Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

2011. i Srbija

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između 2011. i Srbija

2011. vs. Srbija

Razlike između 2011. i Srbija nisu dostupni.

Sličnosti između 2011. i Srbija

2011. i Srbija imaju 62 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Atletika, Austrija, Bosna i Hercegovina, Europska unija, Francuska, Hrvati, Hrvatska, Hrvatski sabor, Italija, Jugoistočna Europa, Katolička Crkva, Košarka, Libanon, Mađarska, Rukomet, Rumunjska, Sjedinjene Američke Države, Subotica, UNESCO, Zagreb, Zrenjanin, 1. prosinca, 1. siječnja, 1. svibnja, 11. studenoga, 12. ožujka, 13. srpnja, 14. siječnja, 15. veljače, 16. veljače, ..., 1912., 1913., 1914., 1915., 1918., 1928., 1929., 1934., 1943., 1946., 1948., 1953., 1959., 1962., 1963., 1967., 1971., 1972., 1981., 2. siječnja, 2. svibnja, 2006., 2011., 21. listopada, 25. studenoga, 27. siječnja, 28. lipnja, 4. veljače, 5. lipnja, 6. listopada, 9. listopada, 9. svibnja. Proširite indeks (32 više) »

Atletika

Atletika Atletika je jedna od temeljnih i najraširenijih sportskih grana koja obuhvaća trkačke, bacačke i skakačke discipline.

2011. i Atletika · Atletika i Srbija · Vidi više »

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

2011. i Austrija · Austrija i Srbija · Vidi više »

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

2011. i Bosna i Hercegovina · Bosna i Hercegovina i Srbija · Vidi više »

Europska unija

Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).

2011. i Europska unija · Europska unija i Srbija · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

2011. i Francuska · Francuska i Srbija · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

2011. i Hrvati · Hrvati i Srbija · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

2011. i Hrvatska · Hrvatska i Srbija · Vidi više »

Hrvatski sabor

Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

2011. i Hrvatski sabor · Hrvatski sabor i Srbija · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

2011. i Italija · Italija i Srbija · Vidi više »

Jugoistočna Europa

date.

2011. i Jugoistočna Europa · Jugoistočna Europa i Srbija · Vidi više »

Katolička Crkva

Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.

2011. i Katolička Crkva · Katolička Crkva i Srbija · Vidi više »

Košarka

tricu tijekom Europskog košarkaškog prvenstva za žene 2005. Košarka je sport u kojem dva tima sastavljena od pet igrača koji pokušavaju ostvariti što više poena (bodova) ubacivanjem lopte kroz obruč koša pod organiziranim pravilima.

2011. i Košarka · Košarka i Srbija · Vidi više »

Libanon

Libanon, službeno Republika Libanon je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom istoku. Nalazi se na obali istočnog Sredozemlja, a graniči na sjeveru i istoku sa Sirijom, te na jugu s Izraelom. Libanon nazivaju i Švicarskom Srednjega istoka.

2011. i Libanon · Libanon i Srbija · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).

2011. i Mađarska · Mađarska i Srbija · Vidi više »

Rukomet

Rukomet je ekipni sport s loptom, u kojem se natječu dvije momčadi sa 7 igrača na svakoj strani.

2011. i Rukomet · Rukomet i Srbija · Vidi više »

Rumunjska

Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.

2011. i Rumunjska · Rumunjska i Srbija · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

2011. i Sjedinjene Američke Države · Sjedinjene Američke Države i Srbija · Vidi više »

Subotica

Subotica je najsjeverniji grad u Srbiji, drugi po broju stanovnika u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini.

2011. i Subotica · Srbija i Subotica · Vidi više »

UNESCO

UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.

2011. i UNESCO · Srbija i UNESCO · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

2011. i Zagreb · Srbija i Zagreb · Vidi više »

Zrenjanin

Zrenjanin (srp. Зрењанин, mađ. Nagybecskerek, slk. Zreňanin, rum. Becicherecul Mare, njem. Großbetschkerek) treći je najveći grad Vojvodine po broju stanovnika, sjedište Srednjobanatskog upravnog okruga i značajan industrijski i kulturni centar Banata.

