Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

2007. i 21. srpnja

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između 2007. i 21. srpnja

2007. vs. 21. srpnja

2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak. 21.

Sličnosti između 2007. i 21. srpnja

2007. i 21. srpnja imaju 32 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Bangladeš, Dubravko Škiljan, Fizičar, Francuska, Gregorijanski kalendar, Italija, Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, Nepal, Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu, Nobelova nagrada za mir, Pakistan, Rusija, Srbija, Zagreb, 1. siječnja, 1912., 1918., 1920., 1921., 1923., 1929., 1935., 1940., 1941., 1944., 1945., 1947., 1949., 1967., 1981., ..., 1993., 2008.. Proširite indeks (2 više) »

Bangladeš

Bangladeš, službeno Narodna Republika Bangladeš je država u južnoj Aziji.

2007. i Bangladeš · 21. srpnja i Bangladeš · Vidi više »

Dubravko Škiljan

Dubravko Škiljan (Zagreb, 31. listopada 1949. — Zagreb, 21. srpnja 2007.), hrvatski jezikoslovac, semiotičar, filolog i prevoditelj.

2007. i Dubravko Škiljan · 21. srpnja i Dubravko Škiljan · Vidi više »

Fizičar

Fizičari su znanstvenici kojima je područje interesa i istraživanja fizika.

2007. i Fizičar · 21. srpnja i Fizičar · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

2007. i Francuska · 21. srpnja i Francuska · Vidi više »

Gregorijanski kalendar

Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).

2007. i Gregorijanski kalendar · 21. srpnja i Gregorijanski kalendar · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

2007. i Italija · 21. srpnja i Italija · Vidi više »

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (eng. International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia, ICTY) osnovan je od Vijeća sigurnosti UN-a 1992., a počeo je djelovati 1993.

2007. i Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije · 21. srpnja i Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije · Vidi više »

Nepal

Nepal (nep. नेपालb), službeno: Savezna Demokratska Republika Nepal (nep. सङ्घीय लोकतान्त्रिक गणतन्त्र नेपाल, Saṅghīya Lokatāntrika Gaṇatantra Nepāla), neobalna država u južnoj Aziji.

2007. i Nepal · 21. srpnja i Nepal · Vidi više »

Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu

Lice nagradne medalje za fiziologiju ili medicinu. Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu (švedski: Nobelpriset i fysiologi eller medicin) jednom godišnje dodjeljuje švedski Karolinska institut.

2007. i Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu · 21. srpnja i Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu · Vidi više »

Nobelova nagrada za mir

Popis dobitnika Nobelove nagrade za mir koja se dodjeljuje od godine 1900-ih - 1910-ih - 1920-ih - 1930-ih - 1940-ih - 1950-ih - 1960-ih - 1970-ih - 1980-ih - 1990-ih - 2000-ih - 2010-ih.

2007. i Nobelova nagrada za mir · 21. srpnja i Nobelova nagrada za mir · Vidi više »

Pakistan

Pakistan (پاکستان); službeno: Islamska Republika Pakistan) je država u južnoj Aziji. Graniči s Indijom, Kinom, Afganistanom i Iranom. Na jugu izlazi na Arapsko more, koje je dio Indijskog oceana. Pakistan je stvoren 1947. godine, od većinski muslimanskog dijela Britanske Indije, dok je ostatak zemlje postao današnja država Indija. Godine 1956., Pakistan se proglasio prvom islamskom republikom na svijetu. Istočni dio Pakistana je od 1971. godine, postao nezavisna država Bangladeš.

2007. i Pakistan · 21. srpnja i Pakistan · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

2007. i Rusija · 21. srpnja i Rusija · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

2007. i Srbija · 21. srpnja i Srbija · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

2007. i Zagreb · 21. srpnja i Zagreb · Vidi više »

1. siječnja

1.

1. siječnja i 2007. · 1. siječnja i 21. srpnja · Vidi više »

1912.

Bez opisa.

1912. i 2007. · 1912. i 21. srpnja · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

1918. i 2007. · 1918. i 21. srpnja · Vidi više »

1920.

Bez opisa.

1920. i 2007. · 1920. i 21. srpnja · Vidi više »

1921.

Bez opisa.

1921. i 2007. · 1921. i 21. srpnja · Vidi više »

1923.

Bez opisa.

1923. i 2007. · 1923. i 21. srpnja · Vidi više »

1929.

Bez opisa.

1929. i 2007. · 1929. i 21. srpnja · Vidi više »

1935.

Bez opisa.

1935. i 2007. · 1935. i 21. srpnja · Vidi više »

1940.

1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.

1940. i 2007. · 1940. i 21. srpnja · Vidi više »

1941.

Bez opisa.

1941. i 2007. · 1941. i 21. srpnja · Vidi više »

1944.

Bez opisa.

1944. i 2007. · 1944. i 21. srpnja · Vidi više »

1945.

Bez opisa.

1945. i 2007. · 1945. i 21. srpnja · Vidi više »

1947.

Bez opisa.

1947. i 2007. · 1947. i 21. srpnja · Vidi više »

1949.

Bez opisa.

1949. i 2007. · 1949. i 21. srpnja · Vidi više »

1967.

Bez opisa.

1967. i 2007. · 1967. i 21. srpnja · Vidi više »

1981.

Bez opisa.

1981. i 2007. · 1981. i 21. srpnja · Vidi više »

1993.

Bez opisa.

1993. i 2007. · 1993. i 21. srpnja · Vidi više »

2008.

2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.

2007. i 2008. · 2008. i 21. srpnja · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između 2007. i 21. srpnja

2007. ima 358 odnose, a 21. srpnja ima 191. Kao što im je zajedničko 32, Jaccard indeks 5.83% = 32 / (358 + 191).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između 2007. i 21. srpnja. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »