Brže od pregledniku!
191 odnosi: Afrika, Alan Shepard, Alberico Crescitelli, Aleksandar Solženjicin, Alija Alijagić, Alija Izetbegović, Austrija, Šri Lanka, Ženeva, Banat, Bangladeš, Beč, Belgija, Beograd, Berane, Cipar, Claus von Stauffenberg, Commonwealth (zajednica država), Dalmatinski sabor, Dan državnosti, Daniel (prorok), Danska, Delnice, Demokratska Federativna Jugoslavija, Dimitrija Demeter, Dinko Štambak, Dominus ac Redemptor, Družba Isusova, Dubravko Škiljan, Edward B. Lewis, Egipat, Elektromagnetizam, Erling Haaland, Ernest Hemingway, Estonija, Filip II., španjolski kralj, Fizičar, Francuska, Franjo Tuđman, Genova, Glazbeni singl, Golf, Goražde, Grčka, Gregorijanski kalendar, Habsburška Monarhija, Hans Christian Ørsted, Hans Fallada, Hrvatske svjetske igre, Hrvatski jezik, ..., Hrvatsko vijeće obrane, Hrvoje Šarinić, Indija, Inkvizicija, Iran, Italija, Jerry Goldsmith, Johann Nepomuk Mälzel, Jordan Kuničić, Katanga, Klement XIV., Kraljevina Jugoslavija, Krste Juras, Latvija, Leopold I., Litva, Long John Baldry, Manuel II. Paleolog, Marina Poklepović, Matthias Joseph Scheeben, Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, Meksiko, Milorad Drašković, Mjesec, Mletačka Republika, Moskva, Nada Klaić, Napoleon Bonaparte, Nepal, Nizozemska, Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu, Nobelova nagrada za mir, Osmansko Carstvo, Pakistan, Pancho Villa, Papa, Pavao III., Petar Calungsod, Požarevački mir, Poljska, Prijestupna godina, Progonstvo, Radovan Karadžić, Ralph Craig, Robert Burns, Robin Williams, Rusija, Sava, Sirimavo Bandaranaike, Sovjetski Savez, Srbija, Srijem, The Shadows, Tihomir Blaškić, Transsibirska pruga, Turska, Vanja Iveša, Veljko Rogošić, Vladivostok, Zagreb, 1. siječnja, 1246., 1350., 1425., 1542., 1588., 1654., 1672., 1718., 1759., 1772., 1773., 1774., 1796., 1798., 1811., 1816., 1820., 1831., 1835., 1838., 1863., 1872., 1873., 1883., 1888., 1889., 1899., 1900., 1904., 1907., 1908., 1909., 1912., 1918., 1920., 1921., 1923., 1929., 1935., 1940., 1941., 1944., 1945., 1947., 1949., 1951., 1954., 1960-ih, 1960., 1961., 1965., 1967., 1971., 1972., 1973., 1974., 1977., 1981., 1983., 1988., 1989., 1992., 1993., 1994., 1995., 1998., 2000., 2001., 2002., 2004., 2005., 2006., 2007., 2008., 2012., 2014., 2017., 26. travnja, 29. srpnja, 976.. Proširite indeks (141 više) »
Afrika
Keniji kisru. Nubijski svirač flaute. Afrika je drugi svjetski kontinent po veličini i broju stanovnika, nakon Azije.
Novi!!: 21. srpnja i Afrika · Vidi više »
Alan Shepard
Alan Shepard punog imena Alan Bartlett Shepard, Jr. (Derry, New Hampshire 18. studenog 1923. – Pebble Beach, Kalifornija, 21. srpnja 1998.), bio je američki astronaut i pilot Američke mornarice.
Novi!!: 21. srpnja i Alan Shepard · Vidi više »
Alberico Crescitelli
Sveti Alberik (Alberico) Crescitelli (kin. 郭锡德), talijanski katolički svećenik, misionar u Kini i mučenik, žrtva Boksačkog ustanka.
Novi!!: 21. srpnja i Alberico Crescitelli · Vidi više »
Aleksandar Solženjicin
Aleksandar Isajevič Solženjicin (ruski: Александр Исаевич Солженицын, Aleksandr Isaevič Solženicyn; Kislovodsk, 11. prosinca 1918. – Moskva, 3. kolovoza 2008.), ruski prozaist, politički zatvorenik, najistaknutije ime književnog otpora Staljinu i sovjetskom totalitarizmu.
Novi!!: 21. srpnja i Aleksandar Solženjicin · Vidi više »
Alija Alijagić
Alija Alijagić (Bijeljina, 1896. – Zagreb, 8. ožujka 1922.), bosanskohercegovački je komunist bošnjačkog podrijetla, pripadnik organizacije Crvena pravda, a u povijesti je upamćen kao atentator na jugoslavenskog ministra unutarnjih poslova Milorada Draškovića.
Novi!!: 21. srpnja i Alija Alijagić · Vidi više »
Alija Izetbegović
Alija Izetbegović (Bosanski Šamac, 8. kolovoza 1925. – Sarajevo, 19. listopada 2003.), bio je bosanskohercegovački političar i islamski aktivist bošnjačkog podrijetla, predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine od 1992.
Novi!!: 21. srpnja i Alija Izetbegović · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: 21. srpnja i Austrija · Vidi više »
Šri Lanka
Šri Lanka, službeno Demokratska Socijalistička Republika Šri Lanka je otočna država u južnoj Aziji.
Novi!!: 21. srpnja i Šri Lanka · Vidi više »
Ženeva
Ženeva (fr. Genève, njem. Genf, tal. Ginevra, roh. Genevra) je drugi grad po veličini u Švicarskoj.
Novi!!: 21. srpnja i Ženeva · Vidi više »
Banat
Položaj Banata u Europi Karta Banata Banat (rumunjski: Banat, srpski: Банат ili Banat, mađarski: Bánát ili Bánság, njemački: Banat, slovački: Banát, banatskobugarski: Banát) je pokrajina u Rumunjskoj, Srbiji (Vojvodini) i Mađarskoj.
Novi!!: 21. srpnja i Banat · Vidi više »
Bangladeš
Bangladeš, službeno Narodna Republika Bangladeš je država u južnoj Aziji.
Novi!!: 21. srpnja i Bangladeš · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: 21. srpnja i Beč · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: 21. srpnja i Belgija · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: 21. srpnja i Beograd · Vidi više »
Berane
Berane su općina u Gornjem Polimlju, u Sandžaku, na sjeveroistoku Crne Gore.
Novi!!: 21. srpnja i Berane · Vidi više »
Cipar
Cipar je otočna država u istočnom Sredozemlju. Cipar je dugo bio raskrižje Europe, Azije i Afrike, i još uvijek su prisutni mnogi tragovi drevnih civilizacija – rimske, bizantinske i venecijanske. Glavne gospodarske aktivnosti otoka su turizam, trgovačka mornarica, izvoz odjeće i farmaceutskih proizvoda, te poslovne usluge. Gospodarstvo Cipra je gospodarstvo s visokim dohotkom prema Svjetskoj banki. Od turske invazije 1974. zemlja je de facto podijeljena na veći međunarodno priznati južni dio nastanjen uglavnom Grcima i manji sjeverni dio – samoproglašenu Tursku Republiku Sjeverni Cipar.
Novi!!: 21. srpnja i Cipar · Vidi više »
Claus von Stauffenberg
Claus Phillip Maria Graf Schenk von Stauffenberg (Jettingen, 15. studenog 1907. – Berlin, 21. srpnja 1944.), njemački aristokrat, časnik i sudionik puča poznatijeg pod nazivom Operacija Walküre.
Novi!!: 21. srpnja i Claus von Stauffenberg · Vidi više »
Commonwealth (zajednica država)
Britanska zajednica naroda Commonwealth (eng. Commonwealth of Nations, ili kraće Commonwealth; slobodno prevedeno Zajednica nacija) je zajednica država od kojih je većina nekoć bila dio Britanskog Carstva.
Novi!!: 21. srpnja i Commonwealth (zajednica država) · Vidi više »
Dalmatinski sabor
Dalmatinski sabor bilo je predstavničko tijelo Kraljevine Dalmacije pod austrijskom upravom nakon Bachova apsolutizma.
Novi!!: 21. srpnja i Dalmatinski sabor · Vidi više »
Dan državnosti
Dan državnosti je dogovoreni datum na koji se proslavama obilježava konstituiranje naroda ili ne-suverene države.
Novi!!: 21. srpnja i Dan državnosti · Vidi više »
Daniel (prorok)
Sikstinskoj kapeli Daniel je ime starozavjetnog proroka, koji je autor istoimene biblijske knjige.
Novi!!: 21. srpnja i Daniel (prorok) · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: 21. srpnja i Danska · Vidi više »
Delnice
Delnice su grad u Hrvatskoj.
Novi!!: 21. srpnja i Delnice · Vidi više »
Demokratska Federativna Jugoslavija
Demokratska Federativna Jugoslavija je ime koje je Jugoslavija u prijelaznom razdoblju između Prve Jugoslavije i Druge Jugoslavije, od 7.
Novi!!: 21. srpnja i Demokratska Federativna Jugoslavija · Vidi više »
Dimitrija Demeter
Dimitrija Demeter (Zagreb, 21. srpnja 1811. – Zagreb, 24. lipnja 1872.), bio je hrvatski pjesnik, dramatičar, prevoditelj, publicist, kazališni kritičar, književni i kazališni djelatnik.
Novi!!: 21. srpnja i Dimitrija Demeter · Vidi više »
Dinko Štambak
Dinko Štambak (Donji Dolac, 21. srpnja 1912. – Pariz, 24. travnja 1989.), hrvatski književnik i prevoditelj.
Novi!!: 21. srpnja i Dinko Štambak · Vidi više »
Dominus ac Redemptor
Dominus ac Redemptor je bila papinska bula kojom je Klement XIV. 21. srpnja 1773. godine dokinuo Družbu Isusovu.
Novi!!: 21. srpnja i Dominus ac Redemptor · Vidi više »
Družba Isusova
Družba Isusova (lat. Societas Jesu, S.J., SJ ili SI) je katolički crkveni red koji su utemeljili Ignacije Lojolski i njegovi drugovi: Franjo Ksaverski, Alfonso Salmeron, Diego Laínez, Nicolas Bobadilla, Petar Faber i Simão Rodrigues.
Novi!!: 21. srpnja i Družba Isusova · Vidi više »
Dubravko Škiljan
Dubravko Škiljan (Zagreb, 31. listopada 1949. — Zagreb, 21. srpnja 2007.), hrvatski jezikoslovac, semiotičar, filolog i prevoditelj.
Novi!!: 21. srpnja i Dubravko Škiljan · Vidi više »
Edward B. Lewis
Edward Bok Lewis (20. svibnja 1918. -, 21. srpnja 2004.), američki genetičar.
Novi!!: 21. srpnja i Edward B. Lewis · Vidi više »
Egipat
Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.
Novi!!: 21. srpnja i Egipat · Vidi više »
Elektromagnetizam
Najjednostavniji je elektromagnet električna zavojnica kroz koju može teći električna struja. električnih naboja. Ako postavimo električni vodič unutar potkovastog magneta, čim se uključi električna struja, vodič će se otkloniti. silu od 2 ∙ 10-7 njutna po metru (N/m). Prednja strana zvučnika. Elektromagnetizam je grana klasične fizike koja istražuje uzroke i uzajamnu povezanost električnih i magnetskih pojava, objašnjava svjetlosne pojave i zakone optike, te sve ostale vrste elektromagnetskih valova.
Novi!!: 21. srpnja i Elektromagnetizam · Vidi više »
Erling Haaland
Erling Braut Haaland, rođen kao Erling Braut Håland (Leeds, 21. srpnja 2000.) norveški je nogometaš koji igra na poziciji napadača.
Novi!!: 21. srpnja i Erling Haaland · Vidi više »
Ernest Hemingway
Ernest Miller Hemingway (Oak Park, Illinois, 21. srpnja 1899. – Ketchum, Idaho, 2. srpnja 1961.), američki romanopisac.
Novi!!: 21. srpnja i Ernest Hemingway · Vidi više »
Estonija
Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.
Novi!!: 21. srpnja i Estonija · Vidi više »
Filip II., španjolski kralj
Filip II. (španjolski Felipe II), (Valladolid, 21. svibnja 1527. – El Escorial kod Madrida, 13. rujna 1598.), španjolski kralj (1556. – 1598.), kralj Napulja i Sicilije (1554. – 1598.), kralj Engleske (suvladar s Marijom I.) (1554. – 1558.), gospodar Nizozemske (od 1555.), kralj Portugala (kao Filip I., od 1580. do 1598.) i kralj Čilea (1554. – 1556.) iz dinastije Habsburg.
Novi!!: 21. srpnja i Filip II., španjolski kralj · Vidi više »
Fizičar
Fizičari su znanstvenici kojima je područje interesa i istraživanja fizika.
Novi!!: 21. srpnja i Fizičar · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: 21. srpnja i Francuska · Vidi više »
Franjo Tuđman
Dr.
Novi!!: 21. srpnja i Franjo Tuđman · Vidi više »
Genova
Genova (ligurski jezik: Zena) je grad u sjevernoj Italiji, glavni grad pokrajine Genova i regije Ligurija.
Novi!!: 21. srpnja i Genova · Vidi više »
Glazbeni singl
Klasična gramofonska singl ploča Glazbeni singl je uglazbljena pjesma koja se distribuira putem nosača zvuka, radijskih valova, video spotova na TV-u ili interneta, najčešće u svrhu promidžbe nadolazećeg glazbenog albuma.
