Sličnosti između 1919. i 2009.
1919. i 2009. imaju 44 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Austrija, Berlin, Francuska, Ivo Bagarić, Mađarska, Moskva, Njemačka, Nobelova nagrada za fiziku, Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu, Nobelova nagrada za kemiju, Nobelova nagrada za književnost, Nobelova nagrada za mir, Zagreb, 1. siječnja, 10. travnja, 11. travnja, 11. veljače, 14. siječnja, 15. travnja, 17. ožujka, 19. studenoga, 1908., 1931., 1935., 1952., 2. ožujka, 20. travnja, 2002., 2008., 23. travnja, ..., 25. veljače, 26. svibnja, 27. siječnja, 29. travnja, 3. svibnja, 3. travnja, 31. siječnja, 4. travnja, 6. kolovoza, 6. siječnja, 6. travnja, 7. svibnja, 7. travnja, 9. svibnja. Proširite indeks (14 više) »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
1919. i Austrija · 2009. i Austrija ·
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
1919. i Berlin · 2009. i Berlin ·
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
1919. i Francuska · 2009. i Francuska ·
Ivo Bagarić
Dr.
1919. i Ivo Bagarić · 2009. i Ivo Bagarić ·
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
1919. i Mađarska · 2009. i Mađarska ·
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
1919. i Moskva · 2009. i Moskva ·
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
1919. i Njemačka · 2009. i Njemačka ·
Nobelova nagrada za fiziku
Nobelova nagrada za fiziku vrijedi kao najviše priznanje za radove u oblasti fizike.
1919. i Nobelova nagrada za fiziku · 2009. i Nobelova nagrada za fiziku ·
Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu
Lice nagradne medalje za fiziologiju ili medicinu. Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu (švedski: Nobelpriset i fysiologi eller medicin) jednom godišnje dodjeljuje švedski Karolinska institut.
1919. i Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu · 2009. i Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu ·
Nobelova nagrada za kemiju
Nobelova nagrada za kemiju (švedski: Nobelpriset i kemi) je godišnja nagrada Švedske akademije znanosti znanstvenicima kemičarima.
1919. i Nobelova nagrada za kemiju · 2009. i Nobelova nagrada za kemiju ·
Nobelova nagrada za književnost
Nobelova nagrada za književnost dodjeljuje se godišnje autoru iz bilo koje zemlje svijeta koji je napisao "najizvrsnije djelo s idealističkim stremljenjima".
1919. i Nobelova nagrada za književnost · 2009. i Nobelova nagrada za književnost ·
Nobelova nagrada za mir
Popis dobitnika Nobelove nagrade za mir koja se dodjeljuje od godine 1900-ih - 1910-ih - 1920-ih - 1930-ih - 1940-ih - 1950-ih - 1960-ih - 1970-ih - 1980-ih - 1990-ih - 2000-ih - 2010-ih.
1919. i Nobelova nagrada za mir · 2009. i Nobelova nagrada za mir ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
1919. i Zagreb · 2009. i Zagreb ·
1. siječnja
1.
1. siječnja i 1919. · 1. siječnja i 2009. ·
10. travnja
10.
10. travnja i 1919. · 10. travnja i 2009. ·
11. travnja
11.
11. travnja i 1919. · 11. travnja i 2009. ·
11. veljače
11.
11. veljače i 1919. · 11. veljače i 2009. ·
14. siječnja
14.
14. siječnja i 1919. · 14. siječnja i 2009. ·
15. travnja
15.
15. travnja i 1919. · 15. travnja i 2009. ·
17. ožujka
17.
17. ožujka i 1919. · 17. ožujka i 2009. ·
19. studenoga
19.
19. studenoga i 1919. · 19. studenoga i 2009. ·
1908.
Bez opisa.
1908. i 1919. · 1908. i 2009. ·
1931.
Bez opisa.
1919. i 1931. · 1931. i 2009. ·
1935.
Bez opisa.
1919. i 1935. · 1935. i 2009. ·
1952.
Bez opisa.
1919. i 1952. · 1952. i 2009. ·
2. ožujka
2.
1919. i 2. ožujka · 2. ožujka i 2009. ·
20. travnja
20.
1919. i 20. travnja · 20. travnja i 2009. ·
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
1919. i 2002. · 2002. i 2009. ·
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
1919. i 2008. · 2008. i 2009. ·
23. travnja
23.
1919. i 23. travnja · 2009. i 23. travnja ·
25. veljače
25.
1919. i 25. veljače · 2009. i 25. veljače ·
26. svibnja
26.
1919. i 26. svibnja · 2009. i 26. svibnja ·
27. siječnja
27.
1919. i 27. siječnja · 2009. i 27. siječnja ·
29. travnja
29.
1919. i 29. travnja · 2009. i 29. travnja ·
3. svibnja
3.
1919. i 3. svibnja · 2009. i 3. svibnja ·
3. travnja
3.
1919. i 3. travnja · 2009. i 3. travnja ·
31. siječnja
31.
1919. i 31. siječnja · 2009. i 31. siječnja ·
4. travnja
4.
1919. i 4. travnja · 2009. i 4. travnja ·
6. kolovoza
6.
1919. i 6. kolovoza · 2009. i 6. kolovoza ·
6. siječnja
6.
1919. i 6. siječnja · 2009. i 6. siječnja ·
6. travnja
6.
1919. i 6. travnja · 2009. i 6. travnja ·
7. svibnja
7.
1919. i 7. svibnja · 2009. i 7. svibnja ·
7. travnja
7.
1919. i 7. travnja · 2009. i 7. travnja ·
9. svibnja
9.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što 1919. i 2009. imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između 1919. i 2009.
Usporedba između 1919. i 2009.
1919. ima 171 odnose, a 2009. ima 483. Kao što im je zajedničko 44, Jaccard indeks 6.73% = 44 / (171 + 483).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između 1919. i 2009.. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: