Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

2010. i 7. listopada

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između 2010. i 7. listopada

2010. vs. 7. listopada

2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10. 7.

Sličnosti između 2010. i 7. listopada

2010. i 7. listopada imaju 23 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Španjolska, Gregorijanski kalendar, Hrvatska, Predsjednik Republike Hrvatske, Rusija, Zadar, 1909., 1913., 1914., 1918., 1922., 1931., 1936., 1946., 1952., 1962., 1963., 1970., 1985., 1988., 1990., 1995., 9. rujna.

Španjolska

Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.

Španjolska i 2010. · Španjolska i 7. listopada · Vidi više »

Gregorijanski kalendar

Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).

2010. i Gregorijanski kalendar · 7. listopada i Gregorijanski kalendar · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

2010. i Hrvatska · 7. listopada i Hrvatska · Vidi više »

Predsjednik Republike Hrvatske

Predsjednik Republike Hrvatske je državni poglavar Republike Hrvatske.

2010. i Predsjednik Republike Hrvatske · 7. listopada i Predsjednik Republike Hrvatske · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

2010. i Rusija · 7. listopada i Rusija · Vidi više »

Zadar

Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.

2010. i Zadar · 7. listopada i Zadar · Vidi više »

1909.

Bez opisa.

1909. i 2010. · 1909. i 7. listopada · Vidi više »

1913.

Bez opisa.

1913. i 2010. · 1913. i 7. listopada · Vidi više »

1914.

Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.

1914. i 2010. · 1914. i 7. listopada · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

1918. i 2010. · 1918. i 7. listopada · Vidi više »

1922.

Bez opisa.

1922. i 2010. · 1922. i 7. listopada · Vidi više »

1931.

Bez opisa.

1931. i 2010. · 1931. i 7. listopada · Vidi više »

1936.

Bez opisa.

1936. i 2010. · 1936. i 7. listopada · Vidi više »

1946.

1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.

1946. i 2010. · 1946. i 7. listopada · Vidi više »

1952.

Bez opisa.

1952. i 2010. · 1952. i 7. listopada · Vidi više »

1962.

1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.

1962. i 2010. · 1962. i 7. listopada · Vidi više »

1963.

Bez opisa.

1963. i 2010. · 1963. i 7. listopada · Vidi više »

1970.

Bez opisa.

1970. i 2010. · 1970. i 7. listopada · Vidi više »

1985.

Bez opisa.

1985. i 2010. · 1985. i 7. listopada · Vidi više »

1988.

Bez opisa.

1988. i 2010. · 1988. i 7. listopada · Vidi više »

1990.

Bez opisa.

1990. i 2010. · 1990. i 7. listopada · Vidi više »

1995.

Bez opisa.

1995. i 2010. · 1995. i 7. listopada · Vidi više »

9. rujna

9.

2010. i 9. rujna · 7. listopada i 9. rujna · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između 2010. i 7. listopada

2010. ima 451 odnose, a 7. listopada ima 98. Kao što im je zajedničko 23, Jaccard indeks 4.19% = 23 / (451 + 98).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između 2010. i 7. listopada. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »