Brže od pregledniku!
165 odnosi: Abdul Medžid II., Alžir, Albrecht Dürer, Aleksandar Obrenović, Amelia Earhart, Andrej Saharov, Anto Gardaš, Arktički ocean, Atlantski ocean, August Kundt, Australija, Émile Verhaeren, Bekim Sejranović, Bikini (atol), Bosna i Hercegovina, Branimir, Brigita Bukovec, Britanija, Bruxelles, Charles Albert Gobat, Charles Lindbergh, Chicago, Crna Gora, Falklandski otoci, FIFA, Filip II., španjolski kralj, Francuska, Franz von Suppè, Fulvio Tomizza, Gregorijanski kalendar, Heinrich Himmler, Henri Rousseau, Henrik VI., kralj Engleske, Hernando de Soto, Hladno pivo, Hrvati, Hrvatska, Irska, Istra, Ivan VIII., papa, Jamaal Magloire, James Franck, Jevgraf Stepanovič Fjodorov, Kanada, Kazalište, Klaus Mann, Konrad IV., rimsko-njemački kralj, Kristijan I., Kumrovec, Leo Sayer, ..., Luj V., zapadnofranački kralj, Mario Mandžukić, Mary Robinson, Mato Grković, Michelangelo Buonarroti, Mr. T, Papa, Pariška komuna, Pariz, Pietà, Portugalci, Prijestupna godina, Punk rock, Rajiv Gandhi, Referendum, Referendum o neovisnosti Crne Gore 2006., Rudolf Rabfeld, Savezna Republika Jugoslavija, Sjedinjene Američke Države, Sovjetski Savez, Spiridion Brusina, Srbija, Sun Quan, Sveta Helena, The Notorious B.I.G., Tommaso Campanella, Venustiano Carranza, Vladimir Salnjikov, Willem Einthoven, Williamina Fleming, Zdenko Vukasović, 1228., 1254., 1421., 1426., 1471., 1481., 1496., 1502., 1527., 1528., 1542., 1568., 1581., 1598., 1639., 1647., 1775., 1819., 1839., 1843., 1844., 1845., 1848., 1853., 1855., 1857., 1859., 1860., 1868., 1871., 1882., 1888., 1894., 1895., 1898., 1904., 1906., 1908., 1910., 1911., 1914., 1916., 1919., 1920., 1921., 1925., 1927., 1932., 1934., 1935., 1937., 1938., 1941., 1944., 1945., 1948., 1949., 1956., 1957., 1958., 1960., 1964., 1967., 1970., 1972., 1973., 1977., 1978., 1980., 1982., 1986., 1988., 1989., 1991., 1992., 1997., 1999., 2003., 2004., 2006., 2020., 2021., 879., 987.. Proširite indeks (115 više) »
Abdul Medžid II.
Abdul Medžid II. (tur. Abdülmecit; osmanski turski: عبد المجید الثانی Abdülmecid el-Sânî) (Istanbul, 21. svibnja 1868. - Pariz, 23. kolovoza 1944.), posljednji islamski kalif iz Otomanske dinastije.
Novi!!: 21. svibnja i Abdul Medžid II. · Vidi više »
Alžir
Alžir Alžir, službeno Alžirska Narodna Demokratska Republika je država u sjevernoj Africi i najveća zemlja po veličini na afričkom kontinentu.
Novi!!: 21. svibnja i Alžir · Vidi više »
Albrecht Dürer
Albrecht Dürer (Nürnberg, 21. svibnja 1471. – Nürnberg, 6. travnja 1528.), njemački slikar, kipar i matematičar.
Novi!!: 21. svibnja i Albrecht Dürer · Vidi više »
Aleksandar Obrenović
Aleksandar Obrenović Aleksandar Obrenović (srp. ćir. Александар Обреновић) (14. kolovoza 1876. – 29. svibnja 1903.), kralj Srbije od 1889. do 1903. Kralj je došao na prijestolje vrlo mlad (u dobi od svega 13 godina), nakon neobjašnjene abdikacije svojega oca Milana, koji je u to doba imao svega 34 godine.
Novi!!: 21. svibnja i Aleksandar Obrenović · Vidi više »
Amelia Earhart
Amelia Earhart (Achinson, 24. srpnja 1897. – nestala iznad Tihog oceana, 2. srpnja 1937.), američka letačica.
Novi!!: 21. svibnja i Amelia Earhart · Vidi više »
Andrej Saharov
Andrej Saharov ili punim imenom Andrej Dmitrijevič Saharov (ruski: Андре́й Дми́триевич Са́харов, Moskva, 21. svibnja 1921. – 14. prosinca 1989.), ruski fizičar, disident i borac za ljudska prava.
Novi!!: 21. svibnja i Andrej Saharov · Vidi više »
Anto Gardaš
Anto Gardaš (Agići kod Dervente, 21. svibnja 1938. – Osijek, 10. lipnja 2004.), hrvatski književnik.
Novi!!: 21. svibnja i Anto Gardaš · Vidi više »
Arktički ocean
Arktički ocean Arktički ocean, dubine do 5449 m naziva se još i Sjeverno polarno more, Arktik ali i Arktičko sredozemno more.
Novi!!: 21. svibnja i Arktički ocean · Vidi više »
Atlantski ocean
Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.
Novi!!: 21. svibnja i Atlantski ocean · Vidi više »
August Kundt
August Kundt (Schwerin, 18. studenog 1839. – Israelsdorf, 21. svibnja 1894.), njemački fizičar.
Novi!!: 21. svibnja i August Kundt · Vidi više »
Australija
Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.
Novi!!: 21. svibnja i Australija · Vidi više »
Émile Verhaeren
Émile Verhaeren (Saint-Amand les Puers, 21. svibnja 1855. – Rouen, 27. studenog 1916.), belgijski pjesnik francuskog jezičnog izraza.
Novi!!: 21. svibnja i Émile Verhaeren · Vidi više »
Bekim Sejranović
Bekim Sejranović (Brčko, 30. travnja 1972. – Banja Luka, 21. svibnja 2020.), bosanskohercegovački i hrvatski je književnik.
Novi!!: 21. svibnja i Bekim Sejranović · Vidi više »
Bikini (atol)
Bikini (maršalski: Pikinni, što znači „mjesto kokosa”) je atol u Mikroneziji koji pripada Republici Maršalovi Otoci, otočju u Oceaniji (Tihi ocean).
Novi!!: 21. svibnja i Bikini (atol) · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: 21. svibnja i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Branimir
Branimir je bio knez Primorske Hrvatske od 879. do oko 892. godine, posljednji vladar iz dinastije Domagojevića.
Novi!!: 21. svibnja i Branimir · Vidi više »
Brigita Bukovec
Brigita Bukovec (Ljubljana, 21. svibnja 1979.), bivša slovenska atletičarka.
Novi!!: 21. svibnja i Brigita Bukovec · Vidi više »
Britanija
Britanija može podrazumijevati.
Novi!!: 21. svibnja i Britanija · Vidi više »
Bruxelles
Bruxelles (fr.) ili Brussel (niz.), u hrvatskim izvorima do ulaska u Jugoslaviju: Bruselj (izgovor: Brisel) glavni je i najveći grad Kraljevine Belgije.
Novi!!: 21. svibnja i Bruxelles · Vidi više »
Charles Albert Gobat
'''Charles Albert Gobat''' Charles Albert Gobat (Tramelan, 21. svibnja 1843. – Bern, 16. ožujka 1914.), švicarski političar.
Novi!!: 21. svibnja i Charles Albert Gobat · Vidi više »
Charles Lindbergh
'''Charles Lindbergh''' Charles Augustus Lindbergh (Detroit, 4. veljače 1902. – Havaji, 26. kolovoza 1974.) je bio američki zrakoplovac, istraživač i izumitelj.
