Brže od pregledniku!
74 odnosi: Akira Kurosawa, Aleksandar Obrenović, Ban, Beograd, Broadway, Camillo Benso di Cavour, Daniel Bovet, Davorin Bogović, Desmond Doss, Dizalo, Emmy Noether, Erich Fromm, Ferdinand I. Austrijski, Friedrich von Hayek, Glazbenik, Grčki rat za neovisnost, Gregorijanski kalendar, Hrvatska, Italija, Ivica Šurjak, Joan Crawford, Josip Jelačić, Kalamata, Kralj, Kyrie Irving, Lee Kuan Yew, Ljubica Oblak-Strozzi, Mato Damjanović, New York (razdvojba), OK, Pavao, ruski car, Pavle Gregorić, Prijestupna godina, Roger Bannister, Srbija, Svjetska meteorološka organizacija, Tito Strozzi, Wernher von Braun, 1765., 1801., 1821., 1839., 1848., 1857., 1861., 1882., 1892., 1896., 1899., 1900., ..., 1903., 1905., 1907., 1910., 1912., 1919., 1923., 1927., 1929., 1935., 1950., 1953., 1960., 1970., 1977., 1980., 1981., 1989., 1992., 1998., 2006., 2011., 2015., 2018.. Proširite indeks (24 više) »
Akira Kurosawa
Akira Kurosawa (黒澤 明, Kurosawa Akira; Omori, Tokio, 23. ožujka 1910. – Setagaja, Tokio, 6. rujna 1998.), japanski filmski redatelj, scenarist i producent.
Novi!!: 23. ožujka i Akira Kurosawa · Vidi više »
Aleksandar Obrenović
Aleksandar Obrenović Aleksandar Obrenović (srp. ćir. Александар Обреновић) (14. kolovoza 1876. – 29. svibnja 1903.), kralj Srbije od 1889. do 1903. Kralj je došao na prijestolje vrlo mlad (u dobi od svega 13 godina), nakon neobjašnjene abdikacije svojega oca Milana, koji je u to doba imao svega 34 godine.
Novi!!: 23. ožujka i Aleksandar Obrenović · Vidi više »
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Novi!!: 23. ožujka i Ban · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: 23. ožujka i Beograd · Vidi više »
Broadway
Oznaka Broadway je široka avenija u New Yorku, SAD, koja se proteže cijelom svojom dužinom kroz Manhattan i nastavlja se sve do Bronxa.
Novi!!: 23. ožujka i Broadway · Vidi više »
Camillo Benso di Cavour
'''Camillo Benso di Cavour''' Camillo Benso di Cavour, 1858 Grof Camillo Benso di Cavour (Torino, 10. kolovoza 1810. – Torino, 6. lipnja 1861.), talijanski državnik Školovao se u Vojnoj akademiji u Torinu, glavnom gradu Pijemonta.
Novi!!: 23. ožujka i Camillo Benso di Cavour · Vidi više »
Daniel Bovet
Daniel Bovet (Neuchâtel, Švicarska, 23. ožujka, 1907. – 8. travnja, 1992.) bio je talijanski farmakolog, rođen u Švicarskoj, koji je dobio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu 1957.g. za otkriće lijekova koji blokiraju djelovanje specifičnih neurotransmitera.
Novi!!: 23. ožujka i Daniel Bovet · Vidi više »
Davorin Bogović
Davorin Bogović (Zagreb, 23. ožujka 1960.) je hrvatski rock pjevač, najpoznatiji po svom djelovanju u sastavu Prljavo kazalište.
Novi!!: 23. ožujka i Davorin Bogović · Vidi više »
Desmond Doss
Desmond Doss Desmond Thomas Doss (Lynchburg, Virginia, 7. veljače 1919. – Piedmont, Alabama, 23. ožujka 2006.) bio je vojni bolničar američke vojske tijekom Drugog svjetskog rata, koji je spasio 75 ranjenika tijekom Bitke za Okinawu, zbog čega je dobio najviše američko vojno odlikovanje Medalja časti, kao prva osoba, koja nije nosila oružje u borbi.
Novi!!: 23. ožujka i Desmond Doss · Vidi više »
Dizalo
Osobno dizalo. Čelična užad i elektromotor kao pogon za užetno dizalo. Okno hidrauličkog dizala s metalnom rešetkom na dnu. Ovo dizalo putuje na 7 katova. Kružeće dizalo u Berlinu. Građevinsko dizalo. Dizalo ili lift služi za okomiti ili strmi prijevoz osoba i materijala, pa se i dijeli na osobno ili teretno dizalo.
Novi!!: 23. ožujka i Dizalo · Vidi više »
Emmy Noether
Emmy Noether Amalie Emmy Noether (Erlangen, 23. ožujka 1882. – Bryn Mawr, 14. travnja 1935.) bila je njemačka matematičarka.
Novi!!: 23. ožujka i Emmy Noether · Vidi više »
Erich Fromm
Erich Fromm 1974. Erich Fromm (Frankfurt na Majni, 23. ožujka 1900. – Muralto, 18. ožujka 1980.), američki psihoanalitičar njemačkog podrijetla.
