibnja i Bleiburška tragedija · Vidi više »
Carlos Fuentes
Carlos Fuentes (2002.) Carlos Fuentes (Panama, 11. studenoga 1928. – Mexico City, 15. svibnja 2012.) je meksički pisac i esejist.
Novi!!: 15. svibnja i Carlos Fuentes · Vidi više »
Claudio Monteverdi
Claudio Monteverdi (Cremona, kršten 15. svibnja 1567. – Venecija, 29. studenog 1643.), talijanski skladatelj.
Novi!!: 15. svibnja i Claudio Monteverdi · Vidi više »
Daniel O'Connell
Daniel O'Connell Daniel O'Connell (Cahersiveen, 6. kolovoza 1775. – Genova, 15. svibnja 1847.) - irski politički vođa u prvom dijelu 19. stoljeća.
Novi!!: 15. svibnja i Daniel O'Connell · Vidi više »
Dolar
Dolar je službeno ime valute nekoliko zemalja i područja na svijetu, uključujući Australiju, Kanadu, istočne karipske otoke, Liberiju, Hong Kong, Novi Zeland, Singapur i SAD.
Novi!!: 15. svibnja i Dolar · Vidi više »
Dugo Selo
Dugo Selo je grad u središnjoj Hrvatskoj, smješten u Zagrebačkoj županiji.
Novi!!: 15. svibnja i Dugo Selo · Vidi više »
Florence Nightingale
Florence Nightingale (Firenca, 12. svibnja 1820. – London, 13. kolovoza 1910.), bila je engleska bolničarka, statističarka i utemeljiteljica modernog sestrinstva.
Novi!!: 15. svibnja i Florence Nightingale · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: 15. svibnja i Francuska · Vidi više »
Genova
Genova (ligurski jezik: Zena) je grad u sjevernoj Italiji, glavni grad pokrajine Genova i regije Ligurija.
Novi!!: 15. svibnja i Genova · Vidi više »
Geralda Jakob
Geralda Jakob (Donjara kod Carevdara, 17. srpnja 1906. - jama Jazovka, 15. svibnja 1945.) - hrvatska katolička redovnica, sestra milosrdnica, žrtva jugoslavenskog komunističkog režima.
Novi!!: 15. svibnja i Geralda Jakob · Vidi više »
Giorgio Napolitano
'''Giorgio Napolitano''' Giorgio Napolitano (Napulj, 29. lipnja 1925. - Milano, 22. rujna 2023.) bio je talijanski političar i doživotni senator koji je 10. svibnja 2006. izabran za 11.
Novi!!: 15. svibnja i Giorgio Napolitano · Vidi više »
Glas Koncila
Glas Koncila hrvatski je katolički tjednik i nakladnik iz Zagreba.
Novi!!: 15. svibnja i Glas Koncila · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 15. svibnja i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: 15. svibnja i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska radiotelevizija
Zgrada HRT-a na Prisavlju, čija je izgradnja počela 1975. Hrvatska radiotelevizija (skraćeno HRT) hrvatska je javna radijska i televizijska ustanova, kojoj je taj status dodijeljen 2001. Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji: tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona uređeni su djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada Hrvatske radiotelevizije.
Novi!!: 15. svibnja i Hrvatska radiotelevizija · Vidi više »
Hrvatski radio
Jedna od tonskih režija Hrvatskoga radija Hrvatski radio je sljednik negdašnje Radio-stanice Zagreb, koja je emitiranje započela 15. svibnja 1926. kao prva radiostanica na jugoistoku Europe.
Novi!!: 15. svibnja i Hrvatski radio · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: 15. svibnja i Italija · Vidi više »
Iva Šulentić
Iva Šulentić, (Zagreb, 15. svibnja 1983.) hrvatska je televizijska i radijska voditeljica, spikerica i glumica.
Novi!!: 15. svibnja i Iva Šulentić · Vidi više »
Jamsetji Tata
Jamsetji Tata Jamsetji Nusserwanji Tata (čita se: Džamšedži Nuservandži Tata; gudžaratski jezik: જમ્શેત્જી નુંસ્સેર્વાનજી ટાટા, Navsari, 3. ožujka 1839. - Bad Nauheim, 19. svibnja 1904.) bio je indijski poduzetnik, poznat po svom pionirskom radu u indijskoj industriji: osnovao je ono što će postati „Tata Grupa”, ali i institucije poput „Indijskog instituta za znanost” i grada Jamshedpura.
