Brže od pregledniku!
88 odnosi: Albert Betz, Anatole France, Anatolij Rjabov, Ante Antić, Armija Republike Bosne i Hercegovine, Švicarska, Baltičko more, Benedikt XVI., Berlin, Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu, Boris Dvornik, Charlie Chaplin, Crvena armija, Doris Dragović, Drugi svjetski rat, Finska, Francisco Goya, Francuska, Gojko Šušak, Gregorijanski kalendar, Greta Garbo, Harriet Quimby, Henry Mancini, Hrvati Bosne i Hercegovine, Igor Krasavin, Igor Tudor, Juraj Dobrila, Kareem Abdul-Jabbar, La Imperial (Čile), Lašvanska dolina, Miroslav Kraljević, Mjesec, Nejc Zaplotnik, Njemačka, Oskar Aleksander, Pedro de Valdivia, Pokolj u Trusini, Prijestupna godina, Rusija, Sankt-Peterburg, Sjedinjene Američke Države, Sovjetski Savez, Texas City (Teksas), Tristan Tzara, Vladimir Iljič Lenjin, 1552., 1746., 1812., 1828., 1844., ..., 1876., 1882., 1885., 1889., 1893., 1894., 1896., 1905., 1912., 1913., 1917., 1924., 1927., 1935., 1938., 1939., 1945., 1947., 1952., 1953., 1961., 1963., 1965., 1968., 1971., 1972., 1977., 1978., 1983., 1990., 1993., 1994., 1998., 20. prosinca, 2007., 2008., 2009., 2022.. Proširite indeks (38 više) »
Albert Betz
Albert Betz (Schweinfurt, 25. prosinca 1885. – Göttingen, 16. travnja 1968.) bio je njemački fizičar i konstruktor zrakoplova.
Novi!!: 16. travnja i Albert Betz · Vidi više »
Anatole France
Jacques Anatole François Thibault, poznatiji pod pseudonimom Anatole France (Pariz, 16. travnja 1844. – Saint-Cyr-sour-Loire, 12. listopada 1924.) francuski je književnik i Nobelovac.
Novi!!: 16. travnja i Anatole France · Vidi više »
Anatolij Rjabov
Anatolij Pavlovič Rjabov (Lobaski, 16. travnja 1894. – Saransk, 23. svibnja 1938.) - jezikoslovac iz Mordovije u Rusiji, pedagog, profesor, autor latinske abecede erzjanskoga jezika, zaslužan za proučavanje i razvoj erzjanskoga jezika Rođen je u selu Lobaski u Republici Mordoviji u Rusiji.
Novi!!: 16. travnja i Anatolij Rjabov · Vidi više »
Ante Antić
Ante Antić (Šepurine, otok Prvić, 16. travnja 1893. – Zagreb, 4. ožujka 1965.), hrvatski katolički svećenik, franjevac, ispovijednik, duhovni vođa, sluga Božji, kandidat za sveca.
Novi!!: 16. travnja i Ante Antić · Vidi više »
Armija Republike Bosne i Hercegovine
Armija Republike Bosne i Hercegovine je službeno osnovana 15. travnja 1992., od jedinica Teritorijalne obrane BiH i organiziranih dobrovoljaca, kao odgovor na srpsku agresiju na Republiku Bosnu i Hercegovinu.
Novi!!: 16. travnja i Armija Republike Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.
