Brže od pregledniku!
85 odnosi: Alessandro Manzoni, Arthur Conan Doyle, Atlantski ocean, Čile, Beatifikacija, Blaženik, Bošnjaci (Vukovarsko-srijemska županija), Bruxelles, Charles Aznavour, Drugi svjetski rat, Dukljansko Kraljevstvo, Gregorijanski kalendar, Hrvatska, Hrvoje Horvat (stariji), Italija, Jan Vlašimsky, Japan, Katolička Crkva, Károly Khuen-Héderváry, Knez, Konstantin I. Veliki, Kristina Elez, Krvavi izbori u Bošnjacima 1897. godine, Lyon, Martin Borenić, MC Eiht, Međunarodni dan biološke raznolikosti, Nicky Hayden, Njemačka, Novak Đoković, Orden narodnog heroja, Pac-Man, Park prirode, Park prirode Dinara, Parobrod, Paulina Jaricot, Petar Guberina, Požar, Potres, Prijestupna godina, Richard Wagner, Richterova ljestvica, Smrt fašizmu – sloboda narodu!, SS Savannah, Stjepan Filipović, Sv. Ivan Vladimir, Sveta Rita, Ujedinjeni narodi, Victor Hugo, Videoigra, ..., Zabok, 1016., 1381., 1457., 1785., 1802., 1813., 1819., 1850., 1859., 1861., 1873., 1883., 1885., 1897., 1900., 1913., 1924., 1930., 1939., 1942., 1946., 1960., 1967., 1971., 1980., 1981., 1987., 1992., 2005., 2017., 2020., 2022., 274., 337.. Proširite indeks (35 više) »
Alessandro Manzoni
'''Alessandro Manzoni''' Alessandro Manzoni (Milano, 7. ožujka 1785. – Milano, 22. svibnja 1873.), talijanski književnik.
Novi!!: 22. svibnja i Alessandro Manzoni · Vidi više »
Arthur Conan Doyle
Sir Arthur Ignatius Conan Doyle (Edinburgh, 22. svibnja 1859. – Crowborough, Sussex, 7. srpnja 1930.), britanski autor kriminalističkih romana, najpoznatiji kao "otac" Sherlocka Holmesa i doktora Watsona.
Novi!!: 22. svibnja i Arthur Conan Doyle · Vidi više »
Atlantski ocean
Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.
Novi!!: 22. svibnja i Atlantski ocean · Vidi više »
Čile
Čile je država u Južnoj Americi, smještena na jugu kontinenta uzduž pacifičke obale.
Novi!!: 22. svibnja i Čile · Vidi više »
Beatifikacija
Papa Ivan Pavao II. beatificirao je više pokojnika negoli svi njegovi prethodnici zajedno. I sam je proglašen blaženim 1. svibnja 2011. Beatifikacija (latinski beatus, blagoslovljen, grčki: μακάριος, makarios i latinska riječ facere, učiniti) proglas je Katoličke crkve o mrtvim ljudima koji su po katoličkom vjerovanju dobili pristup Raju i sposobnost posredovanja u Boga u korist pojedinca koji se moli u njegovo ili njezino ime.
Novi!!: 22. svibnja i Beatifikacija · Vidi više »
Blaženik
Bl. Ivan Merz Blaženik je osoba, koju je Katolička Crkva beatificirala, tj.
Novi!!: 22. svibnja i Blaženik · Vidi više »
Bošnjaci (Vukovarsko-srijemska županija)
Bošnjaci su općina u Vukovarsko-srijemskoj županiji, u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: 22. svibnja i Bošnjaci (Vukovarsko-srijemska županija) · Vidi više »
Bruxelles
Bruxelles (fr.) ili Brussel (niz.), u hrvatskim izvorima do ulaska u Jugoslaviju: Bruselj (izgovor: Brisel) glavni je i najveći grad Kraljevine Belgije.
Novi!!: 22. svibnja i Bruxelles · Vidi više »
Charles Aznavour
Charles Aznavour (Pariz, 22. svibnja 1924. – Mouriès, 1. listopada 2018.) pravog imena Shahnour Varenagh Aznavourian ili Charles Aznavurian, francuski autor, skladatelj, šansonijer i glumac armenskog podrijetla.
Novi!!: 22. svibnja i Charles Aznavour · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: 22. svibnja i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Dukljansko Kraljevstvo
Duklja, također i Dukljansko Kraljevstvo (crn. Дукљанско Краљевство, Краљевина Дукља; grč. Διοκλεία, Diokleia; lat. Doclea, Diocleia), bila je srednjovjekovna slavenska država koja se nalazila na području suvremene Crne Gore.
