Brže od pregledniku!Sličnosti između 2012. i 21. srpnja
2012. i 21. srpnja imaju 41 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Danska, Francuska, Franjo Tuđman, Hrvatski jezik, Italija, Mletačka Republika, Papa, Rusija, Turska, Veljko Rogošić, Zagreb, 1. siječnja, 1907., 1909., 1912., 1918., 1920., 1921., 1923., 1929., 1935., 1940., 1941., 1944., 1945., 1947., 1949., 1951., 1954., 1960., ..., 1961., 1965., 1967., 1971., 1974., 1977., 1983., 1988., 1992., 1995., 26. travnja. Proširite indeks (11 više) »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
2012. i Danska · 21. srpnja i Danska ·
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
2012. i Francuska · 21. srpnja i Francuska ·
Franjo Tuđman
Dr.
2012. i Franjo Tuđman · 21. srpnja i Franjo Tuđman ·
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
2012. i Hrvatski jezik · 21. srpnja i Hrvatski jezik ·
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
2012. i Italija · 21. srpnja i Italija ·
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
2012. i Mletačka Republika · 21. srpnja i Mletačka Republika ·
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
2012. i Papa · 21. srpnja i Papa ·
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
2012. i Rusija · 21. srpnja i Rusija ·
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
2012. i Turska · 21. srpnja i Turska ·
Veljko Rogošić
Veljko Rogošić (Kaštel Lukšić, 21. srpnja 1941.Veljko Rogošić:, Preuzeto 8. kolovoza 2012. − Split, 7. kolovoza 2012.Slobodna Dalmacija (7. kolovoza 2012.):, Preuzeto 8. kolovoza 2012.), hrvatski plivač, višestruki državni rekorder na 200 m delfin, 400 i 1500 m slobodno, te svjetski prvak u maratonskom plivanju.
2012. i Veljko Rogošić · 21. srpnja i Veljko Rogošić ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
2012. i Zagreb · 21. srpnja i Zagreb ·
1. siječnja
1.
1. siječnja i 2012. · 1. siječnja i 21. srpnja ·
1907.
Bez opisa.
1907. i 2012. · 1907. i 21. srpnja ·
1909.
Bez opisa.
1909. i 2012. · 1909. i 21. srpnja ·
1912.
Bez opisa.
1912. i 2012. · 1912. i 21. srpnja ·
1918.
Bez opisa.
1918. i 2012. · 1918. i 21. srpnja ·
1920.
Bez opisa.
1920. i 2012. · 1920. i 21. srpnja ·
1921.
Bez opisa.
1921. i 2012. · 1921. i 21. srpnja ·
1923.
Bez opisa.
1923. i 2012. · 1923. i 21. srpnja ·
1929.
Bez opisa.
1929. i 2012. · 1929. i 21. srpnja ·
1935.
Bez opisa.
1935. i 2012. · 1935. i 21. srpnja ·
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
1940. i 2012. · 1940. i 21. srpnja ·
1941.
Bez opisa.
1941. i 2012. · 1941. i 21. srpnja ·
1944.
Bez opisa.
1944. i 2012. · 1944. i 21. srpnja ·
1945.
Bez opisa.
1945. i 2012. · 1945. i 21. srpnja ·
1947.
Bez opisa.
1947. i 2012. · 1947. i 21. srpnja ·
1949.
Bez opisa.
1949. i 2012. · 1949. i 21. srpnja ·
1951.
Bez opisa.
1951. i 2012. · 1951. i 21. srpnja ·
1954.
Bez opisa.
1954. i 2012. · 1954. i 21. srpnja ·
1960.
Bez opisa.
1960. i 2012. · 1960. i 21. srpnja ·
1961.
Bez opisa.
1961. i 2012. · 1961. i 21. srpnja ·
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
1965. i 2012. · 1965. i 21. srpnja ·
1967.
Bez opisa.
1967. i 2012. · 1967. i 21. srpnja ·
1971.
Bez opisa.
1971. i 2012. · 1971. i 21. srpnja ·
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
1974. i 2012. · 1974. i 21. srpnja ·
1977.
Bez opisa.
1977. i 2012. · 1977. i 21. srpnja ·
1983.
Bez opisa.
1983. i 2012. · 1983. i 21. srpnja ·
1988.
Bez opisa.
1988. i 2012. · 1988. i 21. srpnja ·
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
1992. i 2012. · 1992. i 21. srpnja ·
1995.
Bez opisa.
1995. i 2012. · 1995. i 21. srpnja ·
26. travnja
26.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što 2012. i 21. srpnja imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između 2012. i 21. srpnja
Usporedba između 2012. i 21. srpnja
2012. ima 773 odnose, a 21. srpnja ima 191. Kao što im je zajedničko 41, Jaccard indeks 4.25% = 41 / (773 + 191).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između 2012. i 21. srpnja. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
