Brže od pregledniku!Sličnosti između 1991. i 2003.
1991. i 2003. imaju 70 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Beograd, Hrvatska, Jugoslavenska narodna armija, Nobelova nagrada za ekonomiju, Nobelova nagrada za fiziku, Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu, Nobelova nagrada za kemiju, Nobelova nagrada za književnost, Nobelova nagrada za mir, Ovčara, Poljska, Saddam Hussein, Sjedinjene Američke Države, 1. ožujka, 1. srpnja, 10. rujna, 10. studenoga, 11. siječnja, 12. lipnja, 12. ožujka, 12. rujna, 13. studenoga, 14. prosinca, 14. svibnja, 15. listopada, 16. kolovoza, 17. ožujka, 18. ožujka, 19. kolovoza, 19. listopada, ..., 19. prosinca, 1907., 1909., 1910., 1911., 1920., 1921., 1923., 1926., 1928., 1936., 1938., 1940., 1941., 1946., 1948., 1949., 1957., 1960., 1975., 20. ožujka, 20. studenoga, 23. studenoga, 25. kolovoza, 25. rujna, 26. lipnja, 26. veljače, 28. listopada, 29. ožujka, 29. travnja, 30. srpnja, 31. listopada, 31. ožujka, 5. srpnja, 5. studenoga, 5. svibnja, 6. srpnja, 7. listopada, 8. rujna, 9. ožujka. Proširite indeks (40 više) »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
1991. i Beograd · 2003. i Beograd ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
1991. i Hrvatska · 2003. i Hrvatska ·
Jugoslavenska narodna armija
Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.
1991. i Jugoslavenska narodna armija · 2003. i Jugoslavenska narodna armija ·
Nobelova nagrada za ekonomiju
Nobelova nagrada za ekonomiju, punog naziva Nagrada Švedske banke za ekonomske znanosti u sjećanje na Alfreda Nobela (švedski: Sveriges Riksbanks pris i ekonomisk vetenskap till Alfred Nobels minne), jedna je od šest Nobelovih nagrada koja se dodjeljuje za iznimna postignuća i otkrića na području ekonomije.
1991. i Nobelova nagrada za ekonomiju · 2003. i Nobelova nagrada za ekonomiju ·
Nobelova nagrada za fiziku
Nobelova nagrada za fiziku vrijedi kao najviše priznanje za radove u oblasti fizike.
1991. i Nobelova nagrada za fiziku · 2003. i Nobelova nagrada za fiziku ·
Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu
Lice nagradne medalje za fiziologiju ili medicinu. Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu (švedski: Nobelpriset i fysiologi eller medicin) jednom godišnje dodjeljuje švedski Karolinska institut.
1991. i Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu · 2003. i Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu ·
Nobelova nagrada za kemiju
Nobelova nagrada za kemiju (švedski: Nobelpriset i kemi) je godišnja nagrada Švedske akademije znanosti znanstvenicima kemičarima.
1991. i Nobelova nagrada za kemiju · 2003. i Nobelova nagrada za kemiju ·
Nobelova nagrada za književnost
Nobelova nagrada za književnost dodjeljuje se godišnje autoru iz bilo koje zemlje svijeta koji je napisao "najizvrsnije djelo s idealističkim stremljenjima".
1991. i Nobelova nagrada za književnost · 2003. i Nobelova nagrada za književnost ·
Nobelova nagrada za mir
Popis dobitnika Nobelove nagrade za mir koja se dodjeljuje od godine 1900-ih - 1910-ih - 1920-ih - 1930-ih - 1940-ih - 1950-ih - 1960-ih - 1970-ih - 1980-ih - 1990-ih - 2000-ih - 2010-ih.
1991. i Nobelova nagrada za mir · 2003. i Nobelova nagrada za mir ·
Ovčara
Pokolj na Ovčari, odnosno pokolj u Vukovaru, bio je ratni zločin koji su počinili pripadnici JNA i srpskih paravojnih postrojba u noći s 20. na 21. studenoga 1991. godine tijekom srpske okupacije Vukovara.
1991. i Ovčara · 2003. i Ovčara ·
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
1991. i Poljska · 2003. i Poljska ·
Saddam Hussein
Sadam Husein (Tikrit, 28. travnja 1937. – Bagdad, 30. prosinca 2006.), irački predsjednik od 1979. do 2003. godine.
1991. i Saddam Hussein · 2003. i Saddam Hussein ·
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
1991. i Sjedinjene Američke Države · 2003. i Sjedinjene Američke Države ·
1. ožujka
1.
1. ožujka i 1991. · 1. ožujka i 2003. ·
1. srpnja
1.
1. srpnja i 1991. · 1. srpnja i 2003. ·
10. rujna
10.
10. rujna i 1991. · 10. rujna i 2003. ·
10. studenoga
10.
10. studenoga i 1991. · 10. studenoga i 2003. ·
11. siječnja
11.