Novi!!: 21. svibnja i Charles Lindbergh · Vidi više »
Chicago
Chicago je nakon New Yorka i Los Angelesa treći grad po veličini u Sjedinjenim Američkim Državama.
Novi!!: 21. svibnja i Chicago · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: 21. svibnja i Crna Gora · Vidi više »
Falklandski otoci
Falklandski otoci (Falkland, Falklandi, Malvini ili Malvinski otoci) su otočje u južnom Atlantiku koji se sastoji od dva velika otoka: Zapadnoga Falklanda i Istočnoga Falklanda, te većeg broja manjih otoka.
Novi!!: 21. svibnja i Falklandski otoci · Vidi više »
FIFA
FIFA ili Fédération Internationale de Football Association najviša je svjetska nogometna organizacija.
Novi!!: 21. svibnja i FIFA · Vidi više »
Filip II., španjolski kralj
Filip II. (španjolski Felipe II), (Valladolid, 21. svibnja 1527. – El Escorial kod Madrida, 13. rujna 1598.), španjolski kralj (1556. – 1598.), kralj Napulja i Sicilije (1554. – 1598.), kralj Engleske (suvladar s Marijom I.) (1554. – 1558.), gospodar Nizozemske (od 1555.), kralj Portugala (kao Filip I., od 1580. do 1598.) i kralj Čilea (1554. – 1556.) iz dinastije Habsburg.
Novi!!: 21. svibnja i Filip II., španjolski kralj · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: 21. svibnja i Francuska · Vidi više »
Franz von Suppè
Franz von Suppè (Split, 18. travnja 1819. – Beč, 21. svibnja 1895.), skladatelj i dirigent.
Novi!!: 21. svibnja i Franz von Suppè · Vidi više »
Fulvio Tomizza
Fulvio Tomizza (Juricani kod Umaga, 26. siječnja 1935. – Trst, 21. svibnja 1999.), talijanski književnik, rođen na području današnje Hrvatske, koji je uvijek isticao svoje istarsko podrijetlo.
Novi!!: 21. svibnja i Fulvio Tomizza · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 21. svibnja i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Heinrich Himmler
Heinrich Luitpold Himmler (München, 7. listopada 1900. – Lüneburg, 23. svibnja 1945.) bio je glavni zapovjednik njemačke policije, SS-a, SD-a, Gestapa i RSHA, te time i jedan od najmoćnijih ljudi nacističke Njemačke.
Novi!!: 21. svibnja i Heinrich Himmler · Vidi više »
Henri Rousseau
Henri Rousseau (Laval, 21. svibnja 1844. - Pariz, 2. rujna 1910.) bio je francuski postimpresionistički slikar naivnog ili primitivnog smjera.
Novi!!: 21. svibnja i Henri Rousseau · Vidi više »
Henrik VI., kralj Engleske
'''Henrik VI''', kralj Engleske i Francuske Henrik VI. (Dvorac Windsor 6. prosinca 1421. – London Tower 21./22. svibnja 1471.), engleski kralj od 1422. – 1461. i od 1470. – 1471., te francuski kralj 1422. – 1453. godine. Bio je jedini sin u braku engleskog kralja Henrika V. i kćeri francuskog kralja Karla VI. Katarine od Valoisa, a koji brak je sklopljen Sporazumom iz Troyesa (1420.) nakon vojnih uspjeha koje je postigao Henrik V. u Francuskoj.
Novi!!: 21. svibnja i Henrik VI., kralj Engleske · Vidi više »
Hernando de Soto
'''Hernando de Soto''' Hernando de Soto (Extremadura, 1496./1497. – vjerojatno Mississippi, 21. svibnja 1542.), španjolski istraživač i konkvistador.
Novi!!: 21. svibnja i Hernando de Soto · Vidi više »
Hladno pivo
Hladno pivo ili skraćeno HP je hrvatski rock sastav koji se na sceni pojavio krajem osamdesetih u zagrebačkom predgrađu Gajnice, da bi već devedesetih postao najpopularniji hrvatski punk rock sastav.
