Brže od pregledniku!
98 odnosi: Andrija Dũng-Lạc, Antun Dujlović, Škotska, Češka, Beatifikacija, Benjamin Disraeli, Bijela, Blagoje Bersa, Bosna i Hercegovina, Charles de Gaulle, Crvena, Estonija, Europska unija, Francis Scott Fitzgerald, Francuska, Frank Zappa, George Patton, Giovanni Boccaccio, Grb Republike Hrvatske, Gregorijanski kalendar, Hermann Joseph Muller, Husinska buna, Ivan Generalić, Ivan Vitić, Ivan Zvonimir Čičak, Ivo Benko, Jane Fonda, Jean Racine, Josif Staljin, Jugoslavenska narodna armija, Juraj Gospodnetić, Krešimir Barišić, Krsto A. Mažuranić, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Milan Babić (političar), Milan Marjanović, Naiva, Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije, Petar Kanizije, Plava, Plodovi zemlje, Poljska, Prijestupna godina, Prirodni satelit, Prva proleterska brigada NOVJ-a, Republika Srpska Krajina, Rudo, ..., Samuel L. Jackson, Saparmyrat Nyýazow, Slovačka, Slovenija, Sveta Stolica, Waldemar Maksimilijan Nestor, Zastava Republike Hrvatske, Zemlja, 1313., 1375., 1521., 1597., 1639., 1785., 1839., 1873., 1879., 1881., 1885., 1890., 1896., 1903., 1914., 1917., 1920., 1934., 1937., 1940., 1941., 1942., 1945., 1948., 1953., 1955., 1957., 1958., 1967., 1968., 1971., 1986., 1988., 1990., 1992., 1993., 2006., 2007., 2012., 2014.. Proširite indeks (48 više) »
Andrija Dũng-Lạc
Sveti Andrija Dũng-Lạc (vijetnamski: Anrê Trần An Dũng Lạc) (Kinh Bắc, oko 1785. – Hanoi, 21. prosinca 1839.) - vijetnamski svećenik, svetac mučenik.
Novi!!: 21. prosinca i Andrija Dũng-Lạc · Vidi više »
Antun Dujlović
Antun Dujlović (Ružići, župa Ivanjska, 26. lipnja 1914. – Gumjera kod Prnjavora, 11. srpnja 1943.), katolički svećenik Banjolučke biskupije.
Novi!!: 21. prosinca i Antun Dujlović · Vidi više »
Škotska
Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.
Novi!!: 21. prosinca i Škotska · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: 21. prosinca i Češka · Vidi više »
Beatifikacija
Papa Ivan Pavao II. beatificirao je više pokojnika negoli svi njegovi prethodnici zajedno. I sam je proglašen blaženim 1. svibnja 2011. Beatifikacija (latinski beatus, blagoslovljen, grčki: μακάριος, makarios i latinska riječ facere, učiniti) proglas je Katoličke crkve o mrtvim ljudima koji su po katoličkom vjerovanju dobili pristup Raju i sposobnost posredovanja u Boga u korist pojedinca koji se moli u njegovo ili njezino ime.
Novi!!: 21. prosinca i Beatifikacija · Vidi više »
Benjamin Disraeli
Benjamin Disraeli Benjamin Disraeli, prvi earl od Beaconsfielda (London, 21. prosinca 1804. — London, 19. travnja 1881.) - britanski konzervativni državnik i književnik.
Novi!!: 21. prosinca i Benjamin Disraeli · Vidi više »
Bijela
Bijela boja Bijela je boja.
Novi!!: 21. prosinca i Bijela · Vidi više »
Blagoje Bersa
Blagoje Bersa Blagoje Bersa (rođen kao Benito Bersa, Dubrovnik, 21. prosinca 1873. – Zagreb, 1. siječnja 1934.), hrvatski skladatelj i glazbeni pedagog.
Novi!!: 21. prosinca i Blagoje Bersa · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: 21. prosinca i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Charles de Gaulle
Charles André Joseph Marie de Gaulle (Lille, 22. studenog 1890. – Colombey-les-deux-Eglises, 9. studenog 1970.), u Francuskoj često nazivan Général de Gaulle, je bio francuski general i državnik, vršitelj dužnosti 18.
