Komunikacija

377 odnosi: Ahmed Jasin, Albanci, Albanija, Aleksa Todor Skalovski, Ana Adamec, Ante Brkan, Anto Gardaš, Anton Marti, Argentina, Arthur Hailey, AS Monaco FC, Asunción, Atena (grad), Augustin Blazović, Łucja Danielewska, Šime Balen, Željko Hegedušić, Čečenija, Češka, Bahami, Boris Tadić, Boris Trajkovski, Bosna i Hercegovina, Brazil, Buenos Aires, Bugarska, Cassini-Huygens, Christopher Reeve, Cipar, Cunami, Czesław Miłosz, David Jonathan Gross, Davor Antolić, Dimebag Darrell, Dragan Čuturić, Dubravko Horvatić, Edvard Munch, Edward B. Lewis, Elfriede Jelinek, Estonija, Europa, Europska unija, Europski zimski bacački kup 2004., Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004., Facebook, Fiat, Florida, Francis Harry Compton Crick, Frank Anthony Wilczek, Futebol Clube do Porto, ..., Gavi (nogometaš), George W. Bush, Georgia, Godfrey N. Hounsfield, Grad, Grčka nogometna reprezentacija, Gregorijanski kalendar, Haiti, Hematit, Hrgud, Hrvatska, Hrvatska rukometna reprezentacija, Hugh David Politzer, Humphry Osmond, Ilija Džuvalekovski, Indijski ocean, Irska, Ivan Lacković Croata, Ivica Šerfezi, Ivo Marjanović, Jacques Derrida, Jamajka, Janet Leigh, Jaser Arafat, Jasper Ridley, Jelica Vlajki, Jerry Goldsmith, John Kerry, John R. Vane, Johnny Ramone, Josip Županov, Josip Generalić, Josip Kopjar, Južna Karolina, Južna Koreja, Julije Knifer, Julius Axelrod, Kaitlyn Maher, Kanal 5, Karibi, Kijev, Kina, Kloniranje, Kosovo, Kuba, Latvija, Laura Branigan, Linda B. Buck, Litva, Ljubomir Balaban, Lovro Županović, Mađarska, Malta, Mark Zuckerberg, Marko Belinić, Marko Majstorović (svećenik), Marlon Brando, Mars, Marsa (Malta), Maurice Wilkins, Max Abramovitz, Mercedes McCambridge, Merkur, MESSENGER, Miklós Fehér, Mirko Braun, Mjesec, Mladen Đurđević, Mostarska deklaracija, Muniswamy Rajgopal, Napadi u Madridu 11. ožujka 2004., NASA, NATO, New York (razdvojba), Njemačka rukometna reprezentacija, Nobelova nagrada za ekonomiju, Nobelova nagrada za fiziku, Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu, Nobelova nagrada za kemiju, Nobelova nagrada za književnost, Nobelova nagrada za mir, Noni Žunec, Norveška, Opportunity, Oslo, Ozren Nedoklan, Paragvaj, Paul Winfield, Petar Gračanin, Peter Ustinov, Pierre Béarn, Poljska, Prijestupna godina, Radovan Ivančević, Ray Charles, Riža, Richard Axel, Rokas Pukštas, Ronald Reagan, RTL (Hrvatska), Rumunjska, Rusija, Saturn, Siniša Triva, Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Irska, Sjeverna Makedonija, Skeeter Davis, Slobodan Bodo Kovačević, Slovačka, Slovenija, Smart 1, Sophia de Mello Breyner, Spirit, Srbi, Srbija, Stanko Banić, Stevan Dedijer, Stieg Larsson, Stipe Šuvar, Stjepan Spajić, Stolac (BiH), Sunčana Škrinjarić, Sunce, Sune K. Bergstrom, Svjetski trgovački centar, Taipei 101, Talačka kriza u Beslanu, Televizija, Teroristički napadi 11. rujna 2001., Theo van Gogh, Thomas Klestil, Titan (mjesec), Tom Wesselmann, Ujedinjeni narodi, Ukrajina, UNESCO, Valentin Putanec, Velimir Valenta, Venera, Viktor Janukovič, Viktor Juščenko, Vlade Pezelj, Vladimir Kristl, Vladimir Velebit, Vojin Jelić, Vojislav Koštunica, XXVIII. Olimpijske igre – Atena 2004., Zdenko Runjić, Zemlja, Zrakoplov, Zrinka Ljutić, Zvjezdana Ladika, Zvonimir Vučković, 1. kolovoza, 1. rujna, 1. srpnja, 1. studenoga, 1. svibnja, 1. veljače, 10. lipnja, 10. listopada, 10. siječnja, 10. svibnja, 11. ožujka, 11. prosinca, 11. siječnja, 11. studenoga, 12. kolovoza, 12. rujna, 12. studenoga, 13. kolovoza, 13. lipnja, 13. ožujka, 13. veljače, 14. kolovoza, 14. ožujka, 14. veljače, 15. kolovoza, 15. prosinca, 15. rujna, 16. ožujka, 16. studenoga, 17. kolovoza, 17. ožujka, 17. prosinca, 17. siječnja, 17. studenoga, 17. veljače, 18. listopada, 18. ožujka, 1882., 19. prosinca, 19. rujna, 19. srpnja, 19. studenoga, 1901., 1902., 1906., 1907., 1908., 1909., 1911., 1912., 1913., 1915., 1916., 1917., 1918., 1919., 1920., 1921., 1922., 1923., 1924., 1925., 1926., 1927., 1928., 1929., 1930., 1931., 1932., 1934., 1935., 1936., 1937., 1938., 1939., 1941., 1942., 1944., 1946., 1948., 1949., 1952., 1954., 1956., 1957., 1966., 1970., 1979., 1992., 2,3,7,8-tetraklordibenzodioksin, 2. ožujka, 2. rujna, 2. siječnja, 2. srpnja, 2. studenoga, 20. svibnja, 21. kolovoza, 21. prosinca, 21. siječnja, 21. srpnja, 21. studenoga, 22. kolovoza, 22. listopada, 22. ožujka, 22. prosinca, 22. siječnja, 22. travnja, 23. kolovoza, 24. kolovoza, 24. listopada, 24. siječnja, 24. studenoga, 24. veljače, 25. kolovoza, 25. lipnja, 25. rujna, 25. siječnja, 25. veljače, 26. kolovoza, 26. listopada, 26. ožujka, 26. prosinca, 26. siječnja, 26. svibnja, 26. veljače, 27. lipnja, 27. listopada, 27. svibnja, 28. ožujka, 28. prosinca, 28. srpnja, 28. studenoga, 28. svibnja, 29. kolovoza, 29. lipnja, 29. ožujka, 29. prosinca, 29. studenoga, 29. svibnja, 29. veljače, 3. kolovoza, 3. listopada, 3. ožujka, 3. rujna, 3. travnja, 30. listopada, 30. prosinca, 30. travnja, 31. prosinca, 31. srpnja, 4. lipnja, 4. siječnja, 4. srpnja, 4. veljače, 5. kolovoza, 5. lipnja, 5. listopada, 5. prosinca, 6. srpnja, 6. veljače, 7. ožujka, 7. prosinca, 7. rujna, 7. srpnja, 7. svibnja, 8. kolovoza, 8. lipnja, 8. listopada, 8. ožujka, 8. prosinca, 8. travnja, 9. srpnja, 9. studenoga. Proširite indeks (327 više) » « Stisni indeks

Ahmed Jasin

Ahmed Ismail Jasin (Arapski: الشيخ أحمد ياسين) (oko 1937. – Gaza 22. ožujka 2004.), suosnivač i vođa radikalnog palestinskog pokreta i militantne organizacije Hamas.

Novi!!: 2004. i Ahmed Jasin · Vidi više »

Albanci

Toski, Albanska skupina iz južne Albanije Skopju, bila je pripadnica albanskog naroda. Albanka u narodnoj nošnji Albanci su Indoeuropski narod nastanjen u Albaniji i susjednim područjima Makedonije i Kosova, te u Crnoj Gori i Grčkoj.

Novi!!: 2004. i Albanci · Vidi više »

Albanija

Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.

Novi!!: 2004. i Albanija · Vidi više »

Aleksa Todor Skalovski

Aleksa Todor Skalovski (Tetovo, 26. siječnja 1909. – Skopje, 1. srpnja 2004.), makedonski skladatelj i dirigent.

Novi!!: 2004. i Aleksa Todor Skalovski · Vidi više »

Ana Adamec

dr Ana Adamec (1927. – Zagreb, 22. listopada 2004.), povjesničarka umjetnosti, kustosica i upraviteljica u Gliptoteci HAZU.

Novi!!: 2004. i Ana Adamec · Vidi više »

Ante Brkan

Ante Brkan (Veliki Jadrč, 9. rujna 1918. − Zadar, 25. veljače 2004.), jedan od najvećih hrvatskih majstora umjetničke fotografije.

Novi!!: 2004. i Ante Brkan · Vidi više »

Anto Gardaš

Anto Gardaš (Agići kod Dervente, 21. svibnja 1938. – Osijek, 10. lipnja 2004.), hrvatski književnik.

Novi!!: 2004. i Anto Gardaš · Vidi više »

Anton Marti

Jedan od studija Hrvatske radiotelevizije nosi ime Antona Martija Anton Marti (Labin, 10. travnja 1923. – Zagreb, 21. siječnja 2004.), bio je hrvatski televizijski i kazališni redatelj te jedan od osnivača Televizije Zagreb.

Novi!!: 2004. i Anton Marti · Vidi više »

Argentina

Argentina je država u Južnoj Americi, smještena između Anda na zapadu i Atlantskog oceana na istoku.

Novi!!: 2004. i Argentina · Vidi više »

Arthur Hailey

Arthur Hailey (Luton,Engleska,5. travnja 1920. – Bahami,24. studenog 2004.) bio je engleski i kanadski književnik,romanopisac.

Novi!!: 2004. i Arthur Hailey · Vidi više »

AS Monaco FC

Association Sportive de Monaco Football Club ili samo Monaco nogometni je klub iz Monaka, koji se natječe u francuskoj 1.