Novi!!: 21. svibnja i Hladno pivo · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: 21. svibnja i Hrvatska · Vidi više »
Irska
Irska (ir. Éire, eng. Ireland), otočna je zapadnoeuropska država koja na sjeveroistoku graniči s Ujedinjenim Kraljevstvom. Naziva se još i Zelenim otokom te zemljom svetaca i heroja. Prema ustavnome uređenju Irska je parlamentarna demokracija, podijeljena a 26 grofovija, a glavni grad je Dublin. Članica je Europske unije od 1973., a službena valuta je euro, koji je 2002. zamijenio irsku funtu.
Novi!!: 21. svibnja i Irska · Vidi više »
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Novi!!: 21. svibnja i Istra · Vidi više »
Ivan VIII., papa
Ivan VIII. (Rim ? - Rim 882.), rimski papa.
Novi!!: 21. svibnja i Ivan VIII., papa · Vidi više »
Jamaal Magloire
Jamaal Dane Magloire (21. svibnja 1978.) kanadski je profesionalni košarkaš.
Novi!!: 21. svibnja i Jamaal Magloire · Vidi više »
James Franck
električnoga napona. James Franck (Hamburg, Njemačka, 26. kolovoza 1882. – Göttingen, Donja Saska, Njemačka, 21. svibnja 1964.), američki fizičar njemačkog podrijetla.
Novi!!: 21. svibnja i James Franck · Vidi više »
Jevgraf Stepanovič Fjodorov
Nastanak natrijeva klorida: elektron s atoma natrija potpuno prelazi na atom klora. Nastanak kristala natrijeva klorida. željeza su plave boje, a ugljika su crne boje i puno manji. Dijamantna rešetka: struktura kubičnog dijamanta. oktaedra. platine. Jevgraf Stepanovič Fjodorov (Orenburg, 22. prosinca 1853. – Petrograd, 21. svibnja 1919.), ruski mineralog i kristalograf.
Novi!!: 21. svibnja i Jevgraf Stepanovič Fjodorov · Vidi više »
Kanada
Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.
Novi!!: 21. svibnja i Kanada · Vidi više »
Kazalište
Kazalište Boljšoj u Moskvi Kazalište je kulturno umjetnička ustanova, namijenjena održavanju priredbi scenske umjetnosti.
Novi!!: 21. svibnja i Kazalište · Vidi više »
Klaus Mann
Klaus Mann u Italiji 1944. Klaus Mann (München, 18. studenog 1906. – Cannes, 21. svibnja 1949. (samoubojstvo)), bio je njemačko-američki pisac, sin Thomasa Manna, brat Erike i Golo Manna, dok mu je Heinrich Mann bio stric.
Novi!!: 21. svibnja i Klaus Mann · Vidi više »
Konrad IV., rimsko-njemački kralj
Konrad IV. Pečat Konrada IV. Konrad IV. (* 25. travnja 1228. u Andriji, Apulija; † 21. svibnja 1254. u vojnom logoru kod Lavella, Basilicata) iz dinastije Hohenstaufen; vojvoda Švapske (1235. – 1254.), rimsko-njemački kralj (1237. – 1254.), kralj Sicilije (1250. – 1254.) i kralj Jeruzalema (1228. – 1254.).
Novi!!: 21. svibnja i Konrad IV., rimsko-njemački kralj · Vidi više »
Kristijan I.
Kralj Kristijan I. sa ženom Doroteom.Kristijan I. (1426., ??? – 21. svibnja 1481., Kopenhagen) bio je kralj Danske (1448. – 1481.), Norveške (1450. – 1481.) i Švedske (1457. – 1464. i 1465. – 1467.).
Novi!!: 21. svibnja i Kristijan I. · Vidi više »
Kumrovec
Kumrovec je naselje i općina u Hrvatskom zagorju.