Novi!!: 21. prosinca i Charles de Gaulle · Vidi više »
Crvena
Crvena boja Crvena boja.
Novi!!: 21. prosinca i Crvena · Vidi više »
Estonija
Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.
Novi!!: 21. prosinca i Estonija · Vidi više »
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Novi!!: 21. prosinca i Europska unija · Vidi više »
Francis Scott Fitzgerald
Francis Scott Fitzgerald (Saint Paul, Minnesota, 24. rujna 1896. – Hollywood, 21. prosinca 1940.) - američki romanopisac i novelist, koji je obilježio tzv.
Novi!!: 21. prosinca i Francis Scott Fitzgerald · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: 21. prosinca i Francuska · Vidi više »
Frank Zappa
Frank Vincent Zappa (Baltimore, Maryland, 21. prosinca 1940. – Laurel Canyon, 4. prosinca 1993.), bio je američki skladatelj, glazbenik i filmski redatelj.
Novi!!: 21. prosinca i Frank Zappa · Vidi više »
George Patton
General George Smith Patton Junior (11. studenog 1885. – 21. prosinca 1945.), vodeći američki general u Drugom svjetskom ratu.
Novi!!: 21. prosinca i George Patton · Vidi više »
Giovanni Boccaccio
'''Giovanni Boccaccio''' '''Giovanni Boccaccio''' Giovanni Boccaccio (16. lipnja 1313. – 21. prosinca 1375.), talijanski pisac.
Novi!!: 21. prosinca i Giovanni Boccaccio · Vidi više »
Grb Republike Hrvatske
Grb Republike Hrvatske povijesni je hrvatski grb, koji se nalazi na hrvatskoj zastavi.
Novi!!: 21. prosinca i Grb Republike Hrvatske · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 21. prosinca i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Hermann Joseph Muller
Hermann Joseph "H.
Novi!!: 21. prosinca i Hermann Joseph Muller · Vidi više »
Husinska buna
Spomenik Husinskim rudarima Husinska buna, bio je oružani otpor rudara rudnika Kreke protiv nasilja organa državne vlasti tijekom generalnog štrajka rudara Bosne i Hercegovine, od 21. do 28. prosinca 1920. godine, nazvan po rudarskom selu Husinu kod Tuzle.
Novi!!: 21. prosinca i Husinska buna · Vidi više »
Ivan Generalić
Ivan Generalić (Hlebine, 21. prosinca 1914. – Koprivnica, 27. studenoga 1992.), hrvatski naivni slikar.
Novi!!: 21. prosinca i Ivan Generalić · Vidi više »
Ivan Vitić
Ivan Vitić (Šibenik, 21. veljače 1917. – Zagreb, 21. prosinca 1986.), hrvatski arhitekt.
Novi!!: 21. prosinca i Ivan Vitić · Vidi više »
Ivan Zvonimir Čičak
Ivan Zvonimir Čičak (Zagreb, 10. kolovoza 1947.), hrvatski političar.
Novi!!: 21. prosinca i Ivan Zvonimir Čičak · Vidi više »
Ivo Benko
Ivo Benko barun Bojnički (Johann Benko Freiherr von Boinik; Karlovac, 26. rujna 1851. Gorica, 21. prosinca 1903.), prvi hrvatski profesionalni astronom.
Novi!!: 21. prosinca i Ivo Benko · Vidi više »
Jane Fonda
Jane Fonda (New York City, SAD, 21. prosinca 1937.) je američka glumica, spisateljica, politička aktivistica, bivša manekenka i guru fitnessa.
Novi!!: 21. prosinca i Jane Fonda · Vidi više »
Jean Racine
Jean Racine Jean Racine (22. prosinca 1639. – 21. travnja 1699.), francuski dramatičar, jedan od "velike trojice" 17. stoljeća u Francuskoj (ostala dva su Moliere i Corneille).
Novi!!: 21. prosinca i Jean Racine · Vidi više »
Josif Staljin
Josif Visarionovič Staljin, ili Iosif Besarion (Soso) Džugašvili (gruzijski: Iosseb (Soso) Besarionis dze Džugašvilii, იოსებ (სოსო) ბესარიონის ძე ჯუღაშვილი, ruski: Иосиф Виссарионович Сталин) (Gori, Gruzija, 18. prosinca 1878. – Moskva, 5. ožujka 1953.), bio je sovjetski političar, državnik te komunistički diktator.