2011. i Zrenjanin · Srbija i Zrenjanin · Vidi više »

1. prosinca

1.

1. prosinca i 2011. · 1. prosinca i Srbija · Vidi više »

1. siječnja

1.

1. siječnja i 2011. · 1. siječnja i Srbija · Vidi više »

1. svibnja

1.

1. svibnja i 2011. · 1. svibnja i Srbija · Vidi više »

11. studenoga

11.

11. studenoga i 2011. · 11. studenoga i Srbija · Vidi više »

12. ožujka

12.

12. ožujka i 2011. · 12. ožujka i Srbija · Vidi više »

13. srpnja

13.

13. srpnja i 2011. · 13. srpnja i Srbija · Vidi više »

14. siječnja

14.

14. siječnja i 2011. · 14. siječnja i Srbija · Vidi više »

15. veljače

15.

15. veljače i 2011. · 15. veljače i Srbija · Vidi više »

16. veljače

16.

16. veljače i 2011. · 16. veljače i Srbija · Vidi više »

1912.

Bez opisa.

1912. i 2011. · 1912. i Srbija · Vidi više »

1913.

Bez opisa.

1913. i 2011. · 1913. i Srbija · Vidi više »

1914.

Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.

1914. i 2011. · 1914. i Srbija · Vidi više »

1915.

Bez opisa.

1915. i 2011. · 1915. i Srbija · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

1918. i 2011. · 1918. i Srbija · Vidi više »

1928.

1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.

1928. i 2011. · 1928. i Srbija · Vidi više »

1929.

Bez opisa.

1929. i 2011. · 1929. i Srbija · Vidi više »

1934.

1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.

1934. i 2011. · 1934. i Srbija · Vidi više »

1943.

Bez opisa.

1943. i 2011. · 1943. i Srbija · Vidi više »

1946.

1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.

1946. i 2011. · 1946. i Srbija · Vidi više »

1948.

Bez opisa.

1948. i 2011. · 1948. i Srbija · Vidi više »

1953.

Bez opisa.

1953. i 2011. · 1953. i Srbija · Vidi više »

1959.

Bez opisa.

1959. i 2011. · 1959. i Srbija · Vidi više »

1962.

1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.

1962. i 2011. · 1962. i Srbija · Vidi više »

1963.

Bez opisa.

1963. i 2011. · 1963. i Srbija · Vidi više »

1967.

Bez opisa.

1967. i 2011. · 1967. i Srbija · Vidi više »

1971.

Bez opisa.

1971. i 2011. · 1971. i Srbija · Vidi više »

1972.

Bez opisa.

1972. i 2011. · 1972. i Srbija · Vidi više »

1981.

Bez opisa.

1981. i 2011. · 1981. i Srbija · Vidi više »

2. siječnja

2.

2. siječnja i 2011. · 2. siječnja i Srbija · Vidi više »

2. svibnja

2.

2. svibnja i 2011. · 2. svibnja i Srbija · Vidi više »

2006.

2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.

2006. i 2011. · 2006. i Srbija · Vidi više »

2011.

Bez opisa.

2011. i 2011. · 2011. i Srbija · Vidi više »

21. listopada

21.

2011. i 21. listopada · 21. listopada i Srbija · Vidi više »

25. studenoga

25.

2011. i 25. studenoga · 25. studenoga i Srbija · Vidi više »

27. siječnja

27.

2011. i 27. siječnja · 27. siječnja i Srbija · Vidi više »

28. lipnja

28.

2011. i 28. lipnja · 28. lipnja i Srbija · Vidi više »

4. veljače

4.

2011. i 4. veljače · 4. veljače i Srbija · Vidi više »

5. lipnja

5.

2011. i 5. lipnja · 5. lipnja i Srbija · Vidi više »

6. listopada

6.

2011. i 6. listopada · 6. listopada i Srbija · Vidi više »

9. listopada

9.

2011. i 9. listopada · 9. listopada i Srbija · Vidi više »

9. svibnja

9.

2011. i 9. svibnja · 9. svibnja i Srbija · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između 2011. i Srbija

2011. ima 756 odnose, a Srbija ima 577. Kao što im je zajedničko 62, Jaccard indeks 4.65% = 62 / (756 + 577).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između 2011. i Srbija. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »