Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

16. ožujka

Indeks 16. ožujka

16.

80 odnosi: Aladár Gerevich, Aldo Moro, Ana Bešlić, Aron Nimcovič, Arthur Evans, Šime Balen, Željko Svedružić, Bernardo Bertolucci, Bitka kod Žirovice 1560., Boris Mutić, Brončano doba, Crvene brigade, Danko Jakšić, FA kup, Georg Simon Ohm, Gregorijanski kalendar, Italija, Ivana Jelčić, Ivica Percl, Jean Monnet, Jerry Lewis, John James Rickard Macleod, John Snow, Juraj Lenković, Knos, London, Minojska kultura, Nikola Šubić Zrinski, Nizozemska, Nogomet, Osmansko Carstvo, Otmica, Prijestupna godina, Prvi indokineski rat, Rim, Selma Lagerlöf, Sully Prudhomme, Tiberije, Ustavna monarhija, Vijetnam, Vinko Kraljević, Vojna krajina, Zlatko Koren, 1560., 1660., 1787., 1813., 1815., 1839., 1854., ..., 1858., 1872., 1876., 1886., 1888., 1900., 1910., 1912., 1926., 1935., 1939., 1940., 1941., 1945., 1952., 1962., 1967., 1968., 1969., 1978., 1979., 1980., 1991., 2004., 2007., 2008., 2009., 2017., 37., 42. pr. Kr.. Proširite indeks (30 više) »

Aladár Gerevich

Aladár Gerevich (Jászberény, 16. ožujka 1910. – 14. svibnja 1991.), mađarski mačevalac (specijalnost - borba sabljom) Jedini je sportaš, u bilo kojem sportu, koji je pobijedio na šest (6) Olimpijskih igara – za redom i jedini sportaš koji je u istoj disciplini, ekipnoj borbi sabljom, pobijedio na Igrama šest puta u nizu.

Novi!!: 16. ožujka i Aladár Gerevich · Vidi više »

Aldo Moro

Aldo Moro. Aldo Romeo Luigi Moro (Maglie, 23. rujna 1916. – kraj Rima, 9. svibnja 1978.), bio je talijanski političar i državnik.

Novi!!: 16. ožujka i Aldo Moro · Vidi više »

Ana Bešlić

Ana Bešlić (salaš Šara Pustara kod Bajmoka, 16. ožujka 1912. – Beograd, 28. siječnja 2008.) je bila kiparica iz Srbije, rodom iz obitelji Hrvata iz Bačke u autonomnoj pokrajini Vojvodini.

Novi!!: 16. ožujka i Ana Bešlić · Vidi više »

Aron Nimcovič

Aron Nimcovič ili Aron Nimzowitsch (latvijski: Ārons Nimcovičs, ruski: Аро́н Иса́евич Нимцо́вич) (Riga, 7. studenog 1886. – Kopenhagen, 16. ožujka 1935.) bio je latvijski šahist i šahovski teoretičar, poznat po svojem hipermodernom načinu igranja.

Novi!!: 16. ožujka i Aron Nimcovič · Vidi više »

Arthur Evans

'''Arthur John Evans''' Arthur John Evans (Nash Mills, 8. srpnja 1851. – Youlbury, 11. srpnja 1941.), britanski arheolog.

Novi!!: 16. ožujka i Arthur Evans · Vidi više »

Šime Balen

Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1983.; pristupljeno 29. rujna 2014. http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id.

Novi!!: 16. ožujka i Šime Balen · Vidi više »

Željko Svedružić

Željko Svedružić (Osijek, 16. ožujka 1969. – 20. travnja 2023.) je bio hrvatski znanstvenik u interdiscipilinarnom području, polju biotehnologije u biomedicini.

Novi!!: 16. ožujka i Željko Svedružić · Vidi više »

Bernardo Bertolucci

Bernardo Bertolucci (rođen 16. ožujka 1941. – preminuo 26. studenoga 2018.), bio je talijanski filmski redatelj i scenarist.

Novi!!: 16. ožujka i Bernardo Bertolucci · Vidi više »

Bitka kod Žirovice 1560.

Bitka kod Žirovice, bila je jedna od bitaka u stogodišnjem hrvatskom-turskom ratu.

Novi!!: 16. ožujka i Bitka kod Žirovice 1560. · Vidi više »

Boris Mutić

Boris Mutić (Karlovac, 31. listopada 1939. – Zagreb, 16. ožujka 2009.), dugogodišnji sportski novinar, reporter i komentator, član sportske redakcije Hrvatske radiotelevizije punih 45 godina.

Novi!!: 16. ožujka i Boris Mutić · Vidi više »

Brončano doba

Rumunjskoj. nenaseljeno Brončano doba je prapovijesno razdoblje obilježeno uporabom bronce za izradu oružja, oruđa, nakita i posuđa.

Novi!!: 16. ožujka i Brončano doba · Vidi više »

Crvene brigade

Amblem crvenih brigada Crvene brigade (talijanski Brigate Rosse) komunistička su oružana skupina koja je osnovna 1970. u Italiji.

Novi!!: 16. ožujka i Crvene brigade · Vidi više »

Danko Jakšić

Danko Jakšić (Zagreb, 27. prosinca 1962. – Zagreb 16. ožujka 2014.), bio je hrvatski slikar, ilustrator, karikaturist, te grafički dizajner i likovni pedagog.

Novi!!: 16. ožujka i Danko Jakšić · Vidi više »

FA kup

FA kup je najstarije nogometno natjecanje na svijetu, prvi put odigrano 1871. godine.

Novi!!: 16. ožujka i FA kup · Vidi više »

Georg Simon Ohm

električnog otpora među mjernim točkama. Georg Simon Ohm (Erlangen, 16. ožujka 1787. - München, 6. srpnja 1854.), njemački fizičar.

Novi!!: 16. ožujka i Georg Simon Ohm · Vidi više »

Gregorijanski kalendar

Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).

Novi!!: 16. ožujka i Gregorijanski kalendar · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: 16. ožujka i Italija · Vidi više »

Ivana Jelčić

Ivana Jelčić (Mostar, BiH, 16. ožujka 1980.), hrvatska rukometašica, članica ŽRK Lokomotiva Zagreb.

Novi!!: 16. ožujka i Ivana Jelčić · Vidi više »

Ivica Percl

Ivica Percl (Zagreb, 1. siječnja 1945. – Zagreb, 16. ožujka 2007.), bio je hrvatski šansonijer, skladatelj, pjesnik, karikaturist, slikar.

Novi!!: 16. ožujka i Ivica Percl · Vidi više »

Jean Monnet

Bista Jeana Monneta Jean Monnet Omer Marie Gabriel (Poitou-Charentes, 9. studenog 1888.) – (Bazoches-sur-Guyonne, 16. ožujka 1979.) - francuski političar i poslovni čovjek, koji se smatra jednim od osnivača Europske unije.

Novi!!: 16. ožujka i Jean Monnet · Vidi više »

Jerry Lewis

Jerry Lewis (Newark, 16. ožujka 1926. – Las Vegas, 20. kolovoza 2017.) bio je američki komičar, filmski glumac i redatelj.

Novi!!: 16. ožujka i Jerry Lewis · Vidi više »

John James Rickard Macleod

John James Rickard Macleod (Cluny, 6. rujna 1876. – Aberdeen, 16. ožujka 1935.), škotski liječnik i fiziolog.

Novi!!: 16. ožujka i John James Rickard Macleod · Vidi više »

John Snow

'''Dr. John Snow''' John Snow (York, 16. ožujka 1813. – 16. lipnja 1858.) bio je britanski liječnik i vodeća osoba u prihvaćanju anestezije i medicinske higijene.

Novi!!: 16. ožujka i John Snow · Vidi više »

Juraj Lenković

Juraj Lenković (Otočec, kraj Novog Mesta, ? – Ljubljana, 8. lipnja 1601.), general Hrvatske krajine i zemaljski poglavar Kranjske; sin Ivana Lenkovića.

Novi!!: 16. ožujka i Juraj Lenković · Vidi više »

Knos

Knos ili Knosos (grčki: Κνωσ/σ/ός, Knōs/s/ós) je arheološko nalazište na sjeveru otoka Krete, 4 km južno od Herakliona (Grčka); po grčkoj mitologiji prijestolnica kralja Minosa.

Novi!!: 16. ožujka i Knos · Vidi više »

London

London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.

Novi!!: 16. ožujka i London · Vidi više »

Minojska kultura

'''Igra s bikom''', freska iz palače u Knossosu. Preskakanje bika bio je sportski događaj, ali ujedno i ritualni obred odrastanja. Tamna figura je muškarac, a svijetle su žene. Minojska kultura ili Minojska civilizacija je kultura brončanog doba koja je nastala na otoku Kreta, a procvat je imala od 2700. do 1450. pr.

Novi!!: 16. ožujka i Minojska kultura · Vidi više »

Nikola Šubić Zrinski

Vlastoručni potpis Nikole Šubića Zrinskog Stari portret Zrinskog s kraja 16. stoljeća Grof Nikola Šubić Zrinski ili Nikola IV.

Novi!!: 16. ožujka i Nikola Šubić Zrinski · Vidi više »

Nizozemska

Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.

Novi!!: 16. ožujka i Nizozemska · Vidi više »

Nogomet

Igrač u crvenom dresu sprema se uputiti loptu prema protivničkim vratima dok ga u tome naumu sprečavaju dvojica obrambenih igrača i vratar. Nogomet je sport u kojemu se dvije momčadi od 11 igrača nadmeću na pravokutnom igralištu travnate površine.

Novi!!: 16. ožujka i Nogomet · Vidi više »

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.

Novi!!: 16. ožujka i Osmansko Carstvo · Vidi više »

Otmica

Otmica je kriminalni čin pri kojem se prisilno drže osobe u zarobljeništvu osobe protiv svoje volje i bez pravomućne sudske odluke ili pravnog stajališta.

Novi!!: 16. ožujka i Otmica · Vidi više »

Prijestupna godina

Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.

Novi!!: 16. ožujka i Prijestupna godina · Vidi više »

Prvi indokineski rat

Vijetnamski rat ili Prvi indokineski rat, 1946.

Novi!!: 16. ožujka i Prvi indokineski rat · Vidi više »

Rim

Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.

Novi!!: 16. ožujka i Rim · Vidi više »

Selma Lagerlöf

Selma Ottilia Lovisa Lagerlöf (Mårbacka, 20. studenoga 1858. – 16. ožujka 1940.), švedska književnica.

Novi!!: 16. ožujka i Selma Lagerlöf · Vidi više »

Sully Prudhomme

Sully Prudhomme - pravo ime René François Armand Prudhomme, (16. ožujka 1839. – 7. rujna 1907.), francuski književnik iz doba parnasovstva, pokreta koji je htio obnoviti eleganciju romantizma u francuskoj poeziji.

Novi!!: 16. ožujka i Sully Prudhomme · Vidi više »

Tiberije

Tiberije Tiberius Claudius Nero Caesar (16. studenog 42. pr. Kr. – 16. ožujka 37. godine) je bio istaknuti vojskovođa, a od 14. do 37.

Novi!!: 16. ožujka i Tiberije · Vidi više »

Ustavna monarhija

Ustavna monarhija je naziv za oblik vladavine čiji je temelj ustavni sustav koji priznaje nasljednog monarha kao državnog poglavara.

Novi!!: 16. ožujka i Ustavna monarhija · Vidi više »

Vijetnam

Vijetnam, službeno Socijalistička Republika Vijetnam je država u jugoistočnoj Aziji na obali Južnog kineskog mora i Tajlandskog zaljeva.

