Brže od pregledniku!
78 odnosi: Andreas Gryphius, Apartheid, Šime Đodan, Švedska, Bitka za Vukovar, Danska, Domovinski rat, Franjo Šeper, Goran Bogdan, Goran Malus, Graham Greene, Gregorijanski kalendar, Hvar (grad), Jana Novotná, Josemaría Escrivá, Južna Afrika, Katoličanstvo, Latinska Amerika, Madrid, Mahatma Gandhi, Marcel Duchamp, Max Bruch, Mirjana Bohanec-Vidović, Nevenka Košutić Brozović, New York (razdvojba), Novska, Opera, Opus Dei, Oružane snage Republike Hrvatske, Paavo Nurmi, Paul von Hindenburg, Petar Kačić, Poljska, Porin (opera), Prijestupna godina, Sinj, Sjedinjene Američke Države, Sting, Ujedinjeni narodi, Vatroslav Lisinski, Viktor Vida, Vlaho Paljetak, Washington, Zagreb, 1616., 1664., 1838., 1847., 1869., 1887., ..., 1889., 1893., 1897., 1904., 1905., 1910., 1913., 1920., 1927., 1928., 1929., 1934., 1939., 1943., 1944., 1948., 1951., 1957., 1960., 1968., 1973., 1974., 1980., 1981., 1986., 1991., 2007., 2013.. Proširite indeks (28 više) »
Andreas Gryphius
'''Andreas Gryphius''' Andreas Gryphius (Glogau, 2. listopada 1616. – Glogau, 16. srpnja 1664.), njemački književnik Pravo ime - Andreas Greif.
Novi!!: 2. listopada i Andreas Gryphius · Vidi više »
Apartheid
Plaža za bijelu rasu Apartheid je naziv za sustav rasne segregacije koji je nakon pobjede burske Nacionalističke stranke na izborima 1948. godine uveden kao službena politika Južnoafričke Republike.
Novi!!: 2. listopada i Apartheid · Vidi više »
Šime Đodan
Šime Đodan (Rodaljice kod Benkovca, 27. prosinca 1927. – Dubrovnik, 2. listopada 2007.), hrvatski političar, ekonomist govornik te važni disident u komunističkoj Jugoslaviji.
Novi!!: 2. listopada i Šime Đodan · Vidi više »
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Novi!!: 2. listopada i Švedska · Vidi više »
Bitka za Vukovar
Bitka za Vukovar, također i Obrana Vukovara i Vukovarska tragedija, bila je najveća i najkrvavija bitka u Domovinskom ratu.
Novi!!: 2. listopada i Bitka za Vukovar · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: 2. listopada i Danska · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: 2. listopada i Domovinski rat · Vidi više »
Franjo Šeper
Franjo Šeper (Osijek, 2. listopada 1905. – Rim, 30. prosinca 1981.), hrvatski nadbiskup i kardinal.
Novi!!: 2. listopada i Franjo Šeper · Vidi više »
Goran Bogdan
Goran Bogdan (Široki Brijeg, 2. listopada 1980.) hrvatski je kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: 2. listopada i Goran Bogdan · Vidi više »
Goran Malus
Goran Malus (Zagreb, 2. listopada 1974.) je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: 2. listopada i Goran Malus · Vidi više »
Graham Greene
Graham Greene (Berkhamsted, 2. listopada 1904. – Vevey, 3. travnja 1991.), engleski romanopisac i pripovjedač.
Novi!!: 2. listopada i Graham Greene · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 2. listopada i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Hvar (grad)
Hvar Palača u Hvaru Barokna katedrala sv. Stjepana Hvar je grad na istoimenom otoku u Hrvatskoj i važno turističko odredište.
Novi!!: 2. listopada i Hvar (grad) · Vidi više »
Jana Novotná
Jana Novotná (Brno, 2. listopada 1968. – 19. studenoga 2017.) bivša je profesionalna tenisačica koja je u svojoj karijeri nastupala za Čehoslovačku i Češku reprezentaciju.
Novi!!: 2. listopada i Jana Novotná · Vidi više »
Josemaría Escrivá
Josemaría Escrivá de Balaguer (Barbastro, 9. siječnja 1902. – Rim, 26. lipnja 1975.), španjolski katolički svećenik, pisac, doktor prava i teologije, utemeljitelj Opusa Dei, svetac Katoličke Crkve.
Novi!!: 2. listopada i Josemaría Escrivá · Vidi više »
Južna Afrika
Južna Afrika (službeno Republika Južna Afrika) država je na krajnjem jugu afričkog kontinenta, na obalama Atlantskog i Indijskog oceana.
Novi!!: 2. listopada i Južna Afrika · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: 2. listopada i Katoličanstvo · Vidi više »
Latinska Amerika
Latinska Amerika (pridjev: latinskoamerički) je skupni naziv za sva ona područja u Americi koja su nakon velikih otkrića, od kraja XV st.
Novi!!: 2. listopada i Latinska Amerika · Vidi više »
Madrid
Gradski simbol:El oso y el madroño (hrv. - medvjed i planika) Madrid je glavni grad Španjolske od 1561. Grad Madrid ima 3.228.359 stanovnika po popisu stanovništva iz 2005.
Novi!!: 2. listopada i Madrid · Vidi više »
Mahatma Gandhi
'''Mohandas Karamchand Gandhi''' Mohandas Karamchand Gandhihttp://books.google.hr/books?id.
Novi!!: 2. listopada i Mahatma Gandhi · Vidi više »
Marcel Duchamp
Henri-Robert-Marcel Duchamp (Blainville, 28. srpnja 1887. – Neuilly, 2. listopada 1968.), francusko-američki slikar, kipar, šahist i spisatelj, čiji se rad najčešće povezuje s dadaizmom i konceptualnom umjetnošću.
Novi!!: 2. listopada i Marcel Duchamp · Vidi više »
Max Bruch
Max Christian Friedrich Bruch (Köln, 6. siječnja 1838. – Berlin, 2. listopada 1920.), njemački skladatelj.
Novi!!: 2. listopada i Max Bruch · Vidi više »
Mirjana Bohanec-Vidović
Mirjana Bohanec-Vidović (Zagreb, 2. listopada 1939.) je hrvatska sopranistica, glumica i diplomat.
Novi!!: 2. listopada i Mirjana Bohanec-Vidović · Vidi više »
Nevenka Košutić Brozović
Nevenka Košutić Brozović (Zagreb, 13. siječnja 1929. Zagreb, 2. listopada 2013.) je hrvatska povjesničarka književnosti, ugledna komparatistica, dugogodišnja profesorica svjetske književnosti na Filozofskom fakultetu u Zadru.
Novi!!: 2. listopada i Nevenka Košutić Brozović · Vidi više »
New York (razdvojba)
New York može značiti.
Novi!!: 2. listopada i New York (razdvojba) · Vidi više »
Novska
Novska je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: 2. listopada i Novska · Vidi više »
Opera
Sydneyska opera. Opera se može definirati kao scenska drama u kojoj glavni glumci pjevaju većinu svoje uloge.
Novi!!: 2. listopada i Opera · Vidi više »
Opus Dei
Opus Dei (lat. Božje djelo; puni naziv: Prelatura Svetog Križa i Opus Dei) – osobna je prelatura u Katoličkoj crkvi.
Novi!!: 2. listopada i Opus Dei · Vidi više »
Oružane snage Republike Hrvatske
Oružane snage Republike Hrvatske (skr. OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.
Novi!!: 2. listopada i Oružane snage Republike Hrvatske · Vidi više »
Paavo Nurmi
Paavo Johannes Nurmi, (Turku, 13. lipnja 1897. – Helsinki, 2. listopada 1973.), finski atletičar, ostao je poznat u povijesti sporta kao "leteći Finac" i najveći dugoprugaš svih vremena.
Novi!!: 2. listopada i Paavo Nurmi · Vidi više »
Paul von Hindenburg
Paul Ludwig Hans Anton von Beneckendorff i von Hindenburg (Poznań, 2. listopada 1847. – Neudeck, 2. kolovoza 1934.), njemački feldmaršal i političar Hindenburg se u Prvom svjetskom ratu, kao zapovjednik Osme armije, istakao pobjedama kod Tanenberga i na Mazurskim jezerima.