Novi!!: 16. travnja i Švicarska · Vidi više »
Baltičko more
Baltičko more nalazi se na sjeveru Europe i sa Sjevernim morem povezano je tjesnacima Sunda, Veliki Belt, Mali Belt, Skagerrak, Kattegat i Kielskim kanalom. Baltičko more jest rubno more Atlantskoga oceana koje zatvaraju Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Latvija, Litva, Poljska, Rusija, Švedska te sjeverna i srednjoeuropska nizina. Proteže se od 53°N do 66°N geografske širine i od 10°E do 30°E geografske dužine. Izmjena vode između Baltičkoga mora i Atlantskog oceana ograničena je i odvija se kroz danske tjesnace u Kattegat kroz Øresund te Veliki i Mali Belt. Najznačajniji zaljevi Baltičkoga mora jesu Botnički zaljev, Finski zaljev, Riški zaljev i Gdanjski zaljev. Administrativnu granicu Baltika na njezinu sjevernom rubu, na geografskoj širini 60°N, čine Ålandski i Botnički zaljevi, a na sjeveroistočnom rubu Finski zaljev, na istočnome Riški zaljev, a na zapadu švedski dio južnoga Skandinavskog poluotoka. Baltičko more povezano je umjetnim vodenim putovima s Bijelim morem preko Bijelomorsko-baltičkoga kanala i s Njemačkim zaljevom Sjevernoga mora Kielskim kanalom.
Novi!!: 16. travnja i Baltičko more · Vidi više »
Benedikt XVI.
Benedikt XVI. (lat. Benedictus PP. XVI.; Marktl, Bavarska, 16. travnja 1927. – Vatikan, 31. prosinca 2022.), rođen kao Joseph Alois Ratzinger, bio je 265.
Novi!!: 16. travnja i Benedikt XVI. · Vidi više »
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Novi!!: 16. travnja i Berlin · Vidi više »
Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu
Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu je bio humanitarni konvoj koji se sastojao 99 šlepera i 143 članova medicinskog osoblja, franjevaca, novinara i tehničkog osoblja, a za cilj je imao prenijeti hranu i lijekove u bolnicu u Novoj Biloj, koja je bila na izdisaju, a glad je opasno prijetila Hrvatima cijele Lašvanske doline.
Novi!!: 16. travnja i Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu · Vidi više »
Boris Dvornik
Boris Dvornik (Split, 16. travnja 1939. – Split, 24. ožujka 2008.), hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac, redatelj i scenarist.
Novi!!: 16. travnja i Boris Dvornik · Vidi više »
Charlie Chaplin
Charles Spencer Chaplin (London, 16. travnja 1889. – Cousier-sur-Vevey, 25. prosinca 1977.), poznatiji kao Charlie Chaplin, engleski glumac, zvijezda nijemog filma, redatelj, scenarist i glazbenik.
Novi!!: 16. travnja i Charlie Chaplin · Vidi više »
Crvena armija
Amblem Crvene armije Sovjetski vojnici Spomenik Crvenoj armiji u Berlinu Crvena armija je bila vojska Sovjetskog Saveza 1918. – 1946., nakon čega je 1946. – 1991. nosila naziv Sovjetska armija.
Novi!!: 16. travnja i Crvena armija · Vidi više »
Doris Dragović
Doris Dragović (Split, 16. travnja 1961.) je hrvatska pjevačica.
Novi!!: 16. travnja i Doris Dragović · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: 16. travnja i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Finska
Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.
Novi!!: 16. travnja i Finska · Vidi više »
Francisco Goya
Francisco José de Goya y Lucientes (Fuendetodos, Španjolska, 30. ožujka 1746. – Bordeaux, Francuska, 16. travnja 1828.), španjolski slikar i graver.
Novi!!: 16. travnja i Francisco Goya · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: 16. travnja i Francuska · Vidi više »
Gojko Šušak
Gojko Šušak (Široki Brijeg, 16. ožujka 1945. – Zagreb, 3. svibnja 1998.), bio je hrvatski političar i ministar obrane Republike Hrvatske od 1991.
Novi!!: 16. travnja i Gojko Šušak · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 16. travnja i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Greta Garbo
Greta Garbo (Stockholm, 18. rujna 1905. – New York, 16. travnja 1990.), švedska glumica.
Novi!!: 16. travnja i Greta Garbo · Vidi više »
Harriet Quimby
Harriet Quimby (Coldwater, Michigan, 11. svibnja 1875. – kraj Bostona, 1. srpnja 1912.), američka avijatičarka.
Novi!!: 16. travnja i Harriet Quimby · Vidi više »
Henry Mancini
Henry Mancini (16. travnja 1924. -, 14. lipnja 1994.), Oscarom i Grammyjem nagrađivani američki skladatelj.
Novi!!: 16. travnja i Henry Mancini · Vidi više »
Hrvati Bosne i Hercegovine
Hrvati Bosne i Hercegovine su pripadnici hrvatskog naroda koji žive u Bosni i Hercegovini i broje više od pola milijuna pripadnika (571 317), čineći 15,4% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine.
Novi!!: 16. travnja i Hrvati Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Igor Krasavin
Igor Jurjevič Krasavin (Minsk, 16. travnja 1971. – Minsk, 7. kolovoza 2009.) - bjeloruski (sovjetski) glumac Rođen je i odrastao u Minsku.
Novi!!: 16. travnja i Igor Krasavin · Vidi više »
Igor Tudor
Igor Tudor (Split, 16. travnja 1978.) hrvatski je nogometni trener i bivši nogometaš.
Novi!!: 16. travnja i Igor Tudor · Vidi više »
Juraj Dobrila
Juraj Dobrila (Veli Ježenj, 16. travnja 1812. – Trst, 13. siječnja 1882.) bio je istaknuti biskup, tiskar i dobročinitelj iz Istre te preporoditelj istarskih Hrvata.
Novi!!: 16. travnja i Juraj Dobrila · Vidi više »
Kareem Abdul-Jabbar
Kareem Abdul-Jabbar (New York, 16. travnja 1947.), rođen kao Ferdinand Lewis (Lew) Alcindor, Jr., bivši je američki profesionalni košarkaš.
Novi!!: 16. travnja i Kareem Abdul-Jabbar · Vidi više »
La Imperial (Čile)
španjlski kralj Filip II. 1554. godine. Danas je ovo grb Carahuea i Nueva Imperiala. La Imperial ili Ciudad Imperial je bio grad u današnjem središnjem Čileu koji je osnovao Pedro de Valdivia 16. travnja 1552. godine.
Novi!!: 16. travnja i La Imperial (Čile) · Vidi više »
Lašvanska dolina
Lašvanska dolina (dolina rijeke Lašve) proteže se od jugoistočnih padina planine Vlašić (iznad Travnika) do Busovače.
Novi!!: 16. travnja i Lašvanska dolina · Vidi više »
Miroslav Kraljević
Miroslav Kraljević (Gospić, 14. prosinca 1885. – Zagreb, 16. travnja 1913.), hrvatski slikar i kipar.
Novi!!: 16. travnja i Miroslav Kraljević · Vidi više »
Mjesec
Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.
Novi!!: 16. travnja i Mjesec · Vidi više »
Nejc Zaplotnik
Jernej (Nejc) Zaplotnik (Kranj, 16. travnja 1952. – Himalaja, 24. travnja 1983.), slovenski je alpinist.
Novi!!: 16. travnja i Nejc Zaplotnik · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: 16. travnja i Njemačka · Vidi više »
Oskar Aleksander
Oskar Artur Aleksander (Zagreb, 20. veljače 1876. – Samobor, 16. travnja 1953.), hrvatski akademski slikar i profesor.
Novi!!: 16. travnja i Oskar Aleksander · Vidi više »
Pedro de Valdivia
Pedro de Valdivia (Ekstremadura, oko 1500. – Tucapel, 25. prosinca 1553. ili siječanj 1554.), španjolski konkvistador i prvi kraljevski guverner u Čileu.
Novi!!: 16. travnja i Pedro de Valdivia · Vidi više »
Pokolj u Trusini
Pokolj nad Hrvatima u selu Trusina je naziv za događaje od 16. travnja 1993. i neposredno nakon toga u širem području sela Trusina kada je stradalo šest hrvatskih bojovnika i šesnaest civila u sukobu Armije RBiH i HVO.
Novi!!: 16. travnja i Pokolj u Trusini · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 16. travnja i Prijestupna godina · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: 16. travnja i Rusija · Vidi više »
Sankt-Peterburg
Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.
Novi!!: 16. travnja i Sankt-Peterburg · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: 16. travnja i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: 16. travnja i Sovjetski Savez · Vidi više »
Texas City (Teksas)
Texas City je grad u američkoj saveznoj državi Teksas.
Novi!!: 16. travnja i Texas City (Teksas) · Vidi više »
Tristan Tzara
Tristan Tzara (Moineşti, 16. travnja 1896. – Pariz, 25. prosinca 1963.), rumunjski pjesnik i esejist, značajna karika u francuskoj književnosti.
Novi!!: 16. travnja i Tristan Tzara · Vidi više »
Vladimir Iljič Lenjin
Vladimir Iljič Uljanov (Simbirsk, današnji Uljanovsk, 22. travnja 1870. – Gorki Lenjinskij kod Moskve, 21. siječnja 1924.), poznatiji kao Vladimir Iljič Lenjin, bio je sovjetski revolucionar, državnik, pravnik, filozof i publicist; predvodnik Oktobarske revolucije 1917.
Novi!!: 16. travnja i Vladimir Iljič Lenjin · Vidi više »
1552.
Bez opisa.
Novi!!: 16. travnja i 1552. · Vidi više »
1746.
Bez opisa.
Novi!!: 16. travnja i 1746. · Vidi više »
1812.
Bez opisa.
Novi!!: 16. travnja i 1812. · Vidi više »
1828.
Bez opisa.
Novi!!: 16. travnja i 1828. · Vidi više »
1844.
Bez opisa.
Novi!!: 16. travnja i 1844. · Vidi više »
1876.
Bez opisa.
Novi!!: 16. travnja i 1876. · Vidi više »
1882.
Bez opisa.
Novi!!: 16. travnja i 1882. · Vidi više »
1885.
Bez opisa.
Novi!!: 16. travnja i 1885. · Vidi više »
1889.
Bez opisa.
Novi!!: 16. travnja i 1889. · Vidi više »
1893.
Bez opisa.
Novi!!: 16. travnja i 1893. · Vidi više »
1894.
Bez opisa.
Novi!!: 16. travnja i 1894. · Vidi više »
1896.
Bez opisa.
Novi!!: 16. travnja i 1896. · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: 16. travnja i 1905. · Vidi više »
1912.
Bez opisa.
Novi!!: 16. travnja i 1912. · Vidi više »
1913.
Bez opisa.
Novi!!: 16. travnja i 1913. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: 16. travnja i 1917. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: 16. travnja i 1924. · Vidi više »
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
Novi!!: 16. travnja i 1927. · Vidi više »
1935.
Bez opisa.
Novi!!: 16. travnja i 1935. · Vidi više »
1938.
Bez opisa.
Novi!!: 16. travnja i 1938. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: 16. travnja i 1939. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: 16. travnja i 1945. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: 16. travnja i 1947. · Vidi više »
1952.
Bez opisa.
Novi!!: 16. travnja i 1952. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: 16. travnja i 1953. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: 16. travnja i 1961. · Vidi više »
1963.
Bez opisa.
Novi!!: 16. travnja i 1963. · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: 16. travnja i 1965. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: 16. travnja i 1968. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: 16. travnja i 1971. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: 16. travnja i 1972. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: 16. travnja i 1977. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: 16. travnja i 1978. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: 16. travnja i 1983. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: 16. travnja i 1990. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: 16. travnja i 1993. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: 16. travnja i 1994. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: 16. travnja i 1998. · Vidi više »
20. prosinca
20.
Novi!!: 16. travnja i 20. prosinca · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: 16. travnja i 2007. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: 16. travnja i 2008. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: 16. travnja i 2009. · Vidi više »
2022.
200px 2022. (rimski: MMXXII), dvadeset i prva je godina 21. stoljeća.
Novi!!: 16. travnja i 2022. · Vidi više »