Novi!!: 2004. i AS Monaco FC · Vidi više »

Asunción

Asunción (španjolski: Asunción, guaranski: Paraguay) je glavni i najveći grad Paragvaja.

Novi!!: 2004. i Asunción · Vidi više »

Atena (grad)

Atena (grč. Αθήνα, Athina) je glavni grad Grčke i jedan od najpoznatijih gradova u svijetu.

Novi!!: 2004. i Atena (grad) · Vidi više »

Augustin Blazović

Augustin Franjo Blazović, odnosno Augustin Franz Blazović, (Frakanava, Austrija, 29. siječnja 1921. – Beč, 10. svibnja 2004.) je hrvatski pjesnik, novelist, romanopisac, dramatik, prevoditelj i znanstvenik iz austrijskog dijela Gradišća.

Novi!!: 2004. i Augustin Blazović · Vidi više »

Łucja Danielewska

Łucja Danielewska (Poznanj, 6. studenoga 1932. – Poznanj, 23. kolovoza 2004.), bila je poljska književnica i prevoditeljica.

Novi!!: 2004. i Łucja Danielewska · Vidi više »

Šime Balen

Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1983.; pristupljeno 29. rujna 2014. http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id.

Novi!!: 2004. i Šime Balen · Vidi više »

Željko Hegedušić

Željko Hegedušić (Tuzla, 22. srpnja 1906. – Zagreb, 8. travnja 2004.), hrvatski slikar, grafičar i likovni pedagog.

Novi!!: 2004. i Željko Hegedušić · Vidi više »

Čečenija

Čečenija (čečenski Ičkerija, također Čečnja, puni naziv Čečenskaja respublika) je republika u Ruskoj Federaciji smještana na Kavkazu.

Novi!!: 2004. i Čečenija · Vidi više »

Češka

Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.

Novi!!: 2004. i Češka · Vidi više »

Bahami

Bahami su otočna država u Atlantskom oceanu.

Novi!!: 2004. i Bahami · Vidi više »

Boris Tadić

Boris Tadić (Sarajevo, 15. siječnja 1958.), srbijanski političar, bivši predsjednik Republike Srbije i Demokratske stranke.

Novi!!: 2004. i Boris Tadić · Vidi više »

Boris Trajkovski

'''Boris Trajkovski''' Boris (Kiril) Trajkovski (Monospitovo, 25. lipnja 1956. – Berkovići, 26. veljače 2004.), makedonski političar i predsjednik Makedonije od 1999. do svoje smrti.

Novi!!: 2004. i Boris Trajkovski · Vidi više »

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: 2004. i Bosna i Hercegovina · Vidi više »

Brazil

Brazil (port. Brasil IPA bɾaˈziw), službeno Savezna Republika Brazil (port.

Novi!!: 2004. i Brazil · Vidi više »

Buenos Aires

Buenos Aires (špa. izgovor ˈbwenoˈsaiɾes, hrv. Dobar zrak, službeno Ciudad de Buenos Aires, skraćeno BsAs ili Ciudad Autónoma de Buenos Aires, skraćeno CABA) glavni je grad Argentine, a ujedno i njezin najveći grad i luka te političko, gospodarsko i kulturno središte zemlje.

Novi!!: 2004. i Buenos Aires · Vidi više »

Bugarska

Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: 2004. i Bugarska · Vidi više »

Cassini-Huygens

Letjelica Cassini je svemirska letjelica koja je istraživala Saturn, njegove prstene i mjesece.

Novi!!: 2004. i Cassini-Huygens · Vidi više »

Christopher Reeve

Christopher Reeve 1985 Christopher D'Olier Reeve (New York, Sjedinjene Američke Države, 25. rujna 1952. –, New York City, 10. listopada 2004.) bio je američki glumac, redatelj, i scenarist.

Novi!!: 2004. i Christopher Reeve · Vidi više »

Cipar

Cipar je otočna država u istočnom Sredozemlju. Cipar je dugo bio raskrižje Europe, Azije i Afrike, i još uvijek su prisutni mnogi tragovi drevnih civilizacija – rimske, bizantinske i venecijanske. Glavne gospodarske aktivnosti otoka su turizam, trgovačka mornarica, izvoz odjeće i farmaceutskih proizvoda, te poslovne usluge. Gospodarstvo Cipra je gospodarstvo s visokim dohotkom prema Svjetskoj banki. Od turske invazije 1974. zemlja je de facto podijeljena na veći međunarodno priznati južni dio nastanjen uglavnom Grcima i manji sjeverni dio – samoproglašenu Tursku Republiku Sjeverni Cipar.

Novi!!: 2004. i Cipar · Vidi više »

Cunami

Cunami koji je pogodio Malé, Maldivi 26. prosinca 2004. Kada se cunami približi plitkom moru, on uspori, ali se amplituda poveća CunamiStjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, Hrvatski školski pravopis: usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, 4.

Novi!!: 2004. i Cunami · Vidi više »

Czesław Miłosz

Czesław Miłosz (Šeteniai, Litva, 30. lipnja 1911. – Krakov, 14. kolovoza 2004.) poljski pjesnik i pisac, nobelovac.

Novi!!: 2004. i Czesław Miłosz · Vidi više »

David Jonathan Gross

rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. Jake nuklearne sile između kvarkova posredovane su gluonima. David Jonathan Gross ili samo David Gross (Washington, 19. veljače 1941.), američki fizičar.

Novi!!: 2004. i David Jonathan Gross · Vidi više »

Davor Antolić

Davor Antolić (Bjelovar, Hrvatska, 22. veljače 1934. – Zagreb, 12. rujna 2004.) je hrvatski glumac.

Novi!!: 2004. i Davor Antolić · Vidi više »

Dimebag Darrell

Darrell Lance Abbott (20. kolovoza 1966. –, 8. prosinca 2004.), poznat kao "Diamond Darrell", "Dimebag Darrell" ili jednostavno "Dime" je bio američki glazbenik, najpoznatiji kao gitarist i osnivač sastava Pantera.

Novi!!: 2004. i Dimebag Darrell · Vidi više »

Dragan Čuturić

Dragan Čuturić (Zenica, 19. rujna 1944. – Mosbach, 1. veljače 2004.), hrvatski pripovjedač.

Novi!!: 2004. i Dragan Čuturić · Vidi više »

Dubravko Horvatić

'''Dubravko Horvatić''' 'Izabrane pjesme' Dubravka Horvatića Dubravko Horvatić (Zagreb, 9. prosinca 1939. – Zagreb, 20. svibnja 2004.), hrvatski pjesnik, novelist i esejist.

Novi!!: 2004. i Dubravko Horvatić · Vidi više »

Edvard Munch

Edvard Munch (Løten, 12. prosinca 1863. – Ekely, 23. siječnja 1944.), norveški slikar.

Novi!!: 2004. i Edvard Munch · Vidi više »

Edward B. Lewis

Edward Bok Lewis (20. svibnja 1918. -, 21. srpnja 2004.), američki genetičar.

Novi!!: 2004. i Edward B. Lewis · Vidi više »

Elfriede Jelinek

'''Elfride Jelinek''' Elfriede Jelinek (Mürzzuschlag, 20. listopada 1946.), austrijska književnica.

Novi!!: 2004. i Elfriede Jelinek · Vidi više »

Estonija

Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.

Novi!!: 2004. i Estonija · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: 2004. i Europa · Vidi više »

Europska unija

Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).

Novi!!: 2004. i Europska unija · Vidi više »

Europski zimski bacački kup 2004.

Europski zimski bacački kup 2004. bilo je četvrto izdanje europskog atletskog natjecanja u bacačkim disciplinama održano u malteškom gradu Marsi 13. i 14. ožujka 2003. godine.

Novi!!: 2004. i Europski zimski bacački kup 2004. · Vidi više »

Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.

UEFA Euro 2004., finalisti. Europsko prvenstvo u nogometu 2004. održano je od 12. lipnja do 4. srpnja u Portugalu.

Novi!!: 2004. i Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004. · Vidi više »

Facebook

Facebook je internetska društvena mreža koju je 2004. godine osnovao Mark Zuckerberg, bivši student Harvarda.

Novi!!: 2004. i Facebook · Vidi više »

Fiat

Fiat je brand koji obuhvaća više industrijskih društava proizašlih iz dioničkog društva Fabbrica Italiana Automobili Torino, osnovanoga 11. srpnja 1899. godine u Torinu u Italiji.

Novi!!: 2004. i Fiat · Vidi više »

Florida

Florida je država na jugoistoku SAD-a a često ju nazivaju i Sunshine State, što znači sunčana država.

Novi!!: 2004. i Florida · Vidi više »

Francis Harry Compton Crick

Francis Crick Francis Harry Compton Crick (8. lipnja, 1916. – 28. srpnja, 2004.), bio je engleski molekularni biolog, fizičar, i neuroznanstvenik, koji je najpoznatiji po sudjelovanju u otkrivanju strukture molekule DNK iz 1953.

Novi!!: 2004. i Francis Harry Compton Crick · Vidi više »

Frank Anthony Wilczek

rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. Frank Anthony Wilczek ili samo Frank Wilczek (Mineola, New York, 15. svibnja 1951.), američki fizičar.

Novi!!: 2004. i Frank Anthony Wilczek · Vidi više »

Futebol Clube do Porto

Futebol Clube do Porto je nogometni klub iz Porta.

Novi!!: 2004. i Futebol Clube do Porto · Vidi više »

Gavi (nogometaš)

Pablo Martín Páez Gavira, poznatiji kao Gavi (Los Palacios y Villafranca, 5. kolovoza 2004.) španjolski je nogometaš koji igra na poziciji veznog.

Novi!!: 2004. i Gavi (nogometaš) · Vidi više »

George W. Bush

George Walker Bush (6. srpnja 1946.), bivši 43.

Novi!!: 2004. i George W. Bush · Vidi više »

Georgia

Georgia ili Georgija savezna je država SAD-a. Nadimak joj je „Peach State“ (Država Bresaka).