Novi!!: 22. svibnja i Dukljansko Kraljevstvo · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 22. svibnja i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: 22. svibnja i Hrvatska · Vidi više »
Hrvoje Horvat (stariji)
Hrvoje Horvat - Cveba (Bjelovar, 22. svibnja 1946.) - hrvatski rukometaš, rukometni reprezentativac i trener.
Novi!!: 22. svibnja i Hrvoje Horvat (stariji) · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: 22. svibnja i Italija · Vidi više »
Jan Vlašimsky
Jan Vlašimsky (Všeň, Češka, 22. svibnja 1861. – Virovitica, 13. travnja 1942.), hrvatski skladatelj, zborovođa i učitelj glazbe češkog porijekla.
Novi!!: 22. svibnja i Jan Vlašimsky · Vidi više »
Japan
Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.
Novi!!: 22. svibnja i Japan · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: 22. svibnja i Katolička Crkva · Vidi više »
Károly Khuen-Héderváry
Ban grof Károly Khuen-Héderváry de Hédervár (23. svibnja 1849. – 16. veljače 1918.) mađarski je političar koji je bio hrvatski ban i dvaput ugarski premijer prije Prvog svjetskog rata.
Novi!!: 22. svibnja i Károly Khuen-Héderváry · Vidi više »
Knez
Kip kneza Branimira u Ninu Knez ili kneginja (starosl. кънѩѕь) naslov je koji se davao pripadnicima plemstva, a u raznim je povijesnim razdobljima i u raznim krajevima imao različito značenje.
Novi!!: 22. svibnja i Knez · Vidi više »
Konstantin I. Veliki
Konstantin Veliki (lat. Flavius Valerius Aurelius Constantinus Augustus; Naissus, 28. veljače 272. ili 273. – Nikomedija, 22. svibnja 337.) rimski car 306. – 337.
Novi!!: 22. svibnja i Konstantin I. Veliki · Vidi više »
Kristina Elez
Kristina "Kike" Elez (rođena: Franić) (Solin, 22. svibnja 1987.), hrvatska rukometašica, članica rukometnog kluba ŽRK Podravka Koprivnica u koji je prešla iz rukometnog kluba Rostov-Don.
Novi!!: 22. svibnja i Kristina Elez · Vidi više »
Krvavi izbori u Bošnjacima 1897. godine
Krvavi izbori u Bošnjacima (ili Krvavi bošnjački izbori) jest događaj koji se zbio 22. svibnja 1897., kad je na dan izbora za Sabor Kraljevine Hrvatske i Slavonije ubijeno osam osoba od protuhrvatski raspoloženog režima.
Novi!!: 22. svibnja i Krvavi izbori u Bošnjacima 1897. godine · Vidi više »
Lyon
Lyon je glavni grad francuske regije Auvergne-Rhône-Alpes, a nakon Pariza i Marseillea treći je po veličini grad u Francuskoj.
Novi!!: 22. svibnja i Lyon · Vidi više »
Martin Borenić
Martin Borenić. Martin Borenić (mađarski Borenich Márton) (Cogrštof, 7. studenog, 1850. – Pajngrt, 22. svibnja, 1939.) hrvatski (gradišćanski) je kantoručitelj, pisac i kalendarac.
Novi!!: 22. svibnja i Martin Borenić · Vidi više »
MC Eiht
Aaron Tyler (22. svibnja 1971.), bolje poznat po svom umjetničkom imenu MC Eiht, američki je reper iz Comptona, Kalifornije, Sjedinjenih Američkih Država.
Novi!!: 22. svibnja i MC Eiht · Vidi više »
Međunarodni dan biološke raznolikosti
Međunarodni dan biološke raznolikosti proglasili su Ujedinjeni narodi 1993. godine, kako bi ukazali na veliku ulogu koju biološka raznolikost ima u održivom razvoju.
Novi!!: 22. svibnja i Međunarodni dan biološke raznolikosti · Vidi više »
Nicky Hayden
Nicky Hayden, punim imenom Nicholas Patrick Hayden (Owensboro, okrug Daviess, Kentucky, SAD, 30. srpnja 1981. - Cesena, pokrajina Forlì-Cesena, Emilia-Romagna, Italija, 22. svibnja 2017.), nadimka "The Kentucky Kid" je bio američki vozač motociklističkih utrka.
Novi!!: 22. svibnja i Nicky Hayden · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: 22. svibnja i Njemačka · Vidi više »
Novak Đoković
Novak Đoković (srp. ćir. Новак Ђоковић; Beograd, 22. svibnja 1987.), srbijanski je profesionalni tenisač.
Novi!!: 22. svibnja i Novak Đoković · Vidi više »
Orden narodnog heroja
Orden narodnog heroja jugoslavensko je odlikovanje za hrabrost, drugo najviše vojno odlikovanje u socijalističkoj Jugoslaviji.
Novi!!: 22. svibnja i Orden narodnog heroja · Vidi više »
Pac-Man
Pac-Man je ime za arkadnu igru koju je razvila japanska tvrtka Namco dok je za tržište u SAD-u licenciju i distribuciju držala tvrtka Midway.
Novi!!: 22. svibnja i Pac-Man · Vidi više »
Park prirode
Park prirode Lastovsko otočje. Park prirode je prostor prirodne ljepote u kojemu su ljudske aktivnosti dozvoljene, ali bez narušavanja sklada prirode.
Novi!!: 22. svibnja i Park prirode · Vidi više »
Park prirode Dinara
Park prirode Dinara dvanaesti je park prirode Hrvatske.
Novi!!: 22. svibnja i Park prirode Dinara · Vidi više »
Parobrod
Finski parobrod S/S Ukkopekka Parobrod je brod pogonjen uz pomoć vodene pare.
Novi!!: 22. svibnja i Parobrod · Vidi više »
Paulina Jaricot
Blažena Paulina Marija Jaricot, pravim imenom Pauline Marie Jaricot (Lyon, 22. srpnja 1799. – Lyon, 9. siječnja 1862.), francuska katolička misionarka, utemeljiteljica Papinskog misijskog djela za širenje vjere i promicateljica pobožnosti krunice.
Novi!!: 22. svibnja i Paulina Jaricot · Vidi više »
Petar Guberina
Petar Guberina (Šibenik, 22. svibnja 1913. – Zagreb, 22. siječnja 2005.) bio je hrvatski jezikoslovac, fonetičar i teoretičar stilistike.
Novi!!: 22. svibnja i Petar Guberina · Vidi više »
Požar
Šumski požar Požar je nekontrolirano gorenje koje nanosi materijalnu štetu i/ili ugrožava ljudske živote.
Novi!!: 22. svibnja i Požar · Vidi više »
Potres
epicentrima potresa od 1963. – 1998. godine San Franciscu 1906. potresa u Indijskom oceanu 2004. Seizmogram snima 3 vrste potresnih valova: crvena linija pokazuje P-valove koji su najbrži; zelena linija pokazuje S-valove koji su sporiji 1,7 puta; dugi valovi ili L-valovi su najsporiji a djelovanje im je slabo. Hrvatskoj. Hrvatskoj. Shematski prikaz unutrašnjosti Zemlje. 1. kontinentalna kora – 2. oceanska kora – 3. gornji plašt – 4. donji plašt – 5. vanjska jezgra – 6. unutarnja jezgra – A: granica između kore i plašta (Mohorovičićev diskontinuitet) – B: granica između plašta i jezgre (Gutenbergov diskontinuitet) – C: granica između unutarnje i vanjske jezgre (Lehmannov diskontinuitet). Rekonstrukcija Zhang Hengovog seizmografa. Potres je iznenadna i kratkotrajna vibracija tla uzrokovana urušavanjem stijena (urušni potres), magmatskom aktivnošću (vulkanski potres) ili tektonskim poremećajima (tektonski potres) u litosferi i dijelom u Zemljinu plaštu.
Novi!!: 22. svibnja i Potres · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 22. svibnja i Prijestupna godina · Vidi više »
Richard Wagner
Richard Wagner (Leipzig, 22. svibnja 1813. – Venecija, 13. veljače 1883.), njemački skladatelj, dirigent, reformator opere i središnja ličnost u njenom razvoju u drugoj polovici 19.
Novi!!: 22. svibnja i Richard Wagner · Vidi više »
Richterova ljestvica
Richterova ljestvica ili magnitudna ljestvica (ML) definirana je jednim brojem kojim se označava sezmička energija proizišla iz potresa.
Novi!!: 22. svibnja i Richterova ljestvica · Vidi više »
Smrt fašizmu – sloboda narodu!
Partizanski borac Stjepan Filipović nekoliko trenutaka prije pogubljenja uzvikuje "Smrt fašizmu, sloboda narodu!" Smrt fašizmu – sloboda narodu! bio je poklič iz Drugog svjetskog rata.
Novi!!: 22. svibnja i Smrt fašizmu – sloboda narodu! · Vidi više »
SS Savannah
SS Savannah SS Savannah je prvi parobrod koji je preplovio Atlantski ocean.
Novi!!: 22. svibnja i SS Savannah · Vidi više »
Stjepan Filipović
Stjepan Filipović (Opuzen, 27. siječnja 1916. – Valjevo, 22. svibnja 1942.), bio je komunist i tijekom Drugoga svjetskog rata pripadnik narodnooslobodilačkih partizanskih odreda.