11. siječnja i 1991. · 11. siječnja i 2003. ·
12. lipnja
12.
12. lipnja i 1991. · 12. lipnja i 2003. ·
12. ožujka
12.
12. ožujka i 1991. · 12. ožujka i 2003. ·
12. rujna
12.
12. rujna i 1991. · 12. rujna i 2003. ·
13. studenoga
13.
13. studenoga i 1991. · 13. studenoga i 2003. ·
14. prosinca
14.
14. prosinca i 1991. · 14. prosinca i 2003. ·
14. svibnja
14.
14. svibnja i 1991. · 14. svibnja i 2003. ·
15. listopada
15.
15. listopada i 1991. · 15. listopada i 2003. ·
16. kolovoza
16.
16. kolovoza i 1991. · 16. kolovoza i 2003. ·
17. ožujka
17.
17. ožujka i 1991. · 17. ožujka i 2003. ·
18. ožujka
18.
18. ožujka i 1991. · 18. ožujka i 2003. ·
19. kolovoza
19.
19. kolovoza i 1991. · 19. kolovoza i 2003. ·
19. listopada
19.
19. listopada i 1991. · 19. listopada i 2003. ·
19. prosinca
19.
19. prosinca i 1991. · 19. prosinca i 2003. ·
1907.
Bez opisa.
1907. i 1991. · 1907. i 2003. ·
1909.
Bez opisa.
1909. i 1991. · 1909. i 2003. ·
1910.
Bez opisa.
1910. i 1991. · 1910. i 2003. ·
1911.
Bez opisa.
1911. i 1991. · 1911. i 2003. ·
1920.
Bez opisa.
1920. i 1991. · 1920. i 2003. ·
1921.
Bez opisa.
1921. i 1991. · 1921. i 2003. ·
1923.
Bez opisa.
1923. i 1991. · 1923. i 2003. ·
1926.
Bez opisa.
1926. i 1991. · 1926. i 2003. ·
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
1928. i 1991. · 1928. i 2003. ·
1936.
Bez opisa.
1936. i 1991. · 1936. i 2003. ·
1938.
Bez opisa.
1938. i 1991. · 1938. i 2003. ·
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
1940. i 1991. · 1940. i 2003. ·
1941.
Bez opisa.
1941. i 1991. · 1941. i 2003. ·
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
1946. i 1991. · 1946. i 2003. ·
1948.
Bez opisa.
1948. i 1991. · 1948. i 2003. ·
1949.
Bez opisa.
1949. i 1991. · 1949. i 2003. ·
1957.
Bez opisa.
1957. i 1991. · 1957. i 2003. ·
1960.
Bez opisa.
1960. i 1991. · 1960. i 2003. ·
1975.
Bez opisa.
1975. i 1991. · 1975. i 2003. ·
20. ožujka
20.
1991. i 20. ožujka · 20. ožujka i 2003. ·
20. studenoga
20.
1991. i 20. studenoga · 20. studenoga i 2003. ·
23. studenoga
23.
1991. i 23. studenoga · 2003. i 23. studenoga ·
25. kolovoza
25.
1991. i 25. kolovoza · 2003. i 25. kolovoza ·
25. rujna
25.
1991. i 25. rujna · 2003. i 25. rujna ·
26. lipnja
26.
1991. i 26. lipnja · 2003. i 26. lipnja ·
26. veljače
26.
1991. i 26. veljače · 2003. i 26. veljače ·
28. listopada
28.
1991. i 28. listopada · 2003. i 28. listopada ·
29. ožujka
29.
1991. i 29. ožujka · 2003. i 29. ožujka ·
29. travnja
29.
1991. i 29. travnja · 2003. i 29. travnja ·
30. srpnja
30.
1991. i 30. srpnja · 2003. i 30. srpnja ·
31. listopada
31.
1991. i 31. listopada · 2003. i 31. listopada ·
31. ožujka
31.
1991. i 31. ožujka · 2003. i 31. ožujka ·
5. srpnja
5.
1991. i 5. srpnja · 2003. i 5. srpnja ·
5. studenoga
5.
1991. i 5. studenoga · 2003. i 5. studenoga ·
5. svibnja
5.
1991. i 5. svibnja · 2003. i 5. svibnja ·
6. srpnja
6.
1991. i 6. srpnja · 2003. i 6. srpnja ·
7. listopada
7.
1991. i 7. listopada · 2003. i 7. listopada ·
8. rujna
8.
1991. i 8. rujna · 2003. i 8. rujna ·
9. ožujka
9.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što 1991. i 2003. imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između 1991. i 2003.
Usporedba između 1991. i 2003.
1991. ima 382 odnose, a 2003. ima 335. Kao što im je zajedničko 70, Jaccard indeks 9.76% = 70 / (382 + 335).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između 1991. i 2003.. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
