Brže od pregledniku!
78 odnosi: Andrea Pirlo, Anton Vovk, Đuro Pilar, Španjolska, Željko Babić, Dubrava (Zagreb), Francuska, Giuseppina Suriano, Grace Jones, Gregorijanski kalendar, Hrvatska, Ivo Kerdić, Izviđači, Jack Brabham, Jacqueline Kennedy Onassis, James Tiptree, Jr., Johann Gottlieb Fichte, José Julian Marti, Josip Jelačić, Mario Martinolić, Markizat Oristano, Max Scheler, Nathaniel Hawthorne, New York (razdvojba), Oton IV., car Svetog Rimskog Carstva, Petra Šabić, Prijestupna godina, Robert F. Furchgott, Ruben Radica, Saša Anočić, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Tridesetogodišnji rat, Vjekoslav Karas, 1175., 1176., 1218., 1478., 1643., 1762., 1801., 1804., 1814., 1821., 1846., 1853., 1858., 1859., 1864., 1874., 1881., ..., 1893., 1895., 1900., 1905., 1915., 1916., 1918., 1926., 1928., 1929., 1931., 1943., 1948., 1950., 1951., 1953., 1960., 1963., 1968., 1972., 1979., 1987., 1991., 1994., 1995., 2009., 2014., 2021.. Proširite indeks (28 više) »
Andrea Pirlo
Juventusa Andrea Pirlo (Flero, Brescia, 19. svibnja 1979.) bivši je talijanski nogometaš, reprezentativac i sadašnji trener.
Novi!!: 19. svibnja i Andrea Pirlo · Vidi više »
Anton Vovk
Anton Vovk (Vrba, 19. svibnja 1900. - Ljubljana, 6. srpnja 1963.) bio je slovenski rimokatolički teolog i ljubljanski nadbiskup, sluga Božji.
Novi!!: 19. svibnja i Anton Vovk · Vidi više »
Đuro Pilar
Đuro Pilar (Slavonski Brod, 22. travnja 1846. – Zagreb, 19. svibnja 1893.), hrvatski geolog, sveučilišni profesor, prvi profesor astronomije na zagrebačkom sveučilištu, rektor Sveučilišta u Zagrebu, putopisac i šahist.
Novi!!: 19. svibnja i Đuro Pilar · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: 19. svibnja i Španjolska · Vidi više »
Željko Babić
Željko Babić (Metković, 19. svibnja 1972.), bivši hrvatski rukometaš, sada rukometni trener te bivši izbornik hrvatske rukometne reprezentacije.
Novi!!: 19. svibnja i Željko Babić · Vidi više »
Dubrava (Zagreb)
Dubrava s Medvedgrada Dubrava je zagrebačko gradsko naselje (kvart) koji se nalazi na krajnjem istočnom dijelu grada.
Novi!!: 19. svibnja i Dubrava (Zagreb) · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: 19. svibnja i Francuska · Vidi više »
Giuseppina Suriano
Giuseppina "Pina" Suriano (Partinico, Sicilija, 18. veljače 1915. – Partinico, 19. svibnja 1950.), talijanska blaženica i aktivistica Katoličke akcije.
Novi!!: 19. svibnja i Giuseppina Suriano · Vidi više »
Grace Jones
Grace Jones (Kingston, Jamajka, 19. svibnja 1948.) američka je pjevačica i glumica.
Novi!!: 19. svibnja i Grace Jones · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 19. svibnja i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: 19. svibnja i Hrvatska · Vidi više »
Ivo Kerdić
Ivo Kerdić (Davor, 19. svibnja 1881. – Zagreb, 27. listopada 1953.), hrvatski medaljer i kipar.
Novi!!: 19. svibnja i Ivo Kerdić · Vidi više »
Izviđači
Znak Svjetske organizacije izviđačkog pokreta Znak krovne organizacije - Saveza izviđača Hrvatske Izviđači (skauti) su pokret za djecu i mladež, a u ostvarivanju ciljeva i programa im pomažu odrasli članovi organizacije.
Novi!!: 19. svibnja i Izviđači · Vidi više »
Jack Brabham
Sir John Arthur "Jack" Brabham (Hurtsville, 2. travnja 1926. – Gold Coast, 19. svibnja 2014.) je bio australski vozač automobilističkih utrka.
Novi!!: 19. svibnja i Jack Brabham · Vidi više »
Jacqueline Kennedy Onassis
Jacqueline Bouvier Kennedy Onassis (Southampton, New York, 28. srpnja 1929. – New York, 19. svibnja 1994.), američka prva dama, potomkinja bogate američke obitelji francuskog podrijetla.
Novi!!: 19. svibnja i Jacqueline Kennedy Onassis · Vidi više »
James Tiptree, Jr.
James Tiptree, Jr. (24. kolovoza 1915. – 19. svibnja 1987.) je pseudonim američke spisateljice znanstvene fantastike Alice Bradley Sheldon, kojim je najčešće potpisivala svoje knjige i priče od 1967. godine nadalje.
Novi!!: 19. svibnja i James Tiptree, Jr. · Vidi više »
Johann Gottlieb Fichte
Johann Gottlieb Fichte (Rammenau, 19. svibnja 1762. – Berlin, 27. siječnja 1814.), njemački filozof.
Novi!!: 19. svibnja i Johann Gottlieb Fichte · Vidi više »
José Julian Marti
José Martí Jose Julian Marti (Havana, 28. siječnja 1853. – Don Rios, 19. svibnja 1895.), kubanski pjesnik spomenik Joséu Julianu Martiju u Havani Bio je borac za oslobađanje Kube te je prognan u Španjolsku.
Novi!!: 19. svibnja i José Julian Marti · Vidi više »
Josip Jelačić
Josip Jelačić Bužimski (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine, član plemićke obitelji Jelačić, te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19.
Novi!!: 19. svibnja i Josip Jelačić · Vidi više »
Mario Martinolić
Mario Martinolić (Mali Lošinj, 19. svibnja 1905. – Mali Lošinj, 13. studenoga 1943.), hrvatski antifašist.
Novi!!: 19. svibnja i Mario Martinolić · Vidi više »
Markizat Oristano
Markizat Oristano (kamp. sard. Marchesadu de Aristanis) je povijesna država koja je bila obuhvaćala dio otoka Sardinije.
Novi!!: 19. svibnja i Markizat Oristano · Vidi više »
Max Scheler
Max Scheler Max Scheler (München, 22. kolovoza 1874. – Frankfurt na Majni, 19. svibnja 1928.), njemački filozof Bio je profesor u Kölnu i Frankfurtu.
Novi!!: 19. svibnja i Max Scheler · Vidi više »
Nathaniel Hawthorne
Nathaniel Hawthorne (Salem, Massachusetts, 4. srpnja 1804. – Plymouth, New Hampshire, 19. svibnja 1864.), američki književnik, autor romana i pripovijetki s elementima alegorijskog i simboličnog.
Novi!!: 19. svibnja i Nathaniel Hawthorne · Vidi više »
New York (razdvojba)
New York može značiti.
Novi!!: 19. svibnja i New York (razdvojba) · Vidi više »
Oton IV., car Svetog Rimskog Carstva
Oton IV. i papa Inocent III. pružaju si ruke (iz Heidelberga, Cod. Pal. germ. 19-23, oko godine 1450.) Grb Otona IV. Nadgrobni spomenik roditelja Otona IV. u katedrali u Braunschweigu: Henrik Lav (lijevo), Matilda Plantagenet (desno), do njihovih nogu Otonov grob Oton IV.
Novi!!: 19. svibnja i Oton IV., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Petra Šabić
Petra Šabić (Zagreb, 19. svibnja 1995.) - hrvatska slikarica Rođena je u Zagrebu 19.
Novi!!: 19. svibnja i Petra Šabić · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 19. svibnja i Prijestupna godina · Vidi više »
Robert F. Furchgott
Robert Francis Furchgott (Charleston, SAD, 4. lipnja 1916. - Seattle, 19. svibnja 2009.), američki biokemičar koji je 1998.
Novi!!: 19. svibnja i Robert F. Furchgott · Vidi više »
Ruben Radica
Ruben Radica (Split, 19. svibnja 1931. – Zagreb, 28. srpnja 2021.), (objavljeno 28. srpnja 2021.), pristupljeno 29.
Novi!!: 19. svibnja i Ruben Radica · Vidi više »
Saša Anočić
Saša Anočić (Osijek, 19. svibnja 1968. – Zaprešić, 4. svibnja 2021.) bio je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: 19. svibnja i Saša Anočić · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: 19. svibnja i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Tridesetogodišnji rat
Tridesetogodišnji rat trajao je između 1618. i 1648., ponajprije u Srednjoj Europi i Svetom Rimskom Carstvu, no njegovi su glavni akteri bile skoro sve kontinentske države.
Novi!!: 19. svibnja i Tridesetogodišnji rat · Vidi više »
Vjekoslav Karas
'''Vjekoslav Karas''', autoportretVjekoslav Karas (Karlovac, 19. svibnja 1821. – Karlovac, 5. srpnja 1858.), hrvatski slikar Usavršavao se u Italiji.
Novi!!: 19. svibnja i Vjekoslav Karas · Vidi više »
1175.
Bez opisa.
Novi!!: 19. svibnja i 1175. · Vidi više »
1176.
Bez opisa.
Novi!!: 19. svibnja i 1176. · Vidi više »
1218.
Bez opisa.
Novi!!: 19. svibnja i 1218. · Vidi više »
1478.
Bez opisa.
Novi!!: 19. svibnja i 1478. · Vidi više »
1643.
Bez opisa.
Novi!!: 19. svibnja i 1643. · Vidi više »
1762.
Bez opisa.
Novi!!: 19. svibnja i 1762. · Vidi više »
1801.
Bez opisa.
Novi!!: 19. svibnja i 1801. · Vidi više »
1804.
Bez opisa.
Novi!!: 19. svibnja i 1804. · Vidi više »
1814.
Bez opisa.
Novi!!: 19. svibnja i 1814. · Vidi više »
1821.
Bez opisa.
Novi!!: 19. svibnja i 1821. · Vidi više »
1846.
Bez opisa.
Novi!!: 19. svibnja i 1846. · Vidi više »
1853.
Bez opisa.
Novi!!: 19. svibnja i 1853. · Vidi više »
1858.
Bez opisa.
Novi!!: 19. svibnja i 1858. · Vidi više »
1859.
Bez opisa.
Novi!!: 19. svibnja i 1859. · Vidi više »
1864.
Bez opisa.
Novi!!: 19. svibnja i 1864. · Vidi više »
1874.
Bez opisa.
Novi!!: 19. svibnja i 1874. · Vidi više »
1881.
Bez opisa.
Novi!!: 19. svibnja i 1881. · Vidi više »
1893.
Bez opisa.
Novi!!: 19. svibnja i 1893. · Vidi više »
1895.
Bez opisa.
Novi!!: 19. svibnja i 1895. · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: 19. svibnja i 1900. · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: 19. svibnja i 1905. · Vidi više »
1915.
Bez opisa.
Novi!!: 19. svibnja i 1915. · Vidi više »
1916.
Bez opisa.
Novi!!: 19. svibnja i 1916. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: 19. svibnja i 1918. · Vidi više »
1926.
Bez opisa.
Novi!!: 19. svibnja i 1926. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: 19. svibnja i 1928. · Vidi više »
1929.
Bez opisa.
Novi!!: 19. svibnja i 1929. · Vidi više »
1931.
Bez opisa.
Novi!!: 19. svibnja i 1931. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: 19. svibnja i 1943. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: 19. svibnja i 1948. · Vidi više »
1950.
Bez opisa.
Novi!!: 19. svibnja i 1950. · Vidi više »
1951.
Bez opisa.
Novi!!: 19. svibnja i 1951. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: 19. svibnja i 1953. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: 19. svibnja i 1960. · Vidi više »
1963.
Bez opisa.
Novi!!: 19. svibnja i 1963. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: 19. svibnja i 1968. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: 19. svibnja i 1972. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: 19. svibnja i 1979. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: 19. svibnja i 1987. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: 19. svibnja i 1991. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: 19. svibnja i 1994. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: 19. svibnja i 1995. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: 19. svibnja i 2009. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: 19. svibnja i 2014. · Vidi više »
2021.
2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.
Novi!!: 19. svibnja i 2021. · Vidi više »
