Brže od pregledniku!Sličnosti između 1914. i 2010.
1914. i 2010. imaju 28 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Herta Haas, Nobelova nagrada za fiziku, Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu, Nobelova nagrada za kemiju, Nobelova nagrada za književnost, Nobelova nagrada za mir, Srbija, 1. siječnja, 11. rujna, 11. siječnja, 12. ožujka, 15. ožujka, 18. siječnja, 19. studenoga, 19. travnja, 1946., 1949., 1964., 1984., 1985., 2. travnja, 2. veljače, 24. ožujka, 26. kolovoza, 26. rujna, 26. travnja, 29. ožujka, 30. prosinca.
Herta Haas
Herta Haas, 1943 Herta Haas (Maribor, 29. ožujka 1914. – Beograd, 5. ožujka 2010.A.Be./VLM,, vecernji.hr, 9. ožujka 2010., pristupljeno 26. prosinca 2016.), jedna od četiri službeno priznatih žena Josipa Broza Tita.
1914. i Herta Haas · 2010. i Herta Haas ·
Nobelova nagrada za fiziku
Nobelova nagrada za fiziku vrijedi kao najviše priznanje za radove u oblasti fizike.
1914. i Nobelova nagrada za fiziku · 2010. i Nobelova nagrada za fiziku ·
Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu
Lice nagradne medalje za fiziologiju ili medicinu. Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu (švedski: Nobelpriset i fysiologi eller medicin) jednom godišnje dodjeljuje švedski Karolinska institut.
1914. i Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu · 2010. i Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu ·
Nobelova nagrada za kemiju
Nobelova nagrada za kemiju (švedski: Nobelpriset i kemi) je godišnja nagrada Švedske akademije znanosti znanstvenicima kemičarima.
1914. i Nobelova nagrada za kemiju · 2010. i Nobelova nagrada za kemiju ·
Nobelova nagrada za književnost
Nobelova nagrada za književnost dodjeljuje se godišnje autoru iz bilo koje zemlje svijeta koji je napisao "najizvrsnije djelo s idealističkim stremljenjima".
1914. i Nobelova nagrada za književnost · 2010. i Nobelova nagrada za književnost ·
Nobelova nagrada za mir
Popis dobitnika Nobelove nagrade za mir koja se dodjeljuje od godine 1900-ih - 1910-ih - 1920-ih - 1930-ih - 1940-ih - 1950-ih - 1960-ih - 1970-ih - 1980-ih - 1990-ih - 2000-ih - 2010-ih.
1914. i Nobelova nagrada za mir · 2010. i Nobelova nagrada za mir ·
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
1914. i Srbija · 2010. i Srbija ·
1. siječnja
1.
1. siječnja i 1914. · 1. siječnja i 2010. ·
11. rujna
11.
11. rujna i 1914. · 11. rujna i 2010. ·
11. siječnja
11.
11. siječnja i 1914. · 11. siječnja i 2010. ·
12. ožujka
12.
12. ožujka i 1914. · 12. ožujka i 2010. ·
15. ožujka
15.
15. ožujka i 1914. · 15. ožujka i 2010. ·
18. siječnja
18.
18. siječnja i 1914. · 18. siječnja i 2010. ·
19. studenoga
19.
19. studenoga i 1914. · 19. studenoga i 2010. ·
19. travnja
19.
19. travnja i 1914. · 19. travnja i 2010. ·
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
1914. i 1946. · 1946. i 2010. ·
1949.
Bez opisa.
1914. i 1949. · 1949. i 2010. ·
1964.
Bez opisa.
1914. i 1964. · 1964. i 2010. ·
1984.
Bez opisa.
1914. i 1984. · 1984. i 2010. ·
1985.
Bez opisa.
1914. i 1985. · 1985. i 2010. ·
2. travnja
2.
1914. i 2. travnja · 2. travnja i 2010. ·
2. veljače
2.
1914. i 2. veljače · 2. veljače i 2010. ·
24. ožujka
24.
1914. i 24. ožujka · 2010. i 24. ožujka ·
26. kolovoza
26.
1914. i 26. kolovoza · 2010. i 26. kolovoza ·
26. rujna
26.
1914. i 26. rujna · 2010. i 26. rujna ·
26. travnja
26.
1914. i 26. travnja · 2010. i 26. travnja ·
29. ožujka
29.
1914. i 29. ožujka · 2010. i 29. ožujka ·
30. prosinca
30.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što 1914. i 2010. imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između 1914. i 2010.
Usporedba između 1914. i 2010.
1914. ima 134 odnose, a 2010. ima 451. Kao što im je zajedničko 28, Jaccard indeks 4.79% = 28 / (134 + 451).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između 1914. i 2010.. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