Novi!!: 21. svibnja i Kumrovec · Vidi više »
Leo Sayer
Gerard Hugh "Leo" Sayer, (Shoreham-by-Sea, West Sussex, 21. svibnja 1948.) je britansko-australski pjevač, skladatelj i slikar poznat po svojim scenskim izražajima, koji je vrhunac svoje karijera imao 1970-ih.
Novi!!: 21. svibnja i Leo Sayer · Vidi više »
Luj V., zapadnofranački kralj
Luj V. (967. – 21. svibnja 987.) bio je francuski kralj 986. – 987.
Novi!!: 21. svibnja i Luj V., zapadnofranački kralj · Vidi više »
Mario Mandžukić
Mario Mandžukić (Slavonski Brod, 21. svibnja 1986.) hrvatski je nogometni trener i bivši nogometaš.
Novi!!: 21. svibnja i Mario Mandžukić · Vidi više »
Mary Robinson
Mary Therese Winifred Robinson (irski: Máire Mhic Róibín); (21. svibnja 1944.) bila je prva žena na mjestu predsjednika Irske, na tom položaju služila je od 1990.
Novi!!: 21. svibnja i Mary Robinson · Vidi više »
Mato Grković
Mato Grković (Podvinje, 4. ožujka 1898. – Zagreb, 21. svibnja 1973.) je hrvatski književnik.
Novi!!: 21. svibnja i Mato Grković · Vidi više »
Michelangelo Buonarroti
Michelangelo di Lodovico Buonarroti Simoni (Caprese Michelangelo, 6. ožujka 1475. – Rim, 18. veljače 1564.) je bio renesansni slikar, kipar, arhitekt i pjesnik.
Novi!!: 21. svibnja i Michelangelo Buonarroti · Vidi više »
Mr. T
Mr.
Novi!!: 21. svibnja i Mr. T · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: 21. svibnja i Papa · Vidi više »
Pariška komuna
Pariška komuna (ili Francuska komuna) od 18. ožujka do 28. svibnja 1871., je prvi svjetski poznati primjer radničke socijalističke revolucije.
Novi!!: 21. svibnja i Pariška komuna · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: 21. svibnja i Pariz · Vidi više »
Pietà
Michelangelova Rimska Pietà Pietà (talijanska izvedenica iz latinskog pietas: sućut, sažaljenje) ili Oplakivanje Krista je u kršćanskoj ikonografiji prikaz Blažene Djevice Marije koja u krilu drži mrtvo Isusovo tijelo.
Novi!!: 21. svibnja i Pietà · Vidi više »
Portugalci
Portugalci su romanski narod sa zapadne obale Iberskog poluotoka u područjima južno od Galicije.
Novi!!: 21. svibnja i Portugalci · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 21. svibnja i Prijestupna godina · Vidi više »
Punk rock
Termiti Grafit u Rijeci Punk rock (ili "punk") je vrsta rock glazbe i pokret koji se pojavio u drugoj polovici sedamdesetih godina 20. stoljeća u Velikoj Britaniji i SAD-u predvođen sastavima kao što su The Ramones, The Clash, Sex Pistols, The Damned, The Animals, The Buzzcocks i dr.
Novi!!: 21. svibnja i Punk rock · Vidi više »
Rajiv Gandhi
Rajiv Gandhi Rajiv Gandhi, (Bombay, 20. kolovoza 1944. – Sriperumbudur u Tamil Naduu 21. svibnja 1991.), bio je indijski političar.
Novi!!: 21. svibnja i Rajiv Gandhi · Vidi više »
Referendum
Referendum je oblik izravnoga odlučivanja, izjašnjavanja građana o nekim pitanjima od osobite važnosti za užu ili širu zajednicu; podvrgavanje prijedloga novog ustava, ustavnih promjena, nekog zakona ili političke odluke od bitnog značenja (na državnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini) glasovanju građana koji odlučuju o tome sa "za" ili "protiv" ili s "da" ili "ne".