Novi!!: 16. ožujka i Vijetnam · Vidi više »

Vinko Kraljević

Vinko Kraljević (Duboko Mokro, Široki Brijeg, 16. ožujka 1952.) je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.

Novi!!: 16. ožujka i Vinko Kraljević · Vidi više »

Vojna krajina

Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija i koje je poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.

Novi!!: 16. ožujka i Vojna krajina · Vidi više »

Zlatko Koren

Zlatko Koren (Zagreb, 16. ožujka 1967.), hrvatski katolički svećenik, monsinjor, kanonik Prvostolnog kaptola zagrebačkog Rodio se 16.

Novi!!: 16. ožujka i Zlatko Koren · Vidi više »

1560.

Bez opisa.

Novi!!: 16. ožujka i 1560. · Vidi više »

1660.

Bez opisa.

Novi!!: 16. ožujka i 1660. · Vidi više »

1787.

Bez opisa.

Novi!!: 16. ožujka i 1787. · Vidi više »

1813.

Bez opisa.

Novi!!: 16. ožujka i 1813. · Vidi više »

1815.

Bez opisa.

Novi!!: 16. ožujka i 1815. · Vidi više »

1839.

Bez opisa.

Novi!!: 16. ožujka i 1839. · Vidi više »

1854.

Bez opisa.

Novi!!: 16. ožujka i 1854. · Vidi više »

1858.

Bez opisa.

Novi!!: 16. ožujka i 1858. · Vidi više »

1872.

Bez opisa.

Novi!!: 16. ožujka i 1872. · Vidi više »

1876.

Bez opisa.

Novi!!: 16. ožujka i 1876. · Vidi više »

1886.

Bez opisa.

Novi!!: 16. ožujka i 1886. · Vidi više »

1888.

Bez opisa.

Novi!!: 16. ožujka i 1888. · Vidi više »

1900.

Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.

Novi!!: 16. ožujka i 1900. · Vidi više »

1910.

Bez opisa.

Novi!!: 16. ožujka i 1910. · Vidi više »

1912.

Bez opisa.

Novi!!: 16. ožujka i 1912. · Vidi više »

1926.

Bez opisa.

Novi!!: 16. ožujka i 1926. · Vidi više »

1935.

Bez opisa.

Novi!!: 16. ožujka i 1935. · Vidi više »

1939.

Bez opisa.

Novi!!: 16. ožujka i 1939. · Vidi više »

1940.

1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.

Novi!!: 16. ožujka i 1940. · Vidi više »

1941.

Bez opisa.

Novi!!: 16. ožujka i 1941. · Vidi više »

1945.

Bez opisa.

Novi!!: 16. ožujka i 1945. · Vidi više »

1952.

Bez opisa.

Novi!!: 16. ožujka i 1952. · Vidi više »

1962.

1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.

Novi!!: 16. ožujka i 1962. · Vidi više »

1967.

Bez opisa.

Novi!!: 16. ožujka i 1967. · Vidi više »

1968.

Bez opisa.

Novi!!: 16. ožujka i 1968. · Vidi više »

1969.

Bez opisa.

Novi!!: 16. ožujka i 1969. · Vidi više »

1978.

Bez opisa.

Novi!!: 16. ožujka i 1978. · Vidi više »

1979.

Bez opisa.

Novi!!: 16. ožujka i 1979. · Vidi više »

1980.

Bez opisa.

Novi!!: 16. ožujka i 1980. · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: 16. ožujka i 1991. · Vidi više »

2004.

2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.

Novi!!: 16. ožujka i 2004. · Vidi više »

2007.

2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: 16. ožujka i 2007. · Vidi više »

2008.

2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.

Novi!!: 16. ožujka i 2008. · Vidi više »

2009.

2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.

Novi!!: 16. ožujka i 2009. · Vidi više »

2017.

Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: 16. ožujka i 2017. · Vidi više »

37.

Bez opisa.

Novi!!: 16. ožujka i 37. · Vidi više »

42. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: 16. ožujka i 42. pr. Kr. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »