Brže od pregledniku!Sličnosti između 2011. i Uskrs
2011. i Uskrs imaju 41 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Španjolska, Švedska, Beatifikacija, Brazil, Hrvatska, Katolička Crkva, Korizma, Krvavi Uskrs, Nacionalni park Plitvička jezera, Poljska, Rim, Rumunjska, Rusija, 1. svibnja, 1. travnja, 11. travnja, 15. travnja, 16. travnja, 19. travnja, 1912., 1916., 2. svibnja, 20. travnja, 2006., 2009., 2010., 2011., 2013., 2014., 21. ožujka, ..., 23. ožujka, 23. travnja, 24. travnja, 25. travnja, 27. ožujka, 28. ožujka, 28. travnja, 31. ožujka, 4. travnja, 5. svibnja, 9. travnja. Proširite indeks (11 više) »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Španjolska i 2011. · Španjolska i Uskrs ·
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Švedska i 2011. · Švedska i Uskrs ·
Beatifikacija
Papa Ivan Pavao II. beatificirao je više pokojnika negoli svi njegovi prethodnici zajedno. I sam je proglašen blaženim 1. svibnja 2011. Beatifikacija (latinski beatus, blagoslovljen, grčki: μακάριος, makarios i latinska riječ facere, učiniti) proglas je Katoličke crkve o mrtvim ljudima koji su po katoličkom vjerovanju dobili pristup Raju i sposobnost posredovanja u Boga u korist pojedinca koji se moli u njegovo ili njezino ime.
2011. i Beatifikacija · Beatifikacija i Uskrs ·
Brazil
Brazil (port. Brasil IPA bɾaˈziw), službeno Savezna Republika Brazil (port.
2011. i Brazil · Brazil i Uskrs ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
2011. i Hrvatska · Hrvatska i Uskrs ·
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
2011. i Katolička Crkva · Katolička Crkva i Uskrs ·
Korizma
nedjelju običaj je da se ljubičastim platnom pokrivaju križevi i slike po crkvama. Pepelnice, svećenik posipa kršćane pepelom. Korizma ili četrdesetnica (lat. quadragesima - četrdesetina) dio je liturgijske godine u kojemu se kršćani pokornički pripremaju za blagdan Uskrsa.
2011. i Korizma · Korizma i Uskrs ·
Krvavi Uskrs
Josipu Joviću na Plitvicama. Krvavi Uskrs je naziv za incident 31. ožujka 1991. godine u kojem su pale prve žrtve u Domovinskom ratu.
2011. i Krvavi Uskrs · Krvavi Uskrs i Uskrs ·
Nacionalni park Plitvička jezera
Nacionalni park Plitvička jezera osobita je geološka i hidrogeološka krška pojava.
2011. i Nacionalni park Plitvička jezera · Nacionalni park Plitvička jezera i Uskrs ·
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
2011. i Poljska · Poljska i Uskrs ·
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
2011. i Rumunjska · Rumunjska i Uskrs ·
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
2011. i Rusija · Rusija i Uskrs ·
1. svibnja
1.
1. svibnja i 2011. · 1. svibnja i Uskrs ·
1. travnja
1.
1. travnja i 2011. · 1. travnja i Uskrs ·
11. travnja
11.
11. travnja i 2011. · 11. travnja i Uskrs ·
15. travnja
15.
15. travnja i 2011. · 15. travnja i Uskrs ·
16. travnja
16.
16. travnja i 2011. · 16. travnja i Uskrs ·
19. travnja
19.
19. travnja i 2011. · 19. travnja i Uskrs ·
1912.
Bez opisa.
1912. i 2011. · 1912. i Uskrs ·
1916.
Bez opisa.
1916. i 2011. · 1916. i Uskrs ·
2. svibnja
2.
2. svibnja i 2011. · 2. svibnja i Uskrs ·
20. travnja
20.
20. travnja i 2011. · 20. travnja i Uskrs ·
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
2006. i 2011. · 2006. i Uskrs ·
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
2009. i 2011. · 2009. i Uskrs ·
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
2010. i 2011. · 2010. i Uskrs ·
2011.
Bez opisa.
2011. i 2011. · 2011. i Uskrs ·
2013.
Bez opisa.
2011. i 2013. · 2013. i Uskrs ·
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
2011. i 2014. · 2014. i Uskrs ·
21. ožujka
21.
2011. i 21. ožujka · 21. ožujka i Uskrs ·
23. ožujka
23.
2011. i 23. ožujka · 23. ožujka i Uskrs ·
23. travnja
23.
2011. i 23. travnja · 23. travnja i Uskrs ·
24. travnja
24.
2011. i 24. travnja · 24. travnja i Uskrs ·
25. travnja
25.
2011. i 25. travnja · 25. travnja i Uskrs ·
27. ožujka
27.
2011. i 27. ožujka · 27. ožujka i Uskrs ·
28. ožujka
28.
2011. i 28. ožujka · 28. ožujka i Uskrs ·
28. travnja
28.
2011. i 28. travnja · 28. travnja i Uskrs ·
31. ožujka
31.
2011. i 31. ožujka · 31. ožujka i Uskrs ·
4. travnja
4.
2011. i 4. travnja · 4. travnja i Uskrs ·
5. svibnja
5.
2011. i 5. svibnja · 5. svibnja i Uskrs ·
9. travnja
9.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što 2011. i Uskrs imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između 2011. i Uskrs
Usporedba između 2011. i Uskrs
2011. ima 756 odnose, a Uskrs ima 228. Kao što im je zajedničko 41, Jaccard indeks 4.17% = 41 / (756 + 228).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između 2011. i Uskrs. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