Novi!!: 2004. i Georgia · Vidi više »

Godfrey N. Hounsfield

Sir Godfrey Newbold Hounsfield (28. kolovoza, 1919. – 12. kolovoza 2004.) bio je engleski inženjer koji je 1979.g. podijelio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu s Allan M. Cormack za svoj doprinos razvoju dijagnostičke tehnike rendgenske kompjuterizirane tomografije (CT).

Novi!!: 2004. i Godfrey N. Hounsfield · Vidi više »

Grad

Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.

Novi!!: 2004. i Grad · Vidi više »

Grčka nogometna reprezentacija

Grčka nogometna reprezentacija predstavlja Grčku u međunarodnim nogometnim natjecanjima.

Novi!!: 2004. i Grčka nogometna reprezentacija · Vidi više »

Gregorijanski kalendar

Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).

Novi!!: 2004. i Gregorijanski kalendar · Vidi više »

Haiti

Karta Haitia Sjeverni dio Haitia "Tap tap" autobus u gradu Port-Salut Haiti (francuski: Haïti, haićanski kreolski: Ayiti), službeno Republika Haiti (francuski: République d'Haïti, haićanski kreolski: Repiblik d Ayiti) je država na zapadnoj trećini otoka Hispaniola u Karipskom moru, istočno od Kube.

Novi!!: 2004. i Haiti · Vidi više »

Hematit

Hematit, željezov oksidni mineral, kemijska formula α-Fe2O3, najstabilniji je i najrasprostranjeniji od svih željezovih oksida.

Novi!!: 2004. i Hematit · Vidi više »

Hrgud

Pogled na Hrgud iz pravca Hodova Hrgud je planina u istočnoj Hercegovini (BiH), sjeveroistočno od grada Stoca.

Novi!!: 2004. i Hrgud · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: 2004. i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska rukometna reprezentacija

Hrvatska rukometna reprezentacija predstavlja Republiku Hrvatsku na međunarodnim natjecanjima u rukometu.

Novi!!: 2004. i Hrvatska rukometna reprezentacija · Vidi više »

Hugh David Politzer

rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. Jake nuklearne sile između kvarkova posredovane su gluonima. Hugh David Politzer (New York, 31. kolovoza 1949.), američki fizičar.

Novi!!: 2004. i Hugh David Politzer · Vidi više »

Humphry Osmond

Humphry Fortescue Osmond (1. srpnja 1917. – 6. veljače 2004.) je bio britanski psihijatar.

Novi!!: 2004. i Humphry Osmond · Vidi više »

Ilija Džuvalekovski

Ilija Džuvalekovski (Prilep, 20. prosinca 1915. – Skoplje, 18. listopada 2004.) je makedonski filmski i kazališni glumac.

Novi!!: 2004. i Ilija Džuvalekovski · Vidi više »

Indijski ocean

Indijski ocean Indijski ocean je treća po veličini vodena površina na svijetu, a pokriva oko 20 % površine Zemlje.

Novi!!: 2004. i Indijski ocean · Vidi više »

Irska

Irska (ir. Éire, eng. Ireland), otočna je zapadnoeuropska država koja na sjeveroistoku graniči s Ujedinjenim Kraljevstvom. Naziva se još i Zelenim otokom te zemljom svetaca i heroja. Prema ustavnome uređenju Irska je parlamentarna demokracija, podijeljena a 26 grofovija, a glavni grad je Dublin. Članica je Europske unije od 1973., a službena valuta je euro, koji je 2002. zamijenio irsku funtu.

Novi!!: 2004. i Irska · Vidi više »

Ivan Lacković Croata

Ivan Lacković Croata (Batinske, 1. siječnja 1932. – Zagreb, 29. kolovoza 2004.) je bio istaknuti hrvatski likovni umjetnik, predstavnik hrvatskog naivnog slikarstva, kolekcionar i bibliograf.

Novi!!: 2004. i Ivan Lacković Croata · Vidi više »

Ivica Šerfezi

Ivica Šerfezi (Zagreb, 1. prosinca 1935. – Zagreb, 29. svibnja 2004.), bio je poznati hrvatski kantautor i pjevač zabavne glazbe.

Novi!!: 2004. i Ivica Šerfezi · Vidi više »

Ivo Marjanović

Ivo Marjanović (Split, 20. lipnja 1913. – Split, 10. siječnja 2004.) je bio hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac i redatelj.

Novi!!: 2004. i Ivo Marjanović · Vidi više »

Jacques Derrida

Jacques Derrida (El-Biar, Alžir, 15. srpnja 1930. – Pariz, Francuska, 8. listopada 2004.), francuski filozof postmodernizma, začetnik pokreta dekonstrukcije.

Novi!!: 2004. i Jacques Derrida · Vidi više »

Jamajka

Jamajka (eng. Jamaica) je otočna država u Karipskom moru, južno od Kube i zapadno od Hispaniole.

Novi!!: 2004. i Jamajka · Vidi više »

Janet Leigh

Janet Leigh (6. lipnja 1927. – 3. listopada 2004.) je bila američka glumica.

Novi!!: 2004. i Janet Leigh · Vidi više »

Jaser Arafat

Jaser Arafat (arapski: ياسر عرفات‎; Kairo, 4. ili 24. kolovoza 1929. – Pariz, 11. studenoga 2004.), palestinski političar.

Novi!!: 2004. i Jaser Arafat · Vidi više »

Jasper Ridley

Jasper Ridley (West Hothly, Sussex, 25. svibnja 1920. – 1. srpnja 2004.), britanski književnik Studirao pravo na Sorboni (Pariz) i Magdalen Collegeu (Oxford).

Novi!!: 2004. i Jasper Ridley · Vidi više »

Jelica Vlajki

Jelica Vlajki (Đakovo, 1919. – Zagreb, 27. svibnja 2004.) je bila hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica.

Novi!!: 2004. i Jelica Vlajki · Vidi više »

Jerry Goldsmith

Jerrald King Goldsmith (Los Angeles, 10. veljače 1929. – Beverly Hills, 21. srpnja 2004.) bio je slavni američki skladatelj filmske glazbe iz Los Angelesa.

Novi!!: 2004. i Jerry Goldsmith · Vidi više »

John Kerry

John Forbes Kerry (11. prosinca 1943.) američki je ratni heroj, odvjetnik i političar.

Novi!!: 2004. i John Kerry · Vidi više »

John R. Vane

Sir John Robert Vane (29. ožujka, 1927. – 19. studenog, 2004.) bio je britanski farmakolog.

Novi!!: 2004. i John R. Vane · Vidi više »

Johnny Ramone

John William Cummings (8. listopada 1948. –, 15. rujna 2004.) u glazbenom svijetu poznat kao Johnny Ramone, bio je gitarist američke punk rock skupine Ramones i jedini je član koji je u sastavu ostao do kraja njihove glazbene karijere.

Novi!!: 2004. i Johnny Ramone · Vidi više »

Josip Županov

Josip Županov Josip Županov (Srednje Selo kod Šolte, 14. rujna 1923. - Zagreb, 12. studenog 2004.) bio je hrvatski sociolog i akademik.

Novi!!: 2004. i Josip Županov · Vidi više »

Josip Generalić

Josip Generalić (Hlebine, 19. veljače 1935. – Koprivnica, 22. prosinca 2004.), hrvatski slikar.

Novi!!: 2004. i Josip Generalić · Vidi više »

Josip Kopjar

Josip Kopjar (Orehovec kraj Novog Marofa, 4. ožujka 1941. - Nevinac kraj Bjelovara, 31. srpnja 2004.), hrvatski katolički svećenik, dekan bjelovarskog dekanata od 1989. do 2004. godine.

Novi!!: 2004. i Josip Kopjar · Vidi više »

Južna Karolina

Južna Karolina, jedna od 50 država SAD-a na atlantskoj obali Sjeverne Amerike.

Novi!!: 2004. i Južna Karolina · Vidi više »

Južna Koreja

Južna Koreja (službeno Republika Koreja,; Daehan Minguk) je država u Istočnoj Aziji.

Novi!!: 2004. i Južna Koreja · Vidi više »

Julije Knifer

Julije Knifer (Osijek, 23. travnja 1924. – Pariz, 7. prosinca 2004.), bio je hrvatski slikar.

Novi!!: 2004. i Julije Knifer · Vidi više »

Julius Axelrod

'''Julius Axelrod''' Julius Axelrod (New York, 30. svibnja 1912. – Rockville, 29. prosinca 2004.), bio je američki biokemičar.

Novi!!: 2004. i Julius Axelrod · Vidi više »

Kaitlyn Maher

Kaitlyn Ashley Maher (10. siječnja 2004.) američka je pjevačica i glumica.

Novi!!: 2004. i Kaitlyn Maher · Vidi više »

Kanal 5

Kanal 5 televizija iz Splita je hrvatska komercijalna televizijska postaja koju možete gledati putem B.net-a u Splitu, Zagrebu Velikoj Gorici i Osijeku, te u cijeloj Hrvatskoj na MAXtv programu 809.

Novi!!: 2004. i Kanal 5 · Vidi više »

Karibi

eng icon ''A map of the West-Indies''(Herman Moll, 1736.) Karibi (staro, povijesno ime je Zapadnoindijski otoci, a koristi se i ime Antili) su otočje koje obuhvaća Velike Antile (Kuba, Jamajka, Portoriko i Hispaniola) i Male Antile koji se opet dijele na Privjetrinske i Zavjetrinske otoke.

Novi!!: 2004. i Karibi · Vidi više »

Kijev

Kijev, rjeđe Kijiv (ukrajinski: Ки́їв (Kyïv, čitaj: Kijiv)), glavni je i najveći grad Ukrajine, smješten u sjevernom središnjem dijelu zemlje.

Novi!!: 2004. i Kijev · Vidi više »

Kina

Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.

Novi!!: 2004. i Kina · Vidi više »

Kloniranje

Kloniranje transferom nukleusa Sve biljke posjeduju mogućnost prirodnog kloniranja Kloniranje (grč.: grana, mladica) je pojam u širem smislu označava prirodni ili umjetni razvoj dvije ili više genetički identičnih stanica ili organizama.

Novi!!: 2004. i Kloniranje · Vidi više »

Kosovo

Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojemu je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskoga poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću. Kosovo je formirano kao zasebna država povodom Rata na Kosovu krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od NATO-ova zračna bombardiranja Srbije i Crne Gore velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima Slobodana Miloševića i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.

Novi!!: 2004. i Kosovo · Vidi više »

Kuba

Kuba (špa. Cuba), službeno Republika Kuba (špa. República de Cuba) je država i otok, otočje, koja se nalazi okružena Meksičkim zaljevom, Karipskim morem i Atlantskim oceanom.

Novi!!: 2004. i Kuba · Vidi više »

Latvija

Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom. Latvija zauzima površinu od 64 589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju umjerene klime. Glavni i najveći grad u državi je Riga. Latvijci pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini Balta i govore letonskim jezikom, jednim od dva preživjela baltička jezika. Rusi su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, švedske, poljsko-litavske i ruske vladavine, koju je uglavnom provodila baltička njemačka aristokracija, Republika Latvija uspostavljena je 18. studenoga 1918. kada se odvojila od Njemačkoga Carstva i proglasila neovisnost nakon Prvoga svjetskoga rata. Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više autokratska. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon državnoga udara 1934. kojime na vlast dolazi Kārlis Ulmanis. Latvija je izgubila neovisnost početkom Drugoga svjetskoga rata, najprije njezinom aneksijom u Sovjetski Savez, nakon čega je uslijedila invazija i okupacija Trećega Reicha 1941., te ponovna sovjetska okupacija 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „raspjevana revolucija”, koja završava obnovom neovisnosti 21. kolovoza 1991. Od tada je Latvija unitarna demokratska parlamentarna republika. Latvija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim bruto domaćim proizvodom, a nalazi se i vrlo visoko u Indeksu ljudskoga razvoja. Latvija je članica Europske unije, eurozone, NATO-a, Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda, Vijeća država Baltičkoga mora, Međunarodnoga monetarnoga fonda, Nordijsko-baltičke osmorice, Nordijske investicijske banke, Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Svjetske trgovinske organizacije.

Novi!!: 2004. i Latvija · Vidi više »

Laura Branigan

Laura Branigan (3. srpnja 1952. – New York, 26. kolovoza 2004.), američka pjevačica i glazbenica irskog podrijetla.

Novi!!: 2004. i Laura Branigan · Vidi više »

Linda B. Buck

Linda B. Buck Linda B. Buck (Seattle, 29. siječnja 1947.) američka je biologinja koja je za svoj rad na njušnom sustavu zajedno s Richardom Axelom 2004. podijelila Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu.

Novi!!: 2004. i Linda B. Buck · Vidi više »

Litva

Litva (lit. Lietuva) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast). Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe. Tijekom 15. stoljeća bila je u savezu s Poljskom što se danas vidi po vjerskom sastavu – Litva je jedina baltička država u kojoj su stanovnici najvećim dijelom rimokatolici. Za razliku od ostalih baltičkih država bila je usmjerena prema svojoj unutrašnjosti, a ne prema obali. Kako je imala dosta poljoprivrednoga tla Litavci su se najviše bavili poljoprivredom. Preko litavskoga teritorija vodi i kopneni put iz Rusije u eksklavu Kalinjingrad što Litvi daje geoprometnu važnost. Od 1. svibnja 2004. Litva je članica Europske unije. Osim toga, članica je Europskog vijeća, NATO-a i Ujedinjenih naroda.

Novi!!: 2004. i Litva · Vidi više »

Ljubomir Balaban

Ljubomir (Ljubiša) Balaban (Jagodnjak, 27. kolovoza 1949. – Vinkovci, 29. veljače 2004.), baranjski privrednik i društveno-politički radnik Osnovnu školu završio u Jagodnjaku, a ekonomsku u Belom Manastiru.

Novi!!: 2004. i Ljubomir Balaban · Vidi više »

Lovro Županović

Lovro Županović (Šibenik, 21. srpnja 1925. – Zagreb, 18. ožujka 2004.), akademik, skladatelj, muzikolog, profesor.

Novi!!: 2004. i Lovro Županović · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).

Novi!!: 2004. i Mađarska · Vidi više »

Malta

Malta, službeno Republika Malta (malteški: Repubblika ta' Malta, engleski: Republic of Malta) otočna je država u Sredozemnom moru. Ova država sastoji se od nekoliko otoka i otočića, od kojih su tri naseljena. Najveći otok je Malta na kojem živi najveći dio stanovništva zemlje. Ova zemlja u kojoj živi nešto više od pola milijuna stanovnika je, s obzirom na površinu, jedna od najgušće naseljenih zemalja svijeta. Malteško otočje nalazi se nedaleko od Sicilije (Italija), te manje od 300 km od obale Afrike. Zbog svog strateškog položaja, Maltom su tijekom povijesti vladale mnoge sile, kao što su Feničani, Rimljani, Fatimidi, Ivanovci i Britanci. Od 21. rujna 1964. Malta je neovisna od Velike Britanije, a od 1. svibnja 2004. članica Europske unije. Malta je izrazito katolička zemlja, s jednim od najvećih postotaka udjela rimokatolika u stanovništvu na svijetu. Kršćanstvo je na Maltu donio apostol sveti Pavao, koji je na ovom otočju doživio brodolom. Službeni jezici Malte su malteški i engleski. Talijanski također ima veliku važnost u državi, jer je bio službeni jezik do 1934. godine.

Novi!!: 2004. i Malta · Vidi više »

Mark Zuckerberg

Mark Elliot Zuckerberg (White Plains, New York, 14. svibnja 1984.) je američki računalni programer, vlasnik-direktor i glavni kreator najveće socijalno društvene internetske stranice Facebooka koja je osnovana kao privatno poduzeće 2004. godine.

Novi!!: 2004. i Mark Zuckerberg · Vidi više »

Marko Belinić

Marko (Bartolov) Belinić (Jakovlje kraj Donje Stubice, 13. kolovoza 1911. — 19. prosinca 2004.) je hrvatski komunistički političar i narodni heroj Jugoslavije.

Novi!!: 2004. i Marko Belinić · Vidi više »

Marko Majstorović (svećenik)

Marko Majstorović (Nuštar, 6. studenoga 1928. - Slavonski Brod, 4. lipnja 2004.) - hrvatski katolički svećenik, monsinjor, župnik, dobrotvor, urednik katoličkih časopisa Jedan je od prvih svećenika u Hrvatskoj koji je djelovao u promicanju kulture života, organizacije tečajeva priprave za brak, župnoga pastorala obitelji, pogotovo onih s mnogo djece, pomoći trudnicama i bračnim parovima, među prvima je osnovao dječji vrtić u sklopu Crkve i pokrenuo vjerske časopise za mlade u vrijeme komunizma, kada je bilo otežano djelovanje Crkve.

Novi!!: 2004. i Marko Majstorović (svećenik) · Vidi više »

Marlon Brando

Marlon Brando (Omaha, 3. travnja 1924. – Los Angeles, 1. srpnja 2004.), američki glumac, dvostruki dobitnik Oscara i jedan od najutjecajnijih glumaca dvadesetog stoljeća.

Novi!!: 2004. i Marlon Brando · Vidi više »

Mars

Mars je četvrti planet po udaljenosti od Sunca, vidljiv sa Zemlje prostim okom i zato poznat od davnine.

Novi!!: 2004. i Mars · Vidi više »

Marsa (Malta)

Marsa ili Il-Marsa je mjesto kraj na jugu Malte.

Novi!!: 2004. i Marsa (Malta) · Vidi više »

Maurice Wilkins

Mauritius Wilkins Maurice Wilkins (15. prosinca 1916. – 5. listopada 2004.) britanski (rođen na Novom Zelandu) molekularni biolog, koji je najpoznatiji po sudjelovanju u otkrivanju strukture molekule DNK iz 1953.

Novi!!: 2004. i Maurice Wilkins · Vidi više »

Max Abramovitz

Max Abramovitz (Chicago, Illinois, 23. svibnja 1908. – Pound Ridge, New York, 12. rujna 2004.), američki arhitekt.

Novi!!: 2004. i Max Abramovitz · Vidi više »

Mercedes McCambridge

Mercedes McCambridge (16. ožujka 1916. – 2. ožujka 2004.), američka radijska, filmska i kazališna glumica, dobitnica Oscara za najbolju sporednu glumicu (1949. godine).

Novi!!: 2004. i Mercedes McCambridge · Vidi više »

Merkur

Merkur je planet najbliži Suncu; vrlo izdužene staze, kojoj numerički ekscentricitet iznosi 0,206, pa pokazuje relativistički zakret perihela.

Novi!!: 2004. i Merkur · Vidi više »

MESSENGER

MErcury Surface, Space ENvironment, GEochemistry and Ranging (MESSENGER), NASA-ina letjelica namijenjena istraživanju Merkura.

Novi!!: 2004. i MESSENGER · Vidi više »

Miklós Fehér

Miklós Fehér (Tatabánya, Mađarska, 20. srpnja 1979. – Guimarães, Portugal, 25. siječnja 2004.) je bio mađarski nogometaš.

Novi!!: 2004. i Miklós Fehér · Vidi više »

Mirko Braun

Mirko Braun (Hrvatska Dubica, 20. kolovoza 1942. – Zagreb, 22. ožujka 2004.) - hrvatski nogometaš, poznat je pod nadimkom "Charlie".

Novi!!: 2004. i Mirko Braun · Vidi više »

Mjesec

Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.

Novi!!: 2004. i Mjesec · Vidi više »

Mladen Đurđević

Mladen Đurđević Mladen Đurđević (Branjin Vrh / Šećerana/, 5. siječnja 1944. – Osijek, 30. listopada 2004.), križaljkaš, jedan od najistaknutijih u hrvatskoj i srpskoj enigmatici.

Novi!!: 2004. i Mladen Đurđević · Vidi više »

Mostarska deklaracija

Mostarska deklaracija, međunarodni dokument koji su 19. srpnja 2004. potpisali ministri kulture osam zemalja jugoistočne Europe - BiH, Hrvatske, Crne Gore i Srbije, Makedonije, Rumunjske, Bugarske i Albanije.

Novi!!: 2004. i Mostarska deklaracija · Vidi više »

Muniswamy Rajgopal

Muniswamy Rajgopal (24. ožujka 1926. – Bangalore, 3. ožujka 2004.) je bivši indijski hokejaš na travi.

Novi!!: 2004. i Muniswamy Rajgopal · Vidi više »

Napadi u Madridu 11. ožujka 2004.

Željeznički kolodvor Madrid Atocha Napadi u Madridu 11. ožujka 2004. (poznati i kao 11-M ili 11/3) serija su koordiniranih eksplozija bombi na sustav javnog željezničkog prijevoza u Madridu, Španjolska.

Novi!!: 2004. i Napadi u Madridu 11. ožujka 2004. · Vidi više »

NASA

Svemirski centar John F. Kennedy. 50 godina NASA-e. NASA (akronim od engl. National Aeronautics and Space Administration) je državna civilna uprava SAD-a za zrakoplovna i svemirska istraživanja i razvoj, sa sjedištem u Washingtonu.

Novi!!: 2004. i NASA · Vidi više »

NATO

Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka.

Novi!!: 2004. i NATO · Vidi više »

New York (razdvojba)

New York može značiti.

Novi!!: 2004. i New York (razdvojba) · Vidi više »

Njemačka rukometna reprezentacija

Njemačka rukometna reprezentacija predstavlja državu Njemačku u športu rukometu.

Novi!!: 2004. i Njemačka rukometna reprezentacija · Vidi više »

Nobelova nagrada za ekonomiju

Nobelova nagrada za ekonomiju, punog naziva Nagrada Švedske banke za ekonomske znanosti u sjećanje na Alfreda Nobela (švedski: Sveriges Riksbanks pris i ekonomisk vetenskap till Alfred Nobels minne), jedna je od šest Nobelovih nagrada koja se dodjeljuje za iznimna postignuća i otkrića na području ekonomije.

Novi!!: 2004. i Nobelova nagrada za ekonomiju · Vidi više »

Nobelova nagrada za fiziku

Nobelova nagrada za fiziku vrijedi kao najviše priznanje za radove u oblasti fizike.

Novi!!: 2004. i Nobelova nagrada za fiziku · Vidi više »

Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu

Lice nagradne medalje za fiziologiju ili medicinu. Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu (švedski: Nobelpriset i fysiologi eller medicin) jednom godišnje dodjeljuje švedski Karolinska institut.

Novi!!: 2004. i Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu · Vidi više »

Nobelova nagrada za kemiju

Nobelova nagrada za kemiju (švedski: Nobelpriset i kemi) je godišnja nagrada Švedske akademije znanosti znanstvenicima kemičarima.

Novi!!: 2004. i Nobelova nagrada za kemiju · Vidi više »

Nobelova nagrada za književnost

Nobelova nagrada za književnost dodjeljuje se godišnje autoru iz bilo koje zemlje svijeta koji je napisao "najizvrsnije djelo s idealističkim stremljenjima".

Novi!!: 2004. i Nobelova nagrada za književnost · Vidi više »

Nobelova nagrada za mir

Popis dobitnika Nobelove nagrade za mir koja se dodjeljuje od godine 1900-ih - 1910-ih - 1920-ih - 1930-ih - 1940-ih - 1950-ih - 1960-ih - 1970-ih - 1980-ih - 1990-ih - 2000-ih - 2010-ih.

Novi!!: 2004. i Nobelova nagrada za mir · Vidi više »

Noni Žunec

Noni Žunec (Maribor, 7. svibnja 1921. – Zagreb, 28. prosinca 2004.), slovenski operni i koncertni pjevač, tenor.

Novi!!: 2004. i Noni Žunec · Vidi više »

Norveška

Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.

Novi!!: 2004. i Norveška · Vidi više »

Opportunity

Opportunity (Mars Exploration Rover - B, MER-B), NASA-in robotski rover na Marsu, bio je drugi iz programa Mars Exploration Rovers.

Novi!!: 2004. i Opportunity · Vidi više »

Oslo

Oslo je glavni grad Norveške, ima 1 019 513 stanovnika (2020.) i prostire se na površini od 426 km².

Novi!!: 2004. i Oslo · Vidi više »

Ozren Nedoklan

Ozren Nedoklan Cina (Split, 2. listopada 1922. – Split, 2. rujna 2004.), hrvatski nogometaš i nogometni trener iz grada Splita.

Novi!!: 2004. i Ozren Nedoklan · Vidi više »

Paragvaj

Paragvaj je država na prijelazu južnog u središnji dio Južne Amerike, bez izlaza na more.

Novi!!: 2004. i Paragvaj · Vidi više »

Paul Winfield

Paul Edward Winfield (22. svibnja 1939. – Los Angeles, 7. ožujka 2004.), američki glumac i komičar, osvajač Emmya i nominiran za Oscar.

Novi!!: 2004. i Paul Winfield · Vidi više »

Petar Gračanin

Petar Gračanin (Jagodina, 22. lipnja 1923. – Beograd, 27. lipnja 2004.) je bio general Jugoslavenske narodne armije, načelnik Glavnog stožera JNA (1982. – 1985.), predsjednik Predsjedništva SR Srbije (1987. – 1989.), i savezni ministar unutarnjih poslova (1989. – 1992.). Bliski suradnik Slobodana Miloševića.

Novi!!: 2004. i Petar Gračanin · Vidi više »

Peter Ustinov

Bez opisa.

Novi!!: 2004. i Peter Ustinov · Vidi više »

Pierre Béarn

Pierre Béarn (Bukurešt, 15. rujna 1902. – 27. listopada 2004.), francuski književnik.

Novi!!: 2004. i Pierre Béarn · Vidi više »

Poljska

Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.

Novi!!: 2004. i Poljska · Vidi više »

Prijestupna godina

Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.

Novi!!: 2004. i Prijestupna godina · Vidi više »

Radovan Ivančević

Radovan Ivančević (Banja Luka, 13. veljače 1931. – Zagreb, 17. siječnja 2004.), hrvatski povjesničar umjetnosti.

Novi!!: 2004. i Radovan Ivančević · Vidi više »

Ray Charles

Ray Charles bilo je umjetničko ime Raymonda Charlesa Robinsona (Albany, Georgia, 23. rujna 1930. – Beverly Hills, Kalifornija, 10. lipnja 2004.), američkog glazbenika.

Novi!!: 2004. i Ray Charles · Vidi više »

Riža

Riža dolazi u mnogo vrsta Riža (lat. Oryza) žitarica iz porodice trava raširena pretežno po tropskim i suptropskim predjelima Azije i Afrike.

Novi!!: 2004. i Riža · Vidi više »

Richard Axel

Richard Axel (rođen 2. srpnja 1946., New York) je američki neuroznanstvenik koji za svoj rad na njušnom sustavu zajedno s Lindom B. Buck, 2004.g. podijelio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu.

Novi!!: 2004. i Richard Axel · Vidi više »

Rokas Pukštas

Rokas Pukštas (Stillwater, 25. kolovoza 2004.), američki je nogometaš litavskog podrijetla.

Novi!!: 2004. i Rokas Pukštas · Vidi više »

Ronald Reagan

Ronald Wilson Reagan (Tampico, Illinois, 6. veljače 1911. – Bel Air, Kalifornija, 5. lipnja 2004.), američki političar, 40. predsjednik SAD (1981. – 1989.) i 33. guverner Kalifornije (1967. – 1975.) Prije ulaska u politiku Reagan je radio kao sportski komentator, filmski glumac i predsjednik američkog Ceha filmskih glumaca (Screen Actors Guild). Početkom šezdesetih godina prešao je iz Demokratske u Republikansku stranku i 1966. godine pobijedio na izborima za guvernera Kalifornije s konzervativnim gospodarskim i socijalnim programom. Reagan je na predsjedničkim izborima 1980. godine uvjerljivo pobijedio demokratskog predsjednika Jimmyja Cartera koji se borio za svoj drugi mandat, a njegova je pobjeda pomogla i drugim kandidatima Republikanske stranke, jer je uspjela povećati broj zastupnika u Senatu za 12, čime je nakon 28 godina povratila senatsku većinu (Demokrati su ostali u većini u Zastupničkom domu). U vrijeme stupanja na dužnost Reagan je imao 69 godina postavši time tada najstarijim izabranim američkim predsjednikom. Bio je prvi Republikanac kojemu je još od 1888. godine pošlo za rukom pobijediti demokratskog predsjednika u borbi za drugi mandat. Godine 1984. još je jednom uvjerljivo pobijedio na predsjedničkim izborima porazivši Carterovog potpredsjednika Waltera Mondalea i osvojivši većinu glasova u 49 od 50 američkih saveznih država i gotovo 60% svih glasova birača. Razdoblje njegova dva mandata u Bijeloj kući bilo je prekretnica za američke Republikance i cijeli konzervativni pokret. Među najznačajnije Reaganove poteze spadali su potpuni zaokret u gospodarskoj politici (Reaganomics, smanjenje dotada izuzetno visokih poreza, osobito za bogatije) te zaoštravanje hladnoratovskog sukoba sa Sovjetskim Savezom i drugim komunističkim režimima širom svijeta (u drugom je mandatu Reagan napustio politiku konfrontacije i uspostavio dotada nezabilježenu razinu dijaloga sa sovjetskim vođom Mihailom Gorbačovom). Šest godina nakon napuštanja Bijele kuće, u studenom 1994. godine, objavio je da boluje od Alzheimerove bolesti. Umro je 2004. godine u dobi od 93 godine.

Novi!!: 2004. i Ronald Reagan · Vidi više »

RTL (Hrvatska)

RTL je hrvatska privatna televizijska postaja u stopostotnom vlasništvu tvrtke RTL Hrvatska d.o.o. koja prikazuje svoj program od 30. travnja 2004. Prva je televizijska postaja u Hrvatskoj koja je počela stalno prikazivanje u formatu 16:9, i to 31. prosinca 2010. godine.

Novi!!: 2004. i RTL (Hrvatska) · Vidi više »

Rumunjska

Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.

Novi!!: 2004. i Rumunjska · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: 2004. i Rusija · Vidi više »

Saturn

Saturn je šesti planet u Sunčevu sustavu.

Novi!!: 2004. i Saturn · Vidi više »

Siniša Triva

Siniša Triva (Šibenik, 10. studenog 1919. – Zagreb, 5. prosinca 2004.) je bio istaknuti hrvatski pravnik, redoviti profesor u miru, professor emeritus, prodekan i dekan Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Novi!!: 2004. i Siniša Triva · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: 2004. i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Sjeverna Irska

Sjeverna Irska je naziv za teritorij otoka Irske koji politički pripada Ujedinjenom Kraljevstvu.

Novi!!: 2004. i Sjeverna Irska · Vidi više »

Sjeverna Makedonija

Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.

Novi!!: 2004. i Sjeverna Makedonija · Vidi više »

Skeeter Davis

Skeeter Davis (30. prosinca 1931. – 19. rujna 2004.), američka country pjevačica, koja je također imala uspjeha u pop glazbi.

Novi!!: 2004. i Skeeter Davis · Vidi više »

Slobodan Bodo Kovačević

Slobodan Bodo Kovačević (Sarajevo, 29. prosinca 1946. – Sarajevo, 22. ožujka 2004.),bio je bosanskohercegovački skladatelj i gitarist U rodni list upisan je kao Slobodan A. Kovačević, a srednje slovo označava ime njegovog oca – Adem.

Novi!!: 2004. i Slobodan Bodo Kovačević · Vidi više »

Slovačka

Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.

Novi!!: 2004. i Slovačka · Vidi više »

Slovenija

Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.

Novi!!: 2004. i Slovenija · Vidi više »

Smart 1

Smart 1 je bila letjelica Europske svemirske agencije.

Novi!!: 2004. i Smart 1 · Vidi više »

Sophia de Mello Breyner

Sophia de Mello Breyner Andresen (Porto, 6. studenog 1919. – Lisabon, 2. srpnja 2004.), portugalska pjesnikinja i spisateljica.

Novi!!: 2004. i Sophia de Mello Breyner · Vidi više »

Spirit

Spirit (Mars Exploration Rover – A, MER-A; hrv. Duh), NASA-in robotski rover na Marsu aktivan u razdoblju od 2004.

Novi!!: 2004. i Spirit · Vidi više »

Srbi

Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.

Novi!!: 2004. i Srbi · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: 2004. i Srbija · Vidi više »

Stanko Banić

*Stanko Banić (1886. – 1932.).

Novi!!: 2004. i Stanko Banić · Vidi više »

Stevan Dedijer

Stevan Dedijer (Sarajevo, 25. lipnja 1911. – Dubrovnik, 13. lipnja 2004.), bio je nuklearni fizičar, novinar, ratni junak i obavještajac, jugoslavenski akademik i jedan od pionira poslovnoga obavještajstva, izvještajne djelatnosti i poslovnih izvjesnica.

Novi!!: 2004. i Stevan Dedijer · Vidi više »

Stieg Larsson

Karl Stig-Erland “Stieg” Larsson (Skelleftehamn, 15. kolovoza 1954. – Stockholm, 9. studenog 2004.) bio je švedski novinar, pisac i antifašistički aktivist.

Novi!!: 2004. i Stieg Larsson · Vidi više »

Stipe Šuvar

Stipe Šuvar (Zagvozd kod Imotskog, 17. veljače 1936. – Zagreb, 29. lipnja 2004.), hrvatski političar, komunist, sociolog i sveučilišni profesor.

Novi!!: 2004. i Stipe Šuvar · Vidi više »

Stjepan Spajić

Stjepan Spajić „Rođo” (Divoševci, 7. travnja 1952. – Zagreb, 21. kolovoza 2004.) bio je hrvatski poduzetnik i sportski djelatnik.

Novi!!: 2004. i Stjepan Spajić · Vidi više »

Stolac (BiH)

Stolac je grad u Hercegovini, Bosna i Hercegovina.

Novi!!: 2004. i Stolac (BiH) · Vidi više »

Sunčana Škrinjarić

Sunčana Škrinjarić (Zagreb, 11. prosinca 1931. – Zagreb, 21. travnja 2004.), hrvatska književnica.

Novi!!: 2004. i Sunčana Škrinjarić · Vidi više »

Sunce

Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.

Novi!!: 2004. i Sunce · Vidi više »

Sune K. Bergstrom

Sune K. Bergstrom Sune Karl Bergström (Stockholm, Švedska, 10. siječnja, 1916. – 15. kolovoza, 2004.) bio je švedski biokemičar koji je 1982.g. podijelio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu s Bengt I. Samuelssonom i John R. Vaneom, za svoja otkrića vezana uz prostaglandine i povezane tvari.

Novi!!: 2004. i Sune K. Bergstrom · Vidi više »

Svjetski trgovački centar

Izvorni Svjetski trgovački centar bio je kompleks od sedam građevina u donjem dijelu Manhattana u New York Cityju u Sjedinjenim Državama.

Novi!!: 2004. i Svjetski trgovački centar · Vidi više »

Taipei 101

Taipei 101 (kinesko: 台北101 (一零一)) je drugi neboder po visini u svjetu odmah poslije Burj Dubaija.

Novi!!: 2004. i Taipei 101 · Vidi više »

Talačka kriza u Beslanu

Talačka kriza u Beslanu - jedan od najtežih terorističkih napada koji je pogodio Rusiju u njezinoj povijesti.

Novi!!: 2004. i Talačka kriza u Beslanu · Vidi više »

Televizija

Televizijski prijamnik iz 1958. Televizijski prijamnici iz 2008. kamere. Radiodifuzijska antena u Stuttgartu. fotokatodom. brzinom putem 1-1, zatim preskoči na suprotnu stranu, te ide putem 3-3, opet preskoči pa ide putem 5-5, zatim putem 7-7 i tako dalje uzduž neparnih redova. Presjek kroz plazma TV. fluorescentnog premaza na unutrašnjem dijelu zaslona. Niskofrekventni signal (na vrhu) može biti prenesen s AM (amplitudna modulacija) ili FM (frekvencijska modulacija) radio valovima. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. fotodiode, koje su vidljive u sredini. Sustavi NTSC-PAL-SECAM u svijetu. Stup s antenama (radio, televizijska UHF i VHF, te satelitska antena). Usporedba rezolucija za televizije visoke kvalitete ili HDTV. Satelitska antena se obično smješta na krov kuće. putanji. koaksijalnog kabela RG-59: A: vanjska zaštitna izolacijaB: bakreni opletC: unutarnja dielektrična izolacijaD: pobakrena čelična žica. Televizija (engl. television, od grč. tele: daleko + lat. visio: gledanje, pojava, predstava; hrv. dalekovidnica), skraćeno TV, općeniti je naziv za skup tehnologija koje omogućuju snimanje, emitiranje i prijam pokretnih slika, bilo u crno-bijeloj tehnici ili u boji, popraćenih zvukom.

Novi!!: 2004. i Televizija · Vidi više »

Teroristički napadi 11. rujna 2001.

Teroristički napadi 11.

Novi!!: 2004. i Teroristički napadi 11. rujna 2001. · Vidi više »

Theo van Gogh

Theo van Gogh 2004. godine Theodoor "Theo" van Gogh (Haag, 23. srpnja 1957. – 2. studenoga 2004.) bio je nizozemski filmski redatelj, producent, novinar kolumnist, pisac i glumac.

Novi!!: 2004. i Theo van Gogh · Vidi više »

Thomas Klestil

'''Thomas Klestil''' Thomas Klestil (Beč, 4. studenog 1932. – Beč, 6. srpnja 2004.), austrijski političar i predsjednik.

Novi!!: 2004. i Thomas Klestil · Vidi više »

Titan (mjesec)

Titan (također Saturn VI) je prirodni satelit Saturna.

Novi!!: 2004. i Titan (mjesec) · Vidi više »

Tom Wesselmann

Tom Wesselmann (Cincinnati, Ohio, 23. veljače 1931. -, 17. prosinca 2004.), američki slikar i kipar.

Novi!!: 2004. i Tom Wesselmann · Vidi više »

Ujedinjeni narodi

Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.

Novi!!: 2004. i Ujedinjeni narodi · Vidi više »

Ukrajina

Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.

Novi!!: 2004. i Ukrajina · Vidi više »

UNESCO

UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.

Novi!!: 2004. i UNESCO · Vidi više »

Valentin Putanec

Valentin Putanec (Krašić kraj Jastrebarskog, 2. listopada 1917. – Zagreb, 4. siječnja 2004.) hrvatski jezikoslovac, onomastičar.

Novi!!: 2004. i Valentin Putanec · Vidi više »

Velimir Valenta

Velimir Valenta (Klis, 21. travnja 1929. – Mendrisio, 17. studenog 2004.) bio je hrvatski veslač.

Novi!!: 2004. i Velimir Valenta · Vidi više »

Venera

Venera je drugi planet po udaljenosti od Sunca, bez satelita, nešto manji od Zemlje (promjer 12 104 kilometara).

Novi!!: 2004. i Venera · Vidi više »

Viktor Janukovič

Viktor Janukovič (ukr. Віктор Федорович Янукович, rus. Виктор Фёдорович Янукович); (Jenakijeve, 9. srpnja 1950.); bio je četvrti predsjednik Ukrajine.

Novi!!: 2004. i Viktor Janukovič · Vidi više »

Viktor Juščenko

Viktor Andrijovič Juščenko (ukr: Віктор Андрійович Ющенко); je treći ukrajinski predsjednik, trenutačno oporbeni političar u ukrajinskom parlamentu Vrhovnoj Radi.

Novi!!: 2004. i Viktor Juščenko · Vidi više »

Vlade Pezelj

Vlade Pezelj (Ličko Petrovo Selo, 6. listopada 1929. – Gospić 7. svibnja 2004.), kanonik Prvostolnog kaptola u Rijeci, dugogodišnji župnik otočki i dekan.