Novi!!: 21. srpnja i Glazbeni singl · Vidi više »
Golf
Golf je olimpijski šport u kojem igrač nastoji lopticu sa što manje udaraca ubaciti u rupu, sukladno pravilima.
Novi!!: 21. srpnja i Golf · Vidi više »
Goražde
Goražde je grad i jedna od tri općine Bosansko-podrinjske županije Goražde, u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: 21. srpnja i Goražde · Vidi više »
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Novi!!: 21. srpnja i Grčka · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 21. srpnja i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Novi!!: 21. srpnja i Habsburška Monarhija · Vidi više »
Hans Christian Ørsted
magnetizma. Hans Christian Ørsted (Rudkøbing, 14. kolovoza 1777. – Kopenhagen, 9. ožujka 1851.), danski fizičar i kemičar.
Novi!!: 21. srpnja i Hans Christian Ørsted · Vidi više »
Hans Fallada
Hans Fallada Hans Fallada (Greifswald, 21. srpnja 1893. – Berlin, 5. veljače 1947.), njemački književnik Pravo ime - Rudolf Ditzen.
Novi!!: 21. srpnja i Hans Fallada · Vidi više »
Hrvatske svjetske igre
Zaštitni znak HSI-a Hrvatske svjetske igre (en. Croatian World Games, šp. Juegos Croatas Mundiales ili Juegos Mundiales Croatas hsi-cwg.com. Hrvatske svjetske igre) su višešportsko natjecanje amatera u organizaciji Hrvatskoga svjetskoga kongresa.
Novi!!: 21. srpnja i Hrvatske svjetske igre · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: 21. srpnja i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatsko vijeće obrane
Hrvatsko vijeće obrane (skr. HVO), bilo je oružana snaga i najviše izvršno i upravno tijelo Hrvatske Republike Herceg-Bosne te glavna oružana snaga Hrvata u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: 21. srpnja i Hrvatsko vijeće obrane · Vidi više »
Hrvoje Šarinić
Hrvoje Šarinić (Sušak, 17. veljače 1935. – Zagreb, 21. srpnja 2017.), bio je hrvatski političar, četvrti predsjednik Vlade Republike Hrvatske (od 12. kolovoza 1992. do 3. travnja 1993.).
Novi!!: 21. srpnja i Hrvoje Šarinić · Vidi više »
Indija
Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.
Novi!!: 21. srpnja i Indija · Vidi više »
Inkvizicija
Rimskom inkvizicijom. Inkvizicija (lat. inquisitio – traženje, istraga) je naziv za niz originalno Crkvenih pravosudnih institucija od 12. stoljeća do Napoleonskih ratova na prostoru Zapadne Europe.
Novi!!: 21. srpnja i Inkvizicija · Vidi više »
Iran
Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: 21. srpnja i Iran · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: 21. srpnja i Italija · Vidi više »
Jerry Goldsmith
Jerrald King Goldsmith (Los Angeles, 10. veljače 1929. – Beverly Hills, 21. srpnja 2004.) bio je slavni američki skladatelj filmske glazbe iz Los Angelesa.
Novi!!: 21. srpnja i Jerry Goldsmith · Vidi više »
Johann Nepomuk Mälzel
Mälzelov metronom iz Pariza 1815. godine Johann Nepomuk Mälzel (Regensburg, 15. kolovoza 1772. − La Guaira, Venezuela, 21. srpnja 1838.) bio je njemački izumitelj i inženjer.
Novi!!: 21. srpnja i Johann Nepomuk Mälzel · Vidi više »
Jordan Kuničić
Jordan Kuničić O.P. (* Dol, otok Hvar, 21. srpnja 1908. – † Zagreb, 17. veljače 1974.), teološki pisac, glazbenik i pedagog, jedan je od hrvatskih svjetski poznatih teologa, dominikanac i skladatelj.
Novi!!: 21. srpnja i Jordan Kuničić · Vidi više »
Katanga
Položaj provincije Katange na zemljovidu Konga-Kinshase Zastava nezavisne Katange 1960. – 1963. Katanga (između 1972. i 1997. Shaba) je regija u DR Kongu, koja je između 1966.
Novi!!: 21. srpnja i Katanga · Vidi više »
Klement XIV.
Klement XIV. lat. Clemens PP.
Novi!!: 21. srpnja i Klement XIV. · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: 21. srpnja i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
Krste Juras
Krste Juras Krste Juras (Šibenik, 21. srpnja 1945.), hrvatski brodograđevni stručnjak, pjesnik i tekstopisac.
Novi!!: 21. srpnja i Krste Juras · Vidi više »
Latvija
Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom. Latvija zauzima površinu od 64 589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju umjerene klime. Glavni i najveći grad u državi je Riga. Latvijci pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini Balta i govore letonskim jezikom, jednim od dva preživjela baltička jezika. Rusi su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, švedske, poljsko-litavske i ruske vladavine, koju je uglavnom provodila baltička njemačka aristokracija, Republika Latvija uspostavljena je 18. studenoga 1918. kada se odvojila od Njemačkoga Carstva i proglasila neovisnost nakon Prvoga svjetskoga rata. Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više autokratska. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon državnoga udara 1934. kojime na vlast dolazi Kārlis Ulmanis. Latvija je izgubila neovisnost početkom Drugoga svjetskoga rata, najprije njezinom aneksijom u Sovjetski Savez, nakon čega je uslijedila invazija i okupacija Trećega Reicha 1941., te ponovna sovjetska okupacija 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „raspjevana revolucija”, koja završava obnovom neovisnosti 21. kolovoza 1991. Od tada je Latvija unitarna demokratska parlamentarna republika. Latvija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim bruto domaćim proizvodom, a nalazi se i vrlo visoko u Indeksu ljudskoga razvoja. Latvija je članica Europske unije, eurozone, NATO-a, Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda, Vijeća država Baltičkoga mora, Međunarodnoga monetarnoga fonda, Nordijsko-baltičke osmorice, Nordijske investicijske banke, Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Svjetske trgovinske organizacije.
Novi!!: 21. srpnja i Latvija · Vidi više »
Leopold I.
Leopold I. može se odnositi na sljedeće vladare.
Novi!!: 21. srpnja i Leopold I. · Vidi više »
Litva
Litva (lit. Lietuva) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast). Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe. Tijekom 15. stoljeća bila je u savezu s Poljskom što se danas vidi po vjerskom sastavu – Litva je jedina baltička država u kojoj su stanovnici najvećim dijelom rimokatolici. Za razliku od ostalih baltičkih država bila je usmjerena prema svojoj unutrašnjosti, a ne prema obali. Kako je imala dosta poljoprivrednoga tla Litavci su se najviše bavili poljoprivredom. Preko litavskoga teritorija vodi i kopneni put iz Rusije u eksklavu Kalinjingrad što Litvi daje geoprometnu važnost. Od 1. svibnja 2004. Litva je članica Europske unije. Osim toga, članica je Europskog vijeća, NATO-a i Ujedinjenih naroda.
Novi!!: 21. srpnja i Litva · Vidi više »
Long John Baldry
John William Baldry, poznatiji je bio kao Long John Baldry (Haddon, Derbyshire, Engleska 12. siječnja 1941. – Vancouver, 21. srpnja 2005.) Baldry je bio engleski blues pjevač, šesdesetih godina.
Novi!!: 21. srpnja i Long John Baldry · Vidi više »
Manuel II. Paleolog
Manuel II.
Novi!!: 21. srpnja i Manuel II. Paleolog · Vidi više »
Marina Poklepović
Marina Kostelac Poklepović (Zagreb, 21. srpnja 1971.) je hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica.
Novi!!: 21. srpnja i Marina Poklepović · Vidi više »
Matthias Joseph Scheeben
Spomen ploča Matthiasu Josephu Scheebenu. Matthias Joseph Scheeben (Meckenheim, Bonn, 1. ožujka 1835. – Köln, 21. srpnja 1888.) bio je njemački katolički teološki pisac, svećenik i mistik.
Novi!!: 21. srpnja i Matthias Joseph Scheeben · Vidi više »
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (eng. International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia, ICTY) osnovan je od Vijeća sigurnosti UN-a 1992., a počeo je djelovati 1993.
Novi!!: 21. srpnja i Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije · Vidi više »
Meksiko
Sjedinjene Meksičke Države (španj. Estados Unidos Mexicanos), ili kraće Meksiko, je država u Sjevernoj Americi koja graniči na sjeveru sa Sjedinjenim Američkim Državama, na jugoistoku s Gvatemalom, Belizeom i Karipskim morem, dok na zapadu ima izlaz na Tihi ocean, a na istoku na Meksički zaljev.
Novi!!: 21. srpnja i Meksiko · Vidi više »
Milorad Drašković
Milorad Drašković (Polom, 10. travnja 1873. – Delnice, 21. srpnja 1921.), bio je srbijanski odvjetnik, političar te ministar u Kraljevini Srbiji i Kraljevini SHS.
Novi!!: 21. srpnja i Milorad Drašković · Vidi više »
Mjesec
Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.
Novi!!: 21. srpnja i Mjesec · Vidi više »
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Novi!!: 21. srpnja i Mletačka Republika · Vidi više »
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
Novi!!: 21. srpnja i Moskva · Vidi više »
Nada Klaić
Nada Klaić, (Zagreb, 21. srpnja 1920. – Zagreb, 2. kolovoza 1988.), hrvatska povjesničarka, medievalistica.
Novi!!: 21. srpnja i Nada Klaić · Vidi više »
Napoleon Bonaparte
Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.
Novi!!: 21. srpnja i Napoleon Bonaparte · Vidi više »
Nepal
Nepal (nep. नेपालb), službeno: Savezna Demokratska Republika Nepal (nep. सङ्घीय लोकतान्त्रिक गणतन्त्र नेपाल, Saṅghīya Lokatāntrika Gaṇatantra Nepāla), neobalna država u južnoj Aziji.
Novi!!: 21. srpnja i Nepal · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: 21. srpnja i Nizozemska · Vidi više »
Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu
Lice nagradne medalje za fiziologiju ili medicinu. Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu (švedski: Nobelpriset i fysiologi eller medicin) jednom godišnje dodjeljuje švedski Karolinska institut.
Novi!!: 21. srpnja i Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu · Vidi više »
Nobelova nagrada za mir
Popis dobitnika Nobelove nagrade za mir koja se dodjeljuje od godine 1900-ih - 1910-ih - 1920-ih - 1930-ih - 1940-ih - 1950-ih - 1960-ih - 1970-ih - 1980-ih - 1990-ih - 2000-ih - 2010-ih.
Novi!!: 21. srpnja i Nobelova nagrada za mir · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: 21. srpnja i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Pakistan
Pakistan (پاکستان); službeno: Islamska Republika Pakistan) je država u južnoj Aziji. Graniči s Indijom, Kinom, Afganistanom i Iranom. Na jugu izlazi na Arapsko more, koje je dio Indijskog oceana. Pakistan je stvoren 1947. godine, od većinski muslimanskog dijela Britanske Indije, dok je ostatak zemlje postao današnja država Indija. Godine 1956., Pakistan se proglasio prvom islamskom republikom na svijetu. Istočni dio Pakistana je od 1971. godine, postao nezavisna država Bangladeš.
Novi!!: 21. srpnja i Pakistan · Vidi više »
Pancho Villa
Pancho Villa José Doroteo Arango Arambula (San Juan del Río, 5. lipnja 1877. – Parral, 20. srpnja 1923.), poznatiji kao Pancho Villa je meksički seljački vođa i revolucionar.
Novi!!: 21. srpnja i Pancho Villa · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: 21. srpnja i Papa · Vidi više »
Pavao III.
Pavao III. je bio papa, nasljednik Klementa VII., od 13. listopada 1534. do 10. studenog 1549..sazvao je tridentski koncil kojeg je predvodio 18.godina,a i prihvatio Družbu Isusovu koju je osnovao Ignacije Loyola.
Novi!!: 21. srpnja i Pavao III. · Vidi više »
Petar Calungsod
Pedro Calungsod (Ginatilan, Filipini, 21. srpnja 1654. – Tumon, Guam, 2. travnja 1672.), filipinski katolički svetac, kateheta, misionar i mučenik.
Novi!!: 21. srpnja i Petar Calungsod · Vidi više »
Požarevački mir
Požarevački mir je sklopljen između Habsburške Monarhije, Osmanskog Carstva i Venecije 21. srpnja 1718. godine na završetku Habsburško-turskog rata 1716. – 1718. i nakon velikih pobjeda princa Eugena Savojskog u bitkama pred Petrovaradinom 1716.
Novi!!: 21. srpnja i Požarevački mir · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: 21. srpnja i Poljska · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 21. srpnja i Prijestupna godina · Vidi više »
Progonstvo
Progonstvo ili posuđenica egzil (iz latinskog Exilium.
Novi!!: 21. srpnja i Progonstvo · Vidi više »
Radovan Karadžić
Radovan Karadžić (srp.: Радован Караџић; Petnjica blizu Šavnika, Crna Gora, 19. lipnja 1945.), bosanskohercegovački političar, psihijatar, pjesnik i ratni zločinac srpske nacionalnosti.
Novi!!: 21. srpnja i Radovan Karadžić · Vidi više »
Ralph Craig
Ralph Cook Craig (21. lipnja 1889. -, 21. srpnja 1972.) je pokojni američki sprinter te olimpijski pobjednik u utrkama na 100 i 200 metara na OI 1912. u Stockholmu.