Novi!!: 2. listopada i Paul von Hindenburg · Vidi više »
Petar Kačić
Petar Kačić (Split, 16. listopada 1947. – Vukovar, 2. listopada 1991.), bio je hrvatski branitelj.
Novi!!: 2. listopada i Petar Kačić · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: 2. listopada i Poljska · Vidi više »
Porin (opera)
Porin je druga hrvatska opera, koju je napisao Vatroslav Lisinski, a praizvedena je u Zagrebu 2. listopada 1897. godine.
Novi!!: 2. listopada i Porin (opera) · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 2. listopada i Prijestupna godina · Vidi više »
Sinj
Sinj je grad u Hrvatskoj u sastavu Splitsko-dalmatinske županije.
Novi!!: 2. listopada i Sinj · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: 2. listopada i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Sting
Stingov logotip Gordon Matthew Thomas Sumner (Wallsend, Engleska, 2. listopada 1951.), poznatiji pod umjetničkim imenom Sting, engleski je glazbenik.
Novi!!: 2. listopada i Sting · Vidi više »
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.
Novi!!: 2. listopada i Ujedinjeni narodi · Vidi više »
Vatroslav Lisinski
Vatroslav Lisinski (Zagreb, 8. srpnja 1819. – Zagreb, 31. svibnja 1854.), bio je hrvatski skladatelj.
Novi!!: 2. listopada i Vatroslav Lisinski · Vidi više »
Viktor Vida
Viktor Vida (Kotor, 2. listopada 1913. – Buenos Aires, 25. rujna 1960.) bio je hrvatski književnik i iseljenik.
Novi!!: 2. listopada i Viktor Vida · Vidi više »
Vlaho Paljetak
Vlaho Paljetak (Dubrovnik, 7. kolovoza 1893. – Zagreb, 2. listopada 1944.), hrvatski šansonijer i skladatelj.
Novi!!: 2. listopada i Vlaho Paljetak · Vidi više »
Washington
Washington, D.C. je glavni grad Sjedinjenih Američkih Država.
Novi!!: 2. listopada i Washington · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: 2. listopada i Zagreb · Vidi više »
1616.
Bez opisa.
Novi!!: 2. listopada i 1616. · Vidi više »
1664.
Bez opisa.
Novi!!: 2. listopada i 1664. · Vidi više »
1838.
Bez opisa.
Novi!!: 2. listopada i 1838. · Vidi više »
1847.
Bez opisa.
Novi!!: 2. listopada i 1847. · Vidi više »
1869.
Bez opisa.
Novi!!: 2. listopada i 1869. · Vidi više »
1887.
Bez opisa.
Novi!!: 2. listopada i 1887. · Vidi više »
1889.
Bez opisa.
Novi!!: 2. listopada i 1889. · Vidi više »
1893.
Bez opisa.
Novi!!: 2. listopada i 1893. · Vidi više »
1897.
Bez opisa.
Novi!!: 2. listopada i 1897. · Vidi više »
1904.
Bez opisa.
Novi!!: 2. listopada i 1904. · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: 2. listopada i 1905. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: 2. listopada i 1910. · Vidi više »
1913.
Bez opisa.
Novi!!: 2. listopada i 1913. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: 2. listopada i 1920. · Vidi više »
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
Novi!!: 2. listopada i 1927. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: 2. listopada i 1928. · Vidi više »
1929.
Bez opisa.
Novi!!: 2. listopada i 1929. · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: 2. listopada i 1934. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: 2. listopada i 1939. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: 2. listopada i 1943. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: 2. listopada i 1944. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: 2. listopada i 1948. · Vidi više »
1951.
Bez opisa.
Novi!!: 2. listopada i 1951. · Vidi više »
1957.
Bez opisa.
Novi!!: 2. listopada i 1957. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: 2. listopada i 1960. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: 2. listopada i 1968. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: 2. listopada i 1973. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: 2. listopada i 1974. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: 2. listopada i 1980. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: 2. listopada i 1981. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: 2. listopada i 1986. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: 2. listopada i 1991. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: 2. listopada i 2007. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: 2. listopada i 2013. · Vidi više »