Novi!!: 15. svibnja i Jamsetji Tata · Vidi više »
Janko Kamauf
Janko Kamauf Janko Kamauf (Zagreb, 10. prosinca 1801. – Zagreb, 11. kolovoza 1874.) bio je prvi gradonačelnik grada Zagreba.
Novi!!: 15. svibnja i Janko Kamauf · Vidi više »
Japan
Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.
Novi!!: 15. svibnja i Japan · Vidi više »
Josif Staljin
Josif Visarionovič Staljin, ili Iosif Besarion (Soso) Džugašvili (gruzijski: Iosseb (Soso) Besarionis dze Džugašvilii, იოსებ (სოსო) ბესარიონის ძე ჯუღაშვილი, ruski: Иосиф Виссарионович Сталин) (Gori, Gruzija, 18. prosinca 1878. – Moskva, 5. ožujka 1953.), bio je sovjetski političar, državnik te komunistički diktator.
Novi!!: 15. svibnja i Josif Staljin · Vidi više »
Juraj Dugoruki
Jurij Dolgoruki prikazan u Carskom titularniku iz 1672. Rusije iz 1995. s likom Jurija Dolgorukog Jurij Dolgoruki (ruski:Юрий Долгорукий; 1099. – 15. svibnja 1157.) također poznat još i kao Juraj I. od Rusije bio je ključna figura u premještanju političke moći iz Kijeva u Vladimir-Suzdalj, što se dogodilo nakon smrti njegovog starijeg brata Mstislava Velikog.
Novi!!: 15. svibnja i Juraj Dugoruki · Vidi više »
Kazimir Maljevič
Kazimir Severinovič Maljevič (ukr. Малевич Казимир Северинович, rus. Казимир Северинович Малевич, Kijev, 23. veljače 1879. – Sankt-Peterburg, 15. svibnja 1935.) je bio ukrajinski i ruski slikar poljsko-ukrajinskog podrijetla, teoretičar umjetnosti, pionir geometrijske apstrakcije, te jedan od glavnih predstavnika ukrajinskeDo kada će se u Hrvatskoj pisati pogrešno o Kazimiru Maljeviču? - Književna Rijeka - časopis za književnost i književne prosudbe br.3., god.VII., Rijeka, jesen 2002., str.
Novi!!: 15. svibnja i Kazimir Maljevič · Vidi više »
Klemens Wenzel Lothar Metternich
'''Klemens Wenzel Lothar Metternich''' Knez Klemens Wenzel Lothar von Metternich (Koblenz, 15. svibnja 1773. – Beč, 11. lipnja 1859.), austrijski političar i državnik.
Novi!!: 15. svibnja i Klemens Wenzel Lothar Metternich · Vidi više »
Kominterna
Složenica Kominterna potječe iz ruskog jezika i kratica je za Komunistička internacionala.
Novi!!: 15. svibnja i Kominterna · Vidi više »
Korzika
Korzika (fra. Corse, tal., kor. Corsica) četvrti je po veličini otok u Sredozemnom moru i pokrajina Francuske koja se sastoji od dva departmana.
Novi!!: 15. svibnja i Korzika · Vidi više »
Max Frisch
Max Frisch (Zürich, 15. svibnja 1911. – Zürich, 4. travnja 1991.), švicarski književnik.
Novi!!: 15. svibnja i Max Frisch · Vidi više »
Mihail Bulgakov
Mihail Afanasjevič Bulgakov (rus. Михаи́л Афана́сьевич Булга́ков, ukr. Миха́йло Опана́сович (Пана́сович) Булга́ков), (Kijev, 15. svibnja 1891. – Moskva, 10. ožujka 1940.) ruski pisac, dramaturg i kazališni redatelj. Autor je pripovijedaka, priča, feljtona, kazališnih komada, dramatizacija, filmskih scenarija i opernih libreta.
Novi!!: 15. svibnja i Mihail Bulgakov · Vidi više »
Miki Maus
Miki Maus Miki Maus (engl. Mickey Mouse) je lik iz animiranih filmova i stripova koji je postao ikona Kompanije "Walt Disney".
Novi!!: 15. svibnja i Miki Maus · Vidi više »
Mirko Miočić
Mirko Miočić (Rtina kod Zadra, 23. srpnja 1956. – Zadar, 15. svibnja 2017.), bio je jedan od najpoznatijih hrvatskih kvizomana.
Novi!!: 15. svibnja i Mirko Miočić · Vidi više »
New York (razdvojba)
New York može značiti.
Novi!!: 15. svibnja i New York (razdvojba) · Vidi više »
Oružane snage Republike Hrvatske
Oružane snage Republike Hrvatske (skr. OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.
Novi!!: 15. svibnja i Oružane snage Republike Hrvatske · Vidi više »
Partizana
Yeomen of the Guard s partizanama partizana iz 1655. Partizana, talijanski: partigiana, je naziv za udarno oružje slično koplju, korišteno od XV.
Novi!!: 15. svibnja i Partizana · Vidi više »
Pljevlja
Pljevlja (nekadašnji naziv Taslidža) su grad i općina na sjeveru Crne Gore, blizu granice sa Srbijom i BiH.
Novi!!: 15. svibnja i Pljevlja · Vidi više »
Pokolj na Vlašiću 1992.
Pokolj na Vlašiću bio je prvi veliki ratni zločin koji su počinile srpske agresorske snage u srednjoj Bosni.
Novi!!: 15. svibnja i Pokolj na Vlašiću 1992. · Vidi više »
Portret Dr. Gacheta
Portret Dr.
Novi!!: 15. svibnja i Portret Dr. Gacheta · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 15. svibnja i Prijestupna godina · Vidi više »
Priziv savjesti
Sofoklova ''Antigona'' (5. st. pr. Kr.) govori o primjeru mlade žene koja se izvrgava (smrtnoj) kazni zbog kršenja svjetovnoga zakona koji zabranjuje pokapanje pobunjenika, jer osjeća da se mora podvrgnuti božanskom zakonu koji ju obvezuje pokopati braću. To klasično djelo ostaje do danas kulturalni primjer priziva savjesti. Priziv savjesti (još i prigovor savjesti), odluka je i pravo pojedinca na odbijanje izvršavanje zahtjeva ili odredbe koju mu nameće pravni sustav.
Novi!!: 15. svibnja i Priziv savjesti · Vidi više »
Radio
Radio iz 1920. godine Radio, u starijoj literaturi krugoval, bežično je primanje i prijenos komunikacijskih signala elektromagnetskim valovima čije su frekvencije niže od frekvencije vidljive svjetlosti.
Novi!!: 15. svibnja i Radio · Vidi više »
Sile Osovine
Napada na Pearl Harbor. * ''Plava'': Sile Osovine i njihove kolonije * ''Siva'': Neutralne zemlje tijekom Drugog svjetskog rata ** Tamnozelene točkice: zemlje koje su prvotno bile neutralne, ali su tijekom rata anektirane u SSSR ** Svjetlozelene točkice: zemlje koje su tijekom rata prešle iz sila Osovine na stranu Saveznika ** Plave točkice: zemlje koje su nakon što su ih osvojile sile Osovine postale njihove marionete Predvodnice sila Osovine Sile Osovine, Osovina Rim-Berlin-Tokio ili samo Osovina je neformalni naziv koji se upotrebljava za savez država koje su bile suprotstavljene Saveznicima, odnosno pobjednicima u Drugome svjetskom ratu.
Novi!!: 15. svibnja i Sile Osovine · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: 15. svibnja i Sovjetski Savez · Vidi više »
Sveta Sofija
Sveta Sofija, rimska kršćanska mučenica.
Novi!!: 15. svibnja i Sveta Sofija · Vidi više »
Televizija
Televizijski prijamnik iz 1958. Televizijski prijamnici iz 2008. kamere. Radiodifuzijska antena u Stuttgartu. fotokatodom. brzinom putem 1-1, zatim preskoči na suprotnu stranu, te ide putem 3-3, opet preskoči pa ide putem 5-5, zatim putem 7-7 i tako dalje uzduž neparnih redova. Presjek kroz plazma TV. fluorescentnog premaza na unutrašnjem dijelu zaslona. Niskofrekventni signal (na vrhu) može biti prenesen s AM (amplitudna modulacija) ili FM (frekvencijska modulacija) radio valovima. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. fotodiode, koje su vidljive u sredini. Sustavi NTSC-PAL-SECAM u svijetu. Stup s antenama (radio, televizijska UHF i VHF, te satelitska antena). Usporedba rezolucija za televizije visoke kvalitete ili HDTV. Satelitska antena se obično smješta na krov kuće. putanji. koaksijalnog kabela RG-59: A: vanjska zaštitna izolacijaB: bakreni opletC: unutarnja dielektrična izolacijaD: pobakrena čelična žica. Televizija (engl. television, od grč. tele: daleko + lat. visio: gledanje, pojava, predstava; hrv. dalekovidnica), skraćeno TV, općeniti je naziv za skup tehnologija koje omogućuju snimanje, emitiranje i prijam pokretnih slika, bilo u crno-bijeloj tehnici ili u boji, popraćenih zvukom.