Novi!!: 21. srpnja i Ralph Craig · Vidi više »
Robert Burns
Robert Burns (Alloway, 25. siječnja 1759. – Dumfries, 21. srpnja 1796.) je škotski književnik.
Novi!!: 21. srpnja i Robert Burns · Vidi više »
Robin Williams
Robin McLaurin Williams (Chicago, Illinois, 21. srpnja 1951. – Paradise Cay, Kalifornija, 11. kolovoza 2014.) bio je američki glumac nagrađen Oscarom 1997. za sporednu ulogu u Dobri Will Hunting te mnogim drugim filmskim nagradama.
Novi!!: 21. srpnja i Robin Williams · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: 21. srpnja i Rusija · Vidi više »
Sava
Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.
Novi!!: 21. srpnja i Sava · Vidi više »
Sirimavo Bandaranaike
Sirimavo Bandaranaike (Balangoda, 17. travnja 1916. – 10. listopada 2000.), bila je političarka iz Šri Lanke koja je postala i prva žena na mjestu premijerke u svijetu kada je izabrana za premijerku svoje zemlje.
Novi!!: 21. srpnja i Sirimavo Bandaranaike · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: 21. srpnja i Sovjetski Savez · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: 21. srpnja i Srbija · Vidi više »
Srijem
#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.
Novi!!: 21. srpnja i Srijem · Vidi više »
The Shadows
The Shadows (engleski Sjene) su engleska vokalno instrumentalna rock and roll grupa, čija se aktivnost odvijala od ranih 1950. pa sve do 2000. To je sastav koji je imao neobično veliki utjecaj na razvoj glazbe dvadesetog stoljeća.
Novi!!: 21. srpnja i The Shadows · Vidi više »
Tihomir Blaškić
Tihomir Blaškić (Brestovsko, Kiseljak, 2. studenoga 1960.) general Hrvatskog vijeća obrane (prije rata časnik u JNA).
Novi!!: 21. srpnja i Tihomir Blaškić · Vidi više »
Transsibirska pruga
Transsibirska pruga označena crveno i Bajkalsko-Amurska pruga označena zeleno. Spomenik na zadnjem kilometru Transsibirske pruge u Vladivostoku Transsibirska željeznička pruga, skraćeno Transsib, transibírka (rus.: Транссибирская железнодорожная магистраль, skr. Трансси́б), — mreža željezničkih pruga kroz Euroazijski kontinent, spaja europski dio Ruske Federacije, glavna industrijska područja i prijestolnicu sa središnjim (Sibir) i istočnim krajevima (Daleki Istok), Mongolijom, Kinom i Japanskim morem.
Novi!!: 21. srpnja i Transsibirska pruga · Vidi više »
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Novi!!: 21. srpnja i Turska · Vidi više »
Vanja Iveša
Vanja Iveša (Pula, 21. srpnja 1977.) je hrvatski nogometani vratar.
Novi!!: 21. srpnja i Vanja Iveša · Vidi više »
Veljko Rogošić
Veljko Rogošić (Kaštel Lukšić, 21. srpnja 1941.Veljko Rogošić:, Preuzeto 8. kolovoza 2012. − Split, 7. kolovoza 2012.Slobodna Dalmacija (7. kolovoza 2012.):, Preuzeto 8. kolovoza 2012.), hrvatski plivač, višestruki državni rekorder na 200 m delfin, 400 i 1500 m slobodno, te svjetski prvak u maratonskom plivanju.
Novi!!: 21. srpnja i Veljko Rogošić · Vidi više »
Vladivostok
Vladivostok je ruski grad i najveća ruska luka na Tihom oceanu.
Novi!!: 21. srpnja i Vladivostok · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: 21. srpnja i Zagreb · Vidi više »
1. siječnja
1.
Novi!!: 21. srpnja i 1. siječnja · Vidi više »
1246.
Bez opisa.
Novi!!: 21. srpnja i 1246. · Vidi više »
1350.
Bez opisa.
Novi!!: 21. srpnja i 1350. · Vidi više »
1425.
Bez opisa.
Novi!!: 21. srpnja i 1425. · Vidi više »
1542.
Bez opisa.
Novi!!: 21. srpnja i 1542. · Vidi više »
1588.
Bez opisa.
Novi!!: 21. srpnja i 1588. · Vidi više »
1654.
Bez opisa.
Novi!!: 21. srpnja i 1654. · Vidi više »
1672.
Bez opisa.
Novi!!: 21. srpnja i 1672. · Vidi više »
1718.
Bez opisa.
Novi!!: 21. srpnja i 1718. · Vidi više »
1759.
Bez opisa.
Novi!!: 21. srpnja i 1759. · Vidi više »
1772.
Bez opisa.
Novi!!: 21. srpnja i 1772. · Vidi više »
1773.
Bez opisa.
Novi!!: 21. srpnja i 1773. · Vidi više »
1774.
Bez opisa.
Novi!!: 21. srpnja i 1774. · Vidi više »
1796.
Bez opisa.
Novi!!: 21. srpnja i 1796. · Vidi više »
1798.
Bez opisa.
Novi!!: 21. srpnja i 1798. · Vidi više »
1811.
Bez opisa.
Novi!!: 21. srpnja i 1811. · Vidi više »
1816.
Bez opisa.
Novi!!: 21. srpnja i 1816. · Vidi više »
1820.
Bez opisa.
Novi!!: 21. srpnja i 1820. · Vidi više »
1831.
Bez opisa.
Novi!!: 21. srpnja i 1831. · Vidi više »
1835.
Bez opisa.
Novi!!: 21. srpnja i 1835. · Vidi više »
1838.
Bez opisa.
Novi!!: 21. srpnja i 1838. · Vidi više »
1863.
Bez opisa.
Novi!!: 21. srpnja i 1863. · Vidi više »
1872.
Bez opisa.
Novi!!: 21. srpnja i 1872. · Vidi više »
1873.
Bez opisa.
Novi!!: 21. srpnja i 1873. · Vidi više »
1883.
Bez opisa.
Novi!!: 21. srpnja i 1883. · Vidi više »
1888.
Bez opisa.
Novi!!: 21. srpnja i 1888. · Vidi više »
1889.
Bez opisa.
Novi!!: 21. srpnja i 1889. · Vidi više »
1899.
Bez opisa.
Novi!!: 21. srpnja i 1899. · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: 21. srpnja i 1900. · Vidi više »
1904.
Bez opisa.
Novi!!: 21. srpnja i 1904. · Vidi više »
1907.
Bez opisa.
Novi!!: 21. srpnja i 1907. · Vidi više »
1908.
Bez opisa.
Novi!!: 21. srpnja i 1908. · Vidi više »
1909.
Bez opisa.
Novi!!: 21. srpnja i 1909. · Vidi više »
1912.
Bez opisa.
Novi!!: 21. srpnja i 1912. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: 21. srpnja i 1918. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: 21. srpnja i 1920. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: 21. srpnja i 1921. · Vidi više »
1923.
Bez opisa.
Novi!!: 21. srpnja i 1923. · Vidi više »
1929.
Bez opisa.
Novi!!: 21. srpnja i 1929. · Vidi više »
1935.
Bez opisa.
Novi!!: 21. srpnja i 1935. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: 21. srpnja i 1940. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: 21. srpnja i 1941. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: 21. srpnja i 1944. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: 21. srpnja i 1945. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: 21. srpnja i 1947. · Vidi više »
1949.
Bez opisa.
Novi!!: 21. srpnja i 1949. · Vidi više »
1951.
Bez opisa.
Novi!!: 21. srpnja i 1951. · Vidi više »
1954.
Bez opisa.
Novi!!: 21. srpnja i 1954. · Vidi više »
1960-ih
Bez opisa.
Novi!!: 21. srpnja i 1960-ih · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: 21. srpnja i 1960. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: 21. srpnja i 1961. · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: 21. srpnja i 1965. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: 21. srpnja i 1967. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: 21. srpnja i 1971. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: 21. srpnja i 1972. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: 21. srpnja i 1973. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: 21. srpnja i 1974. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: 21. srpnja i 1977. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: 21. srpnja i 1981. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: 21. srpnja i 1983. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: 21. srpnja i 1988. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: 21. srpnja i 1989. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: 21. srpnja i 1992. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: 21. srpnja i 1993. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: 21. srpnja i 1994. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: 21. srpnja i 1995. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: 21. srpnja i 1998. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: 21. srpnja i 2000. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: 21. srpnja i 2001. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: 21. srpnja i 2002. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: 21. srpnja i 2004. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: 21. srpnja i 2005. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: 21. srpnja i 2006. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: 21. srpnja i 2007. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: 21. srpnja i 2008. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: 21. srpnja i 2012. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: 21. srpnja i 2014. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: 21. srpnja i 2017. · Vidi više »
26. travnja
26.
Novi!!: 21. srpnja i 26. travnja · Vidi više »
29. srpnja
29.
Novi!!: 21. srpnja i 29. srpnja · Vidi više »
976.
Bez opisa.
Novi!!: 21. srpnja i 976. · Vidi više »