Novi!!: 21. svibnja i Referendum · Vidi više »
Referendum o neovisnosti Crne Gore 2006.
Crveno su označene općine u kojima se većinski glasalo za neovisnost, a plavo za zajedničku državu Slavlje nakon obnavljanja crnogorske neovisnosti Referendum o neovisnosti Crne Gore održan je 21. svibnja 2006. godine.
Novi!!: 21. svibnja i Referendum o neovisnosti Crne Gore 2006. · Vidi više »
Rudolf Rabfeld
Rudolf Rabfeld (Split, 21. svibnja 1941. – Split, 20. kolovoza 2021.) bio je hrvatski kuglač i inženjer brodostrojarstva.
Novi!!: 21. svibnja i Rudolf Rabfeld · Vidi više »
Savezna Republika Jugoslavija
Savezna Republika Jugoslavija (skraćeno SRJ) stvorena je 27. travnja 1992. odlukom Saveznog vijeća SFRJ, kao zajednička država Srbije i Crne Gore.
Novi!!: 21. svibnja i Savezna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: 21. svibnja i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: 21. svibnja i Sovjetski Savez · Vidi više »
Spiridion Brusina
Spiridon Brusina Spomenik Spiridionu Brusini u Zadru Spiridion Brusina (Špiro), (Zadar, 11. prosinca 1845. – Zagreb, 21. svibnja 1908.), hrvatski zoolog.
Novi!!: 21. svibnja i Spiridion Brusina · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: 21. svibnja i Srbija · Vidi više »
Sun Quan
Portret Sun Quana Sun Quan (5. srpnja, 182. – 21. svibnja, 252.), formalno Car Da od Wua, bio je kineski gospodar rata, poznat kao osnivač države Istočni Wu, jedno od Tri kraljevstva.
Novi!!: 21. svibnja i Sun Quan · Vidi više »
Sveta Helena
Sveta Helena (Jelena Križarica, lat. Flavia Iulia Helena Augusta; oko 248. – Konstantinopol, 18. kolovoza, 329.), žena cara Konstancija Klora i majka cara Konstantina Velikog.
Novi!!: 21. svibnja i Sveta Helena · Vidi više »
The Notorious B.I.G.
Christopher George Latore Wallace (New York City, New York, SAD, 21. svibnja 1972. – Los Angeles, Kalifornija, SAD, 9. ožujka 1997.), bolje poznat po svom umjetničkom imenu Biggie Smalls (po gangsteru iz filma Let's Do It Again snimljenog 1975. godine), Big Poppa, Frank White (po filmu King of New York) te po najpoznatijem umjetničkom pseudonimu The Notorious B.I.G. (Business Instead of Game) bio je američki reper i tekstopisac.
Novi!!: 21. svibnja i The Notorious B.I.G. · Vidi više »
Tommaso Campanella
lat. ''Metaphysica'', 1638.) Tommaso Campanella, O. P. (Stilo, 5. rujna 1568. – Pariz, 21. svibnja 1639.), je bio talijanski dominikanac, filozof, teolog, astrolog i pjesnik.
Novi!!: 21. svibnja i Tommaso Campanella · Vidi više »
Venustiano Carranza
Venustiano Carranza Venustiano Carranza Garza (29. prosinca 1859. – 21. svibnja 1920.) bio je jedan od vođa meksičke revolucije i kasnije predsjednik Meksika.
Novi!!: 21. svibnja i Venustiano Carranza · Vidi više »
Vladimir Salnjikov
Vladimir Valerjevič Salnjikov (ruski Владимир Валерьевич Сальников) (Lenjingrad, Rusija, 21. svibnja 1960.) je ruski plivač, četverostruki olimpijski pobjednik, koji je svoje medalje osvojio pod zastavom SSSR-a. Salnjikov je bio najdominantniji plivač srednjih i dugih pruga u plivanju kraja 70-tih te svih 80-tih godina 20. stoljeća.
Novi!!: 21. svibnja i Vladimir Salnjikov · Vidi više »
Willem Einthoven
'''Willem Einthoven''' Willem Einthoven (Semarang, 21. svibnja 1860. – Leiden, 29. rujna 1927.), nizozemski liječnik i fiziolog.
Novi!!: 21. svibnja i Willem Einthoven · Vidi više »
Williamina Fleming
maglici su zvijezde u nastajanju. Williamina Fleming ili Williamina Paton Stevens Fleming (Dundee, Škotska, 15. svibnja 1857. – Boston, 21. svibnja 1911.), škotsko-američka astronomkinja.
Novi!!: 21. svibnja i Williamina Fleming · Vidi više »
Zdenko Vukasović
Zdenko Vukasović (Split, 19. rujna 1941. – 19. svibnja 2021.), je bio vratar RNK Split u njegovoj drugoj prvoligaškoj sezoni (1960./1961.). Karijeru je nastavio u Hajduku.
Novi!!: 21. svibnja i Zdenko Vukasović · Vidi više »
1228.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 1228. · Vidi više »
1254.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 1254. · Vidi više »
1421.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 1421. · Vidi više »
1426.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 1426. · Vidi više »
1471.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 1471. · Vidi više »
1481.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 1481. · Vidi više »
1496.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 1496. · Vidi više »
1502.
1502. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: 21. svibnja i 1502. · Vidi više »
1527.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 1527. · Vidi više »
1528.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 1528. · Vidi više »
1542.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 1542. · Vidi više »
1568.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 1568. · Vidi više »
1581.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 1581. · Vidi više »
1598.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 1598. · Vidi više »
1639.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 1639. · Vidi više »
1647.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 1647. · Vidi više »
1775.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 1775. · Vidi više »
1819.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 1819. · Vidi više »
1839.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 1839. · Vidi više »
1843.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 1843. · Vidi više »
1844.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 1844. · Vidi više »
1845.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 1845. · Vidi više »
1848.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 1848. · Vidi više »
1853.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 1853. · Vidi više »
1855.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 1855. · Vidi više »
1857.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 1857. · Vidi više »
1859.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 1859. · Vidi više »
1860.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 1860. · Vidi više »
1868.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 1868. · Vidi više »
1871.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 1871. · Vidi više »
1882.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 1882. · Vidi više »
1888.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 1888. · Vidi više »
1894.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 1894. · Vidi više »
1895.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 1895. · Vidi više »
1898.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 1898. · Vidi više »
1904.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 1904. · Vidi više »
1906.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 1906. · Vidi više »
1908.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 1908. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 1910. · Vidi više »
1911.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 1911. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: 21. svibnja i 1914. · Vidi više »
1916.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 1916. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 1919. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 1920. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 1921. · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 1925. · Vidi više »
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
Novi!!: 21. svibnja i 1927. · Vidi više »
1932.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 1932. · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: 21. svibnja i 1934. · Vidi više »
1935.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 1935. · Vidi više »
1937.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 1937. · Vidi više »
1938.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 1938. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 1941. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 1944. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 1945. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 1948. · Vidi više »
1949.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 1949. · Vidi više »
1956.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 1956. · Vidi više »
1957.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 1957. · Vidi više »
1958.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 1958. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 1960. · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 1964. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 1967. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 1970. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 1972. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 1973. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 1977. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 1978. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 1980. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 1982. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 1986. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 1988. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 1989. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 1991. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: 21. svibnja i 1992. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: 21. svibnja i 1997. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: 21. svibnja i 1999. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: 21. svibnja i 2003. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: 21. svibnja i 2004. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: 21. svibnja i 2006. · Vidi više »
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: 21. svibnja i 2020. · Vidi više »
2021.
2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.
Novi!!: 21. svibnja i 2021. · Vidi više »
879.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 879. · Vidi više »
987.
Bez opisa.
Novi!!: 21. svibnja i 987. · Vidi više »