Novi!!: 22. svibnja i Stjepan Filipović · Vidi više »
Sv. Ivan Vladimir
Pravoslavna katedrala svetog Ivana Vladimira u Baru Sveti Ivan Vladimir, na crnogorskoj ćirilici Свети Владимир, poznat i kao Sveti Jovan Vladimir i Sveti Vladimir Dukljanski (na grč. Ἰωάννης ὁ Βλαδίμηρος – Iōannīs o Vladimīros; alb. Shën Gjon Vladimir; srp. i mak. Јован Владимир; bug. Иван Владимир – Йоан Владимир) dukljanski je knez, crnogorski svetac, štovan ne samo među Crnogorcima, već i diljem Jugoistočne Europe te katolicima i muslimanima u Crnoj Gori. Moći Sv. Vladimira se sada nalaze u Tirani pod zaštitom autokefalne Albanske pravoslavne crkve. U vrelima se je prvo spominjao kao sv. Vladimir. Nakon što je 1381. godine albanski plemić Karlo Topija obnovio crkvu sv. Ivana Krstitelja u Elbasanu kamo su pohranjene relikvije sv. Vladimira, sv. Vladimir spominje se i kao sv. Ivan Vladimir.
Novi!!: 22. svibnja i Sv. Ivan Vladimir · Vidi više »
Sveta Rita
Sveta Rita (Roccaporena, 1381. – Cascia, 22. svibnja 1457.), katolička svetica, zaštitnica bespomoćnih i beznadnih slučaja.
Novi!!: 22. svibnja i Sveta Rita · Vidi više »
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.
Novi!!: 22. svibnja i Ujedinjeni narodi · Vidi više »
Victor Hugo
Victor-Marie Hugo (Besançon, 26. veljače 1802. – Pariz, 22. svibnja 1885.), francuski je romanopisac, pjesnik, esejist, dramaturg i aktivist za ljudska prava, te možda najutjecajnija ličnost Francuskog romantizma.
Novi!!: 22. svibnja i Victor Hugo · Vidi više »
Videoigra
Snimak svemirske znanstveno-fantastične videoigre EVE Online. Videoigra je interaktivni elektronički računalni program namijenjen za zabavu.
Novi!!: 22. svibnja i Videoigra · Vidi više »
Zabok
Zabok je grad u Krapinsko-zagorskoj županiji u Hrvatskoj.
Novi!!: 22. svibnja i Zabok · Vidi više »
1016.
Bez opisa.
Novi!!: 22. svibnja i 1016. · Vidi više »
1381.
Bez opisa.
Novi!!: 22. svibnja i 1381. · Vidi više »
1457.
Bez opisa.
Novi!!: 22. svibnja i 1457. · Vidi više »
1785.
Bez opisa.
Novi!!: 22. svibnja i 1785. · Vidi više »
1802.
Bez opisa.
Novi!!: 22. svibnja i 1802. · Vidi više »
1813.
Bez opisa.
Novi!!: 22. svibnja i 1813. · Vidi više »
1819.
Bez opisa.
Novi!!: 22. svibnja i 1819. · Vidi više »
1850.
Bez opisa.
Novi!!: 22. svibnja i 1850. · Vidi više »
1859.
Bez opisa.
Novi!!: 22. svibnja i 1859. · Vidi više »
1861.
Bez opisa.
Novi!!: 22. svibnja i 1861. · Vidi više »
1873.
Bez opisa.
Novi!!: 22. svibnja i 1873. · Vidi više »
1883.
Bez opisa.
Novi!!: 22. svibnja i 1883. · Vidi više »
1885.
Bez opisa.
Novi!!: 22. svibnja i 1885. · Vidi više »
1897.
Bez opisa.
Novi!!: 22. svibnja i 1897. · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: 22. svibnja i 1900. · Vidi više »
1913.
Bez opisa.
Novi!!: 22. svibnja i 1913. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: 22. svibnja i 1924. · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: 22. svibnja i 1930. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: 22. svibnja i 1939. · Vidi više »
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
Novi!!: 22. svibnja i 1942. · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: 22. svibnja i 1946. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: 22. svibnja i 1960. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: 22. svibnja i 1967. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: 22. svibnja i 1971. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: 22. svibnja i 1980. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: 22. svibnja i 1981. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: 22. svibnja i 1987. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: 22. svibnja i 1992. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: 22. svibnja i 2005. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: 22. svibnja i 2017. · Vidi više »
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: 22. svibnja i 2020. · Vidi više »
2022.
200px 2022. (rimski: MMXXII), dvadeset i prva je godina 21. stoljeća.
Novi!!: 22. svibnja i 2022. · Vidi više »
274.
Bez opisa.
Novi!!: 22. svibnja i 274. · Vidi više »
337.
Bez opisa.
Novi!!: 22. svibnja i 337. · Vidi više »