Novi!!: 15. svibnja i Televizija · Vidi više »
The Beatles
The Beatles je kultni rock i pop sastav iz Liverpoola, Engleska, Ujedinjeno Kraljevstvo.
Novi!!: 15. svibnja i The Beatles · Vidi više »
Tihomir Trnski
Tihomir Trnski (* Narta, 1955. - † Ričičko Bilo kraj Novog Vinodolskog, 15. svibnja 1994.) – hrvatski političar, prvi župan Bjelovarsko-bilogorske županije, srednjoškolski profesor Radio je kao profesor u Ugostiteljsko-turističkoj školi u Bjelovaru.
Novi!!: 15. svibnja i Tihomir Trnski · Vidi više »
Valentin Pozaić
Valentin Pozaić (Selnica, 15. rujna 1945. - Zagreb, 15. svibnja 2023.), bio je hrvatski katolički svećenik, pomoćni biskup zagrebački, teolog i filozof.
Novi!!: 15. svibnja i Valentin Pozaić · Vidi više »
Varaždin
Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.
Novi!!: 15. svibnja i Varaždin · Vidi više »
Vincent van Gogh
Vincent van Gogh (Zundert, 30. ožujka 1853. – Anvers-sur-Oise, 29. srpnja 1890.), nizozemski slikar, grafičar i crtač; postimpresionist koji se smatra jednim od najslavnijih i najutjecajnijih osoba u povijesti umjetnosti Zapada.
Novi!!: 15. svibnja i Vincent van Gogh · Vidi više »
1099.
Bez opisa.
Novi!!: 15. svibnja i 1099. · Vidi više »
1157.
Bez opisa.
Novi!!: 15. svibnja i 1157. · Vidi više »
1567.
Bez opisa.
Novi!!: 15. svibnja i 1567. · Vidi više »
1643.
Bez opisa.
Novi!!: 15. svibnja i 1643. · Vidi više »
1768.
Bez opisa.
Novi!!: 15. svibnja i 1768. · Vidi više »
1773.
Bez opisa.
Novi!!: 15. svibnja i 1773. · Vidi više »
1775.
Bez opisa.
Novi!!: 15. svibnja i 1775. · Vidi više »
1820.
Bez opisa.
Novi!!: 15. svibnja i 1820. · Vidi više »
1839.
Bez opisa.
Novi!!: 15. svibnja i 1839. · Vidi više »
1847.
Bez opisa.
Novi!!: 15. svibnja i 1847. · Vidi više »
1851.
Bez opisa.
Novi!!: 15. svibnja i 1851. · Vidi više »
1859.
Bez opisa.
Novi!!: 15. svibnja i 1859. · Vidi više »
1878.
Bez opisa.
Novi!!: 15. svibnja i 1878. · Vidi više »
1891.
Bez opisa.
Novi!!: 15. svibnja i 1891. · Vidi više »
1904.
Bez opisa.
Novi!!: 15. svibnja i 1904. · Vidi više »
1906.
Bez opisa.
Novi!!: 15. svibnja i 1906. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: 15. svibnja i 1910. · Vidi više »
1911.
Bez opisa.
Novi!!: 15. svibnja i 1911. · Vidi više »
1926.
Bez opisa.
Novi!!: 15. svibnja i 1926. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: 15. svibnja i 1928. · Vidi više »
1935.
Bez opisa.
Novi!!: 15. svibnja i 1935. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: 15. svibnja i 1940. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: 15. svibnja i 1943. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: 15. svibnja i 1945. · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: 15. svibnja i 1946. · Vidi više »
1955.
Bez opisa.
Novi!!: 15. svibnja i 1955. · Vidi više »
1956.
Bez opisa.
Novi!!: 15. svibnja i 1956. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: 15. svibnja i 1960. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: 15. svibnja i 1970. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: 15. svibnja i 1983. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: 15. svibnja i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: 15. svibnja i 1991. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: 15. svibnja i 1992. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: 15. svibnja i 1994. · Vidi više »
2. mehanizirana gardijska brigada "Gromovi"
2.
Novi!!: 15. svibnja i 2. mehanizirana gardijska brigada "Gromovi" · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: 15. svibnja i 2006. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: 15. svibnja i 2012. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: 15. svibnja i 2017. · Vidi više »
2023.
200px 2023. (rimski: MMXXIII), dvadeset i druga je godina 21. stoljeća.
Novi!!: 15. svibnja i 2023. · Vidi više »