Novi!!: 23. ožujka i Erich Fromm · Vidi više »
Ferdinand I. Austrijski
Ferdinand I., punim imenom Ferdinand Karl Leopold Joseph Franz Marcelin (Beč, 19. travnja 1793. – Prag, 29. lipnja 1875.), austrijski car i ugarsko-hrvatski kralj pod titulom Ferdinand V.
Novi!!: 23. ožujka i Ferdinand I. Austrijski · Vidi više »
Friedrich von Hayek
Friedrich August von Hayek (Beč, 8. svibnja 1899. – Freiburg, 23. ožujka 1992.), britanski ekonomist austrijskog porijekla, pristaša klasičnog liberalizma i laissez faira.
Novi!!: 23. ožujka i Friedrich von Hayek · Vidi više »
Glazbenik
Glazbenik ili glazbenica, osoba je koja stvara ili izvodi glazbu.
Novi!!: 23. ožujka i Glazbenik · Vidi više »
Grčki rat za neovisnost
Grčki rat za neovisnost (znan i kao Grčka revolucija) (grčki: Ελληνική Επανάσταση Elliniki Epanastasi; turski: يونان عصياني Yunan İsyanı) bio je uspješan rat za neovisnost koji su vodili Grčki revolucionari od 1821. do 1829., uz pomoć velikih europskih sila, protiv Osmanskog Carstva, kojem su u pomoć pritekli njegovi vazali, Egipatski Kedivat.
Novi!!: 23. ožujka i Grčki rat za neovisnost · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 23. ožujka i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: 23. ožujka i Hrvatska · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: 23. ožujka i Italija · Vidi više »
Ivica Šurjak
Ivan - Ivica Šurjak (Split, 23. ožujka 1953.) umirovljeni je hrvatski nogometaš.
Novi!!: 23. ožujka i Ivica Šurjak · Vidi više »
Joan Crawford
Joan Crawford (San Antonio, 23. ožujka 1904. – New York, 10. svibnja 1977.), američka filmska glumica.
Novi!!: 23. ožujka i Joan Crawford · Vidi više »
Josip Jelačić
Josip Jelačić Bužimski (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine, član plemićke obitelji Jelačić, te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19.
Novi!!: 23. ožujka i Josip Jelačić · Vidi više »
Kalamata
Kalamata (grčki: Καλαμάτα, bivši: Καλάμαι Kalámai na katarevusi) je drugi po veličini grad na Peloponezu u južnoj Grčkoj.
Novi!!: 23. ožujka i Kalamata · Vidi više »
Kralj
Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.
Novi!!: 23. ožujka i Kralj · Vidi više »
Kyrie Irving
Kyrie Andrew Irving (Melbourne, Victoria, Australija, 23. ožujka 1992.) je američki profesionalni košarkaš koji trenutno igra za Dallas Mavericks u ligi National Basketball Association (NBA).
Novi!!: 23. ožujka i Kyrie Irving · Vidi više »
Lee Kuan Yew
Lee Kuan Yew Lee Kuan Yew (Singapur, 16. rujna 1923. — 23. ožujka 2015.) - singapurski političar i državnik, poznat kao prvi premijer Singapura.
Novi!!: 23. ožujka i Lee Kuan Yew · Vidi više »
Ljubica Oblak-Strozzi
Ljubica Oblak-Strozzi (Sarajevo, 8. travnja 1896. – New York, 23. ožujka 1981.), hrvatska operna pjevačica.
Novi!!: 23. ožujka i Ljubica Oblak-Strozzi · Vidi više »
Mato Damjanović
Mato Damjanović (1974.) Mato Damjanović (Đeletovci, 23. ožujka 1927. – Zagreb, 12. veljače 2011.), hrvatski šahist, velemajstor od 1964.
Novi!!: 23. ožujka i Mato Damjanović · Vidi više »
New York (razdvojba)
New York može značiti.
Novi!!: 23. ožujka i New York (razdvojba) · Vidi više »
OK
OK, ok, okay ili O.K. (iz engleskog) je u kolokvijalnom jeziku korištena riječ, koja vjerojatno potječe iz angloameričkog engleskog jezika, i znači otprilike (sve je) u redu. Izraz se smatra jednim od najpopularnijih riječi na svijetu te se koristi u raznim jezicima, pa tako i hrvatskom.
Novi!!: 23. ožujka i OK · Vidi više »
Pavao, ruski car
Rusije na slici od Vladimir Borovikovski Pavao I. (Sankt-Peterburg, 1. listopada 1754. – Sankt-Peterburg, 23. ožujka 1801.) je bio ruski car od 1797. godine i de facto veliki meštar Malteških vitezova od 1799. godine.
Novi!!: 23. ožujka i Pavao, ruski car · Vidi više »
Pavle Gregorić
Pavle Gregorić (Zlatar, 18. listopada 1892. – Zagreb, 23. ožujka 1989.), jugoslavenski političar, diplomat i liječnik.
Novi!!: 23. ožujka i Pavle Gregorić · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 23. ožujka i Prijestupna godina · Vidi više »
Roger Bannister
Sir Roger Gilbert Bannister (Harrow, London, 23. ožujka 1929. - Oxford, 3. ožujka 2018.) bio je britanski srednjeprugaš i neurolog, prvi trkač koji je pretrčao milju za manje od 4 minute.