Novi!!: 21. prosinca i Josif Staljin · Vidi više »
Jugoslavenska narodna armija
Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.
Novi!!: 21. prosinca i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »
Juraj Gospodnetić
Don Juraj Gospodnetić Don (Đorđo) Juraj Gospodnetić (Postira, 9. siječnja 1910. – Bosansko Grahovo, 27. srpnja 1941.), bio je rimokatolički svećenik.
Novi!!: 21. prosinca i Juraj Gospodnetić · Vidi više »
Krešimir Barišić
Velečasni Krešo Barišić (Jajce, 27. srpnja 1907. Krnjeuša, 9. kolovoza 1941.), hrvatski katolički svećenik iz BiH.
Novi!!: 21. prosinca i Krešimir Barišić · Vidi više »
Krsto A. Mažuranić
Krsto A. Mažuranić (Crikvenica, 1. rujna 1942. – Samobor, 21. prosinca 2012.) hrvatski književnik, prevoditelj, urednik, središnja osoba hrvatskog fandoma i SF scene.
Novi!!: 21. prosinca i Krsto A. Mažuranić · Vidi više »
Latvija
Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom. Latvija zauzima površinu od 64 589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju umjerene klime. Glavni i najveći grad u državi je Riga. Latvijci pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini Balta i govore letonskim jezikom, jednim od dva preživjela baltička jezika. Rusi su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, švedske, poljsko-litavske i ruske vladavine, koju je uglavnom provodila baltička njemačka aristokracija, Republika Latvija uspostavljena je 18. studenoga 1918. kada se odvojila od Njemačkoga Carstva i proglasila neovisnost nakon Prvoga svjetskoga rata. Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više autokratska. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon državnoga udara 1934. kojime na vlast dolazi Kārlis Ulmanis. Latvija je izgubila neovisnost početkom Drugoga svjetskoga rata, najprije njezinom aneksijom u Sovjetski Savez, nakon čega je uslijedila invazija i okupacija Trećega Reicha 1941., te ponovna sovjetska okupacija 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „raspjevana revolucija”, koja završava obnovom neovisnosti 21. kolovoza 1991. Od tada je Latvija unitarna demokratska parlamentarna republika. Latvija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim bruto domaćim proizvodom, a nalazi se i vrlo visoko u Indeksu ljudskoga razvoja. Latvija je članica Europske unije, eurozone, NATO-a, Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda, Vijeća država Baltičkoga mora, Međunarodnoga monetarnoga fonda, Nordijsko-baltičke osmorice, Nordijske investicijske banke, Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Svjetske trgovinske organizacije.
Novi!!: 21. prosinca i Latvija · Vidi više »
Litva
Litva (lit. Lietuva) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast). Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe. Tijekom 15. stoljeća bila je u savezu s Poljskom što se danas vidi po vjerskom sastavu – Litva je jedina baltička država u kojoj su stanovnici najvećim dijelom rimokatolici. Za razliku od ostalih baltičkih država bila je usmjerena prema svojoj unutrašnjosti, a ne prema obali. Kako je imala dosta poljoprivrednoga tla Litavci su se najviše bavili poljoprivredom. Preko litavskoga teritorija vodi i kopneni put iz Rusije u eksklavu Kalinjingrad što Litvi daje geoprometnu važnost. Od 1. svibnja 2004. Litva je članica Europske unije. Osim toga, članica je Europskog vijeća, NATO-a i Ujedinjenih naroda.
Novi!!: 21. prosinca i Litva · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: 21. prosinca i Mađarska · Vidi više »
Malta
Malta, službeno Republika Malta (malteški: Repubblika ta' Malta, engleski: Republic of Malta) otočna je država u Sredozemnom moru. Ova država sastoji se od nekoliko otoka i otočića, od kojih su tri naseljena. Najveći otok je Malta na kojem živi najveći dio stanovništva zemlje. Ova zemlja u kojoj živi nešto više od pola milijuna stanovnika je, s obzirom na površinu, jedna od najgušće naseljenih zemalja svijeta. Malteško otočje nalazi se nedaleko od Sicilije (Italija), te manje od 300 km od obale Afrike. Zbog svog strateškog položaja, Maltom su tijekom povijesti vladale mnoge sile, kao što su Feničani, Rimljani, Fatimidi, Ivanovci i Britanci. Od 21. rujna 1964. Malta je neovisna od Velike Britanije, a od 1. svibnja 2004. članica Europske unije. Malta je izrazito katolička zemlja, s jednim od najvećih postotaka udjela rimokatolika u stanovništvu na svijetu. Kršćanstvo je na Maltu donio apostol sveti Pavao, koji je na ovom otočju doživio brodolom. Službeni jezici Malte su malteški i engleski. Talijanski također ima veliku važnost u državi, jer je bio službeni jezik do 1934. godine.
Novi!!: 21. prosinca i Malta · Vidi više »
Milan Babić (političar)
Milan Babić (Kukar blizu Sinja, 26. veljače 1956. – Haag, 5. ožujka 2006.), pobunjenički srpski političar iz Hrvatske i osuđeni ratni zločinac.
Novi!!: 21. prosinca i Milan Babić (političar) · Vidi više »
Milan Marjanović
Milan Marjanović (Kastav, 12. svibnja 1879. – Zagreb, 21. prosinca 1955.), hrvatski književnik, političar, filmski djelatnik i ideolog predratnog jugoslavenstva.
Novi!!: 21. prosinca i Milan Marjanović · Vidi više »
Naiva
Trgu bana Jelačića oslikano u maniri naive. Oslikali su ga slikari naivci članovi Udruge hlebinskih slikara i kipara, Udruge "Molvarski likovni krug" i Likovne sekcije "Podravka 72".http://www.tz-koprivnicko-krizevacka.hr/index.php?option.
Novi!!: 21. prosinca i Naiva · Vidi više »
Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije
Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije, punim nazivom Narodnooslobodilačka partizanska i dobrovoljačka vojska Jugoslavije (NOP DVJ) ili Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije (NOV i POJ), kraće i popularnije partizani, naziv je za oružane snage koje su vodile narodnooslobodilački rat na području Jugoslavije tijekom Drugoga svjetskoga rata pod vodstvom tadašnje Komunističke partije Jugoslavije.
Novi!!: 21. prosinca i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije · Vidi više »
Petar Kanizije
Sveti Petar Kanizije (niz. Pieter de Hondt; Nijmegen, 8. svibnja 1521. – Freiburg, 21. prosinca 1597.) bio je nizozemski isusovački svećenik, teolog i propovjednik.
Novi!!: 21. prosinca i Petar Kanizije · Vidi više »
Plava
Plava boja Plava boja.
Novi!!: 21. prosinca i Plava · Vidi više »
Plodovi zemlje
Plodovi zemlje je emisija Hrvatske radiotelevizije o selu, poljoprivredi i ribarstvu.
Novi!!: 21. prosinca i Plodovi zemlje · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: 21. prosinca i Poljska · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 21. prosinca i Prijestupna godina · Vidi više »
Prirodni satelit
Mjeseci Sunčevog sustava u usporedbi s našim planetom, Zemljom Prirodni satelit je nebesko tijelo koje kruži oko većeg nebeskog tijela, obično planeta.
Novi!!: 21. prosinca i Prirodni satelit · Vidi više »
Prva proleterska brigada NOVJ-a
Prva proleterska narodnooslobodilačka udarna brigada je bila prva partizanska brigada u okupiranoj Jugoslaviji.
Novi!!: 21. prosinca i Prva proleterska brigada NOVJ-a · Vidi više »
Republika Srpska Krajina
Republika Srpska Krajina, skraćeno RSK (srp. Република Српска Крајина, РСК) bila je međunarodno nepriznata marionetska srpska paradržava unutar Hrvatske, u funkciji stvaranja Velike Srbije.
Novi!!: 21. prosinca i Republika Srpska Krajina · Vidi više »
Rudo
Rudo je grad i središte istoimene općine na krajnjem istoku Bosne i Hercegovine, u blizini granice sa Sandžakom (Srbija).
Novi!!: 21. prosinca i Rudo · Vidi više »
Samuel L. Jackson
Samuel Leroy Jackson (rođen 21. prosinca 1948.), američki glumac.
Novi!!: 21. prosinca i Samuel L. Jackson · Vidi više »
Saparmyrat Nyýazow
Saparmyrat Nyýazow (Ašgabat, 19. veljače 1940. – Ašgabat, 21. prosinca 2006.) najmoćnija ličnost Turkmenistana u periodu od 1985. do 2006. godine.
Novi!!: 21. prosinca i Saparmyrat Nyýazow · Vidi više »
Slovačka
Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.
Novi!!: 21. prosinca i Slovačka · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: 21. prosinca i Slovenija · Vidi više »
Sveta Stolica
Grb Svete Stolice Sveta Stolica (lat. Sancta Sedes) ili Apostolska Stolica označava vrhovnu vlast Katoličke Crkve, odnosno papu i Rimsku kuriju.
Novi!!: 21. prosinca i Sveta Stolica · Vidi više »
Waldemar Maksimilijan Nestor
Waldemar Maksimilijan Nestor (Gross Strehlitz, 12. prosinca 1888. – Trubar kod Drvara, 27. srpnja 1941.), bio je rimokatolički svećenik.
Novi!!: 21. prosinca i Waldemar Maksimilijan Nestor · Vidi više »
Zastava Republike Hrvatske
Zastava Republike Hrvatske jedan je od državnih simbola Republike Hrvatske, službeno usvojena 21. prosinca 1990. godine.
Novi!!: 21. prosinca i Zastava Republike Hrvatske · Vidi više »
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Novi!!: 21. prosinca i Zemlja · Vidi više »
1313.
Bez opisa.
Novi!!: 21. prosinca i 1313. · Vidi više »
1375.
Bez opisa.
Novi!!: 21. prosinca i 1375. · Vidi više »
1521.
Bez opisa.
Novi!!: 21. prosinca i 1521. · Vidi više »
1597.
Bez opisa.
Novi!!: 21. prosinca i 1597. · Vidi više »
1639.
Bez opisa.
Novi!!: 21. prosinca i 1639. · Vidi više »
1785.
Bez opisa.
Novi!!: 21. prosinca i 1785. · Vidi više »
1839.
Bez opisa.
Novi!!: 21. prosinca i 1839. · Vidi više »
1873.
Bez opisa.
Novi!!: 21. prosinca i 1873. · Vidi više »
1879.
Bez opisa.
Novi!!: 21. prosinca i 1879. · Vidi više »
1881.
Bez opisa.
Novi!!: 21. prosinca i 1881. · Vidi više »
1885.
Bez opisa.
Novi!!: 21. prosinca i 1885. · Vidi više »
1890.
Bez opisa.
Novi!!: 21. prosinca i 1890. · Vidi više »
1896.
Bez opisa.
Novi!!: 21. prosinca i 1896. · Vidi više »
1903.
Bez opisa.
Novi!!: 21. prosinca i 1903. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: 21. prosinca i 1914. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: 21. prosinca i 1917. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: 21. prosinca i 1920. · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: 21. prosinca i 1934. · Vidi više »
1937.
Bez opisa.
Novi!!: 21. prosinca i 1937. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: 21. prosinca i 1940. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: 21. prosinca i 1941. · Vidi više »
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
Novi!!: 21. prosinca i 1942. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: 21. prosinca i 1945. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: 21. prosinca i 1948. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: 21. prosinca i 1953. · Vidi više »
1955.
Bez opisa.
Novi!!: 21. prosinca i 1955. · Vidi više »
1957.
Bez opisa.
Novi!!: 21. prosinca i 1957. · Vidi više »
1958.
Bez opisa.
Novi!!: 21. prosinca i 1958. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: 21. prosinca i 1967. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: 21. prosinca i 1968. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: 21. prosinca i 1971. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: 21. prosinca i 1986. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: 21. prosinca i 1988. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: 21. prosinca i 1990. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: 21. prosinca i 1992. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: 21. prosinca i 1993. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: 21. prosinca i 2006. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: 21. prosinca i 2007. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: 21. prosinca i 2012. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: 21. prosinca i 2014. · Vidi više »