Novi!!: 2004. i Vlade Pezelj · Vidi više »

Vladimir Kristl

Vladimir Kristl (* Zagreb, 24. siječnja 1923. - † München, 7. srpnja 2004.), je hrvatski - slikar, crtač, animator, scenarist, filmski redatelj, eksperimentator i likovni pedagog.

Novi!!: 2004. i Vladimir Kristl · Vidi više »

Vladimir Velebit

mini Vladimir Velebit (Zadar, 19. kolovoza 1907. – Zagreb, 29. kolovoza 2004.) je jugoslavenski političar i diplomat.

Novi!!: 2004. i Vladimir Velebit · Vidi više »

Vojin Jelić

Vojin Jelić (Knin, 27. studenog 1921. – Zagreb, 19. prosinca 2004.), hrvatski prozaik, pjesnik i publicist.

Novi!!: 2004. i Vojin Jelić · Vidi više »

Vojislav Koštunica

Vojislav Koštunica Dr.

Novi!!: 2004. i Vojislav Koštunica · Vidi više »

XXVIII. Olimpijske igre – Atena 2004.

XXVIII.

Novi!!: 2004. i XXVIII. Olimpijske igre – Atena 2004. · Vidi više »

Zdenko Runjić

opatijskom šetalištu Zdenko Runjić (Garčin, 26. listopada 1942. – Krapinske Toplice, 27. listopada 2004.) bio je jedan od najznačajnijih hrvatskih skladatelja zabavne glazbe 20.

Novi!!: 2004. i Zdenko Runjić · Vidi više »

Zemlja

Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.

Novi!!: 2004. i Zemlja · Vidi više »

Zrakoplov

Zrakoplov je svaka naprava koja se održava u atmosferi zbog reakcije zraka, osim reakcije zraka u odnosu na Zemljinu površinu (definicija prema Zakonu o zračnom prometu Republike Hrvatske).

Novi!!: 2004. i Zrakoplov · Vidi više »

Zrinka Ljutić

Zrinka Ljutić (Zagreb, 26. siječnja 2004.) hrvatska je alpska skijašica.

Novi!!: 2004. i Zrinka Ljutić · Vidi više »

Zvjezdana Ladika

Zvjezdana Ladika (Karlovac, 28. svibnja 1921. – Zagreb, 17. kolovoza 2004.) bila je hrvatska redateljica, kazališni pedagog i spisateljica.

Novi!!: 2004. i Zvjezdana Ladika · Vidi više »

Zvonimir Vučković

Zvonimir-Zvonko Vučković (Bijeljina, BiH, 6. lipnja 1916. – Ojai, Kalifornija, 21. prosinca 2004.), srpski vojni zapovjednik, hrvatskog podrijetla.

Novi!!: 2004. i Zvonimir Vučković · Vidi više »

1. kolovoza

1.

Novi!!: 2004. i 1. kolovoza · Vidi više »

1. rujna

1.

Novi!!: 2004. i 1. rujna · Vidi više »

1. srpnja

1.

Novi!!: 2004. i 1. srpnja · Vidi više »

1. studenoga

1.

Novi!!: 2004. i 1. studenoga · Vidi više »

1. svibnja

1.

Novi!!: 2004. i 1. svibnja · Vidi više »

1. veljače

1.

Novi!!: 2004. i 1. veljače · Vidi više »

10. lipnja

10.

Novi!!: 2004. i 10. lipnja · Vidi više »

10. listopada

10.

Novi!!: 2004. i 10. listopada · Vidi više »

10. siječnja

10.

Novi!!: 2004. i 10. siječnja · Vidi više »

10. svibnja

10.

Novi!!: 2004. i 10. svibnja · Vidi više »

11. ožujka

11.

Novi!!: 2004. i 11. ožujka · Vidi više »

11. prosinca

11.

Novi!!: 2004. i 11. prosinca · Vidi više »

11. siječnja

11.

Novi!!: 2004. i 11. siječnja · Vidi više »

11. studenoga

11.

Novi!!: 2004. i 11. studenoga · Vidi više »

12. kolovoza

12.

Novi!!: 2004. i 12. kolovoza · Vidi više »

12. rujna

12.

Novi!!: 2004. i 12. rujna · Vidi više »

12. studenoga

12.

Novi!!: 2004. i 12. studenoga · Vidi više »

13. kolovoza

13.

Novi!!: 2004. i 13. kolovoza · Vidi više »

13. lipnja

13.

Novi!!: 2004. i 13. lipnja · Vidi više »

13. ožujka

13.

Novi!!: 2004. i 13. ožujka · Vidi više »

13. veljače

13.

Novi!!: 2004. i 13. veljače · Vidi više »

14. kolovoza

14.

Novi!!: 2004. i 14. kolovoza · Vidi više »

14. ožujka

14.

Novi!!: 2004. i 14. ožujka · Vidi više »

14. veljače

14.

Novi!!: 2004. i 14. veljače · Vidi više »

15. kolovoza

15.

Novi!!: 2004. i 15. kolovoza · Vidi više »

15. prosinca

15.

Novi!!: 2004. i 15. prosinca · Vidi više »

15. rujna

15.

Novi!!: 2004. i 15. rujna · Vidi više »

16. ožujka

16.

Novi!!: 2004. i 16. ožujka · Vidi više »

16. studenoga

16.

Novi!!: 2004. i 16. studenoga · Vidi više »

17. kolovoza

17.

Novi!!: 2004. i 17. kolovoza · Vidi više »

17. ožujka

17.

Novi!!: 2004. i 17. ožujka · Vidi više »

17. prosinca

17.

Novi!!: 2004. i 17. prosinca · Vidi više »

17. siječnja

17.

Novi!!: 2004. i 17. siječnja · Vidi više »

17. studenoga

17.

Novi!!: 2004. i 17. studenoga · Vidi više »

17. veljače

17.

Novi!!: 2004. i 17. veljače · Vidi više »

18. listopada

18.

Novi!!: 2004. i 18. listopada · Vidi više »

18. ožujka

18.

Novi!!: 2004. i 18. ožujka · Vidi više »

1882.

Bez opisa.

Novi!!: 2004. i 1882. · Vidi više »

19. prosinca

19.

Novi!!: 2004. i 19. prosinca · Vidi više »

19. rujna

19.

Novi!!: 2004. i 19. rujna · Vidi više »

19. srpnja

19.

Novi!!: 2004. i 19. srpnja · Vidi više »

19. studenoga

19.

Novi!!: 2004. i 19. studenoga · Vidi više »

1901.

1901. (MCMI), prva je godina 20. stoljeća.

Novi!!: 2004. i 1901. · Vidi više »

1902.

Bez opisa.

Novi!!: 2004. i 1902. · Vidi više »

1906.

Bez opisa.

Novi!!: 2004. i 1906. · Vidi više »

1907.

Bez opisa.

Novi!!: 2004. i 1907. · Vidi više »

1908.

Bez opisa.

Novi!!: 2004. i 1908. · Vidi više »

1909.

Bez opisa.

Novi!!: 2004. i 1909. · Vidi više »

1911.

Bez opisa.

Novi!!: 2004. i 1911. · Vidi više »

1912.

Bez opisa.

Novi!!: 2004. i 1912. · Vidi više »

1913.

Bez opisa.

Novi!!: 2004. i 1913. · Vidi više »

1915.

Bez opisa.

Novi!!: 2004. i 1915. · Vidi više »

1916.

Bez opisa.

Novi!!: 2004. i 1916. · Vidi više »

1917.

Bez opisa.

Novi!!: 2004. i 1917. · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

Novi!!: 2004. i 1918. · Vidi više »

1919.

Bez opisa.

Novi!!: 2004. i 1919. · Vidi više »

1920.

Bez opisa.

Novi!!: 2004. i 1920. · Vidi više »

1921.

Bez opisa.

Novi!!: 2004. i 1921. · Vidi više »

1922.

Bez opisa.

Novi!!: 2004. i 1922. · Vidi više »

1923.

Bez opisa.

Novi!!: 2004. i 1923. · Vidi više »

1924.

Bez opisa.

Novi!!: 2004. i 1924. · Vidi više »

1925.

Bez opisa.

Novi!!: 2004. i 1925. · Vidi više »

1926.

Bez opisa.

Novi!!: 2004. i 1926. · Vidi više »

1927.

1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.

Novi!!: 2004. i 1927. · Vidi više »

1928.

1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.

Novi!!: 2004. i 1928. · Vidi više »

1929.

Bez opisa.

Novi!!: 2004. i 1929. · Vidi više »

1930.

Bez opisa.

Novi!!: 2004. i 1930. · Vidi više »

1931.

Bez opisa.

Novi!!: 2004. i 1931. · Vidi više »

1932.

Bez opisa.

Novi!!: 2004. i 1932. · Vidi više »

1934.

1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.

Novi!!: 2004. i 1934. · Vidi više »

1935.

Bez opisa.

Novi!!: 2004. i 1935. · Vidi više »

1936.

Bez opisa.

Novi!!: 2004. i 1936. · Vidi više »

1937.

Bez opisa.

Novi!!: 2004. i 1937. · Vidi više »

1938.

Bez opisa.

Novi!!: 2004. i 1938. · Vidi više »

1939.

Bez opisa.

Novi!!: 2004. i 1939. · Vidi više »

1941.

Bez opisa.

Novi!!: 2004. i 1941. · Vidi više »

1942.

Važni događaji neodređenog datuma.

Novi!!: 2004. i 1942. · Vidi više »

1944.

Bez opisa.

Novi!!: 2004. i 1944. · Vidi više »

1946.

1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.

Novi!!: 2004. i 1946. · Vidi više »

1948.

Bez opisa.

Novi!!: 2004. i 1948. · Vidi više »

1949.

Bez opisa.

Novi!!: 2004. i 1949. · Vidi više »

1952.

Bez opisa.

Novi!!: 2004. i 1952. · Vidi više »

1954.

Bez opisa.

Novi!!: 2004. i 1954. · Vidi više »

1956.

Bez opisa.

Novi!!: 2004. i 1956. · Vidi više »

1957.

Bez opisa.

Novi!!: 2004. i 1957. · Vidi više »

1966.

Bez opisa.

Novi!!: 2004. i 1966. · Vidi više »

1970.

Bez opisa.

Novi!!: 2004. i 1970. · Vidi više »

1979.

Bez opisa.

Novi!!: 2004. i 1979. · Vidi više »

1992.

1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.

Novi!!: 2004. i 1992. · Vidi više »

2,3,7,8-tetraklordibenzodioksin

Dioksin (di- + oksi- + -in), 2,3,7,8-tetraklordibenzodioksin ili 2,3,7,8 - TCDD, C12H4Cl4O2, je sporedni proizvod sinteze herbicida 2,4,5-triklorfenoksioctene kiseline.

Novi!!: 2004. i 2,3,7,8-tetraklordibenzodioksin · Vidi više »

2. ožujka

2.

Novi!!: 2004. i 2. ožujka · Vidi više »

2. rujna

2.

Novi!!: 2004. i 2. rujna · Vidi više »

2. siječnja

2.

Novi!!: 2004. i 2. siječnja · Vidi više »

2. srpnja

2.

Novi!!: 2004. i 2. srpnja · Vidi više »

2. studenoga

2.

Novi!!: 2004. i 2. studenoga · Vidi više »

20. svibnja

20.

Novi!!: 2004. i 20. svibnja · Vidi više »

21. kolovoza

21.

Novi!!: 2004. i 21. kolovoza · Vidi više »

21. prosinca

21.

Novi!!: 2004. i 21. prosinca · Vidi više »

21. siječnja

21.

Novi!!: 2004. i 21. siječnja · Vidi više »

21. srpnja

21.

Novi!!: 2004. i 21. srpnja · Vidi više »

21. studenoga

21.

Novi!!: 2004. i 21. studenoga · Vidi više »

22. kolovoza

22.

Novi!!: 2004. i 22. kolovoza · Vidi više »

22. listopada

22.

Novi!!: 2004. i 22. listopada · Vidi više »

22. ožujka

22.

Novi!!: 2004. i 22. ožujka · Vidi više »

22. prosinca

22.

Novi!!: 2004. i 22. prosinca · Vidi više »

22. siječnja

22.

Novi!!: 2004. i 22. siječnja · Vidi više »

22. travnja

22.

Novi!!: 2004. i 22. travnja · Vidi više »

23. kolovoza

23.

Novi!!: 2004. i 23. kolovoza · Vidi više »

24. kolovoza

24.

Novi!!: 2004. i 24. kolovoza · Vidi više »

24. listopada

24.

Novi!!: 2004. i 24. listopada · Vidi više »

24. siječnja

24.

Novi!!: 2004. i 24. siječnja · Vidi više »

24. studenoga

24.

Novi!!: 2004. i 24. studenoga · Vidi više »

24. veljače

24.

Novi!!: 2004. i 24. veljače · Vidi više »

25. kolovoza

25.

Novi!!: 2004. i 25. kolovoza · Vidi više »

25. lipnja

25.

Novi!!: 2004. i 25. lipnja · Vidi više »

25. rujna

25.

Novi!!: 2004. i 25. rujna · Vidi više »

25. siječnja

25.

Novi!!: 2004. i 25. siječnja · Vidi više »

25. veljače

25.

Novi!!: 2004. i 25. veljače · Vidi više »

26. kolovoza

26.

Novi!!: 2004. i 26. kolovoza · Vidi više »

26. listopada

26.

Novi!!: 2004. i 26. listopada · Vidi više »

26. ožujka

26.

Novi!!: 2004. i 26. ožujka · Vidi više »

26. prosinca

26.

Novi!!: 2004. i 26. prosinca · Vidi više »

26. siječnja

26.

Novi!!: 2004. i 26. siječnja · Vidi više »

26. svibnja

26.

Novi!!: 2004. i 26. svibnja · Vidi više »

26. veljače

26.

Novi!!: 2004. i 26. veljače · Vidi više »

27. lipnja

27.

Novi!!: 2004. i 27. lipnja · Vidi više »

27. listopada

27.

Novi!!: 2004. i 27. listopada · Vidi više »

27. svibnja

27.

Novi!!: 2004. i 27. svibnja · Vidi više »

28. ožujka

28.

Novi!!: 2004. i 28. ožujka · Vidi više »

28. prosinca

28.

Novi!!: 2004. i 28. prosinca · Vidi više »

28. srpnja

28.

Novi!!: 2004. i 28. srpnja · Vidi više »

28. studenoga

28.

Novi!!: 2004. i 28. studenoga · Vidi više »

28. svibnja

28.

Novi!!: 2004. i 28. svibnja · Vidi više »

29. kolovoza

29.

Novi!!: 2004. i 29. kolovoza · Vidi više »

29. lipnja

29.

Novi!!: 2004. i 29. lipnja · Vidi više »

29. ožujka

29.

Novi!!: 2004. i 29. ožujka · Vidi više »

29. prosinca

29.

Novi!!: 2004. i 29. prosinca · Vidi više »

29. studenoga

29.

Novi!!: 2004. i 29. studenoga · Vidi više »

29. svibnja

29.

Novi!!: 2004. i 29. svibnja · Vidi više »

29. veljače

29.

Novi!!: 2004. i 29. veljače · Vidi više »

3. kolovoza

3.

Novi!!: 2004. i 3. kolovoza · Vidi više »

3. listopada

3.

Novi!!: 2004. i 3. listopada · Vidi više »

3. ožujka

3.

Novi!!: 2004. i 3. ožujka · Vidi više »

3. rujna

3.

Novi!!: 2004. i 3. rujna · Vidi više »

3. travnja

3.

Novi!!: 2004. i 3. travnja · Vidi više »

30. listopada

30.

Novi!!: 2004. i 30. listopada · Vidi više »

30. prosinca

30.

Novi!!: 2004. i 30. prosinca · Vidi više »

30. travnja

30.

Novi!!: 2004. i 30. travnja · Vidi više »

31. prosinca

31.

Novi!!: 2004. i 31. prosinca · Vidi više »

31. srpnja

31.

Novi!!: 2004. i 31. srpnja · Vidi više »

4. lipnja

4.

Novi!!: 2004. i 4. lipnja · Vidi više »

4. siječnja

4.

Novi!!: 2004. i 4. siječnja · Vidi više »

4. srpnja

4.

Novi!!: 2004. i 4. srpnja · Vidi više »

4. veljače

4.

Novi!!: 2004. i 4. veljače · Vidi više »

5. kolovoza

5.

Novi!!: 2004. i 5. kolovoza · Vidi više »

5. lipnja

5.

Novi!!: 2004. i 5. lipnja · Vidi više »

5. listopada

5.

Novi!!: 2004. i 5. listopada · Vidi više »

5. prosinca

5.

Novi!!: 2004. i 5. prosinca · Vidi više »

6. srpnja

6.

Novi!!: 2004. i 6. srpnja · Vidi više »

6. veljače

6.

Novi!!: 2004. i 6. veljače · Vidi više »

7. ožujka

7.

Novi!!: 2004. i 7. ožujka · Vidi više »

7. prosinca

7.

Novi!!: 2004. i 7. prosinca · Vidi više »

7. rujna

7.

Novi!!: 2004. i 7. rujna · Vidi više »

7. srpnja

7.

Novi!!: 2004. i 7. srpnja · Vidi više »

7. svibnja

7.

Novi!!: 2004. i 7. svibnja · Vidi više »

8. kolovoza

8.

Novi!!: 2004. i 8. kolovoza · Vidi više »

8. lipnja

8.

Novi!!: 2004. i 8. lipnja · Vidi više »

8. listopada

8.

Novi!!: 2004. i 8. listopada · Vidi više »

8. ožujka

8.

Novi!!: 2004. i 8. ožujka · Vidi više »

8. prosinca

8.

Novi!!: 2004. i 8. prosinca · Vidi više »

8. travnja

8.

Novi!!: 2004. i 8. travnja · Vidi više »

9. srpnja

9.

Novi!!: 2004. i 9. srpnja · Vidi više »

9. studenoga

9.

Novi!!: 2004. i 9. studenoga · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

2004.

Unijapedija je koncept kartu ili semantičke mreže, organizirana kao enciklopedija - rječnik. To daje kratku definiciju svakog pojma i njegovih odnosa.

Ovo je div online mentalnu kartu koja služi kao temelj za dijagrame koncept. To je besplatan za korištenje i svaki članak ili dokument se može skinuti. To je alat, izvor ili referenca za studij, istraživanje, obrazovanje, učenje ili poučavanje, koji se može koristiti od strane nastavnika, nastavnika, učenika ili studenta; za akademsku svijetu: za škole, osnovno, srednje, gimnazije, srednje tehničke stupnja, koledž, sveučilište, preddiplomskih, diplomskih i doktorskih stupnjeva; za radove, izvješća, projekte, ideje, dokumentacije, ankete, sažetke, odnosno rada. Ovdje je definicija, objašnjenje, opis ili značenje svako bitnije na kojem trebate informacije, kao i popis njihovih povezanih koncepata kao riječnika. Dostupan u Hrvatski, Engleski, Španjolski, Portugalski, Japanski, Kineski, Francuski, Njemački, Talijanski, Polirati, Nizozemski, Ruski, Arapski, Hindski, Švedski, Ukrajinski, Mađarski, Katalonski, Češki, Hebrejski, Danski, Finski, Indonezijski, Norveški, Rumunjski, Turski, Vijetnamski, Korejski, Thai, Grčki, Bugarski, Slovački, Litvanski, Filipinac, Latvijski, Estonski i Slovenski Više jezicima.

Sve informacije se ekstrahira iz Wikipedija, i to je dostupan pod licencom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima.

Zaklada Wikimedia ne podržava niti je povezana s Unijapedija.

Google Play, Android i logotip Google Playa zaštitni su znaci tvrtke Google Inc.

Sva prava pridržana

OdlazniDolazni