Novi!!: 23. ožujka i Roger Bannister · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: 23. ožujka i Srbija · Vidi više »
Svjetska meteorološka organizacija
Ženevi. Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) radiosonde. Automatska meteorološka postaja. Meteorološka postaja. Svjetska meteorološka organizacija (engl. World Meteorological Organization ili WMO, fr. Organisation météorologique mondiale ili OMM) je međuvladina specijalizirana organizacija Ujedinjenih naroda za meteorologiju (vrijeme i klimu), hidrologiju i srodne geofizičke znanosti, sa sjedištem u Ženevi.
Novi!!: 23. ožujka i Svjetska meteorološka organizacija · Vidi više »
Tito Strozzi
Tito Strozzi (Zagreb, 14. listopada 1892. – Zagreb, 23. ožujka 1970.) bio je hrvatski glumac, redatelj, pisac i prevoditelj.
Novi!!: 23. ožujka i Tito Strozzi · Vidi više »
Wernher von Braun
rakete V-2. rakete V-2. V-2 raketa. Raketa Saturn V, s Apollom 11, polijeće s lansirne rampe 16. srpnja 1969. Von Braun ispred motora F-1 rakete Saturn V. Wernher von Braun, punim imenom Wernher Magnus Maximilian Freiherr von Braun (Wirsitz, 23. ožujka 1912. - Alexandria, SAD, 16. lipnja 1977.), njemačko-američki raketni stručnjak i bivši časnik SS-a. Jedan od vodećih stručnjaka za rakete i raketna oružja u nacističkoj Njemačkoj i jedan od konstruktora za ono doba dalekometnog projektila V-2, kojim je od 1944. do 1945. bombardirana Velika Britanija i Antwerpen, luka u Belgiji. Nakon kapitulacije Njemačke, von Braun je s oko 127 raketnih stručnjaka s kojima je u Peenemündeu radio na razvoju raketa u vojne svrhe emigrirao u SAD gdje je nastavio rad na razvoju i usavršavanju raketa. Pod njegovim vodstvom izgrađeno je u SAD-u nekoliko novih tipova raketa nosača za svemirske letove, među kojima i raketa Jupiter-C, kojom je 1958. lansiran prvi američki umjetni satelit Explorer 1. Poslije je radio na projektu gigantske rakete Saturn V. Smatra se glavnim američkim raketnim stručnjakom, zaslužnim za uspjeh programa Apollo, za let na Mjesec svemirskih brodova s ljudskom posadom.
Novi!!: 23. ožujka i Wernher von Braun · Vidi više »
1765.
Bez opisa.
Novi!!: 23. ožujka i 1765. · Vidi više »
1801.
Bez opisa.
Novi!!: 23. ožujka i 1801. · Vidi više »
1821.
Bez opisa.
Novi!!: 23. ožujka i 1821. · Vidi više »
1839.
Bez opisa.
Novi!!: 23. ožujka i 1839. · Vidi više »
1848.
Bez opisa.
Novi!!: 23. ožujka i 1848. · Vidi više »
1857.
Bez opisa.
Novi!!: 23. ožujka i 1857. · Vidi više »
1861.
Bez opisa.
Novi!!: 23. ožujka i 1861. · Vidi više »
1882.
Bez opisa.
Novi!!: 23. ožujka i 1882. · Vidi više »
1892.
Bez opisa.
Novi!!: 23. ožujka i 1892. · Vidi više »
1896.
Bez opisa.
Novi!!: 23. ožujka i 1896. · Vidi više »
1899.
Bez opisa.
Novi!!: 23. ožujka i 1899. · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: 23. ožujka i 1900. · Vidi više »
1903.
Bez opisa.
Novi!!: 23. ožujka i 1903. · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: 23. ožujka i 1905. · Vidi više »
1907.
Bez opisa.
Novi!!: 23. ožujka i 1907. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: 23. ožujka i 1910. · Vidi više »
1912.
Bez opisa.
Novi!!: 23. ožujka i 1912. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: 23. ožujka i 1919. · Vidi više »
1923.
Bez opisa.
Novi!!: 23. ožujka i 1923. · Vidi više »
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
Novi!!: 23. ožujka i 1927. · Vidi više »
1929.
Bez opisa.
Novi!!: 23. ožujka i 1929. · Vidi više »
1935.
Bez opisa.
Novi!!: 23. ožujka i 1935. · Vidi više »
1950.
Bez opisa.
Novi!!: 23. ožujka i 1950. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: 23. ožujka i 1953. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: 23. ožujka i 1960. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: 23. ožujka i 1970. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: 23. ožujka i 1977. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: 23. ožujka i 1980. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: 23. ožujka i 1981. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: 23. ožujka i 1989. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: 23. ožujka i 1992. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: 23. ožujka i 1998. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: 23. ožujka i 2006. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: 23. ožujka i 2011. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: 23. ožujka i 2015. · Vidi više »
2018.
Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: 23. ožujka i 2018. · Vidi više »
