Brže od pregledniku!
72 odnosi: August, Šiško Horvat Majcan, Bruce Springsteen, Dan proslave biseksualnosti, Danko Angjelinović, Dragan Holcer, Družba Isusova, Dubrovnik, Eugeniusz Kazimirowski, Euripid, Franc Rode, Gregorijanski kalendar, Hrvatska, Hrvatski vladari, Igraće karte, Japan, Johann Gottfried Galle, John Coltrane, José Gervasio Artigas, Jugoslavenska ratna mornarica, Juliette Gréco, Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva, Neptun, Nintendo, Odred naoružanih brodova Dubrovnik, Pablo Neruda, Paolo Rossi, Parna lokomotiva, Pomorska blokada Hrvatske 17. – 23. rujna 1991., Prijestupna godina, Prosper Mérimée, Ratko Zvrko, Ray Charles, Sigmund Freud, Sindrom nemirnih nogu, Sveučilište u Zagrebu, Velika Srbija, Vitaljina, Zagreb, 1669., 1764., 1803., 1846., 1850., 1856., 1870., 1873., 1889., 1891., 1904., ..., 1920., 1926., 1927., 1930., 1934., 1939., 1945., 1949., 1955., 1963., 1967., 1973., 1985., 1988., 1991., 1998., 2004., 2014., 2015., 2020., 480. pr. Kr., 63. pr. Kr.. Proširite indeks (22 više) »
August
August, lat. IMP·CAESAR·DIVI·F·AVGVSTVS, (Rim, 23. rujna 63. pr. Kr. – Nola kod Napulja, 19. kolovoza 14.), punim imenom Gaj Julije Cezar Oktavijan (lat. Gaius Julius Caesar Octavianus), pranećak Julija Cezara (unuk Cezarove sestre Julije), bio je trijumvir u drugom trijumviratu, a kasnije i prvi rimski car.
Novi!!: 23. rujna i August · Vidi više »
Šiško Horvat Majcan
Šiško Horvat Majcan (Zagreb, 23. rujna 1985.) je hrvatski kazališni i televizijski glumac.
Novi!!: 23. rujna i Šiško Horvat Majcan · Vidi više »
Bruce Springsteen
Bruce Frederick Joseph Springsteen (Long Branch, New Jersey, 23. rujna 1949.), američki rock pjevač, kantautor i gitarist.
Novi!!: 23. rujna i Bruce Springsteen · Vidi više »
Dan proslave biseksualnosti
Dan proslave biseksualnosti (engl. Celebrate Bisexuality Day), dan koji se obdržava 23.
Novi!!: 23. rujna i Dan proslave biseksualnosti · Vidi više »
Danko Angjelinović
Danko Angjelinović (Makarska, 13. travnja 1893. – Split, 23. rujna 1963.) bio je hrvatski književnik i prevoditelj.
Novi!!: 23. rujna i Danko Angjelinović · Vidi više »
Dragan Holcer
Dragan Holcer (Zwiesel kod Berggießhübela, Saska, Njemačka, 19. siječnja 1945. - Split, 23. rujna 2015.), bio je hrvatski nogometaš.
Novi!!: 23. rujna i Dragan Holcer · Vidi više »
Družba Isusova
Družba Isusova (lat. Societas Jesu, S.J., SJ ili SI) je katolički crkveni red koji su utemeljili Ignacije Lojolski i njegovi drugovi: Franjo Ksaverski, Alfonso Salmeron, Diego Laínez, Nicolas Bobadilla, Petar Faber i Simão Rodrigues.
Novi!!: 23. rujna i Družba Isusova · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: 23. rujna i Dubrovnik · Vidi više »
Eugeniusz Kazimirowski
Eugeniusz Marcin Kazimirowski (Horishnia Vyhnanka, Ukrajina, 11. studenog 1873. – Białystok, Poljska, 23. rujna 1939.) bio je poljski slikar, član pokreta realizma.
Novi!!: 23. rujna i Eugeniusz Kazimirowski · Vidi više »
Euripid
'''Ευριπίδης''' Euripid (Ευριπίδης; otok Salamina, 485./484. pr. Kr. – Aretusa, Makedonija, 406. pr. Kr.) bio je starogrčki dramatičar.
Novi!!: 23. rujna i Euripid · Vidi više »
Franc Rode
Franc Rode, C.M. (Rodica, 23. rujna 1934.), je slovenski rimokatolički kardinal, nadbiskup i metropolit ljubljanski u miru te nekadašnji pročelnik Kongregacije za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života.
Novi!!: 23. rujna i Franc Rode · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 23. rujna i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: 23. rujna i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski vladari
Ovdje su navedeni vladari koji su imali vlast nad područjem današnje Republike Hrvatske i susjednih država s autohtonim hrvatskim stanovništvom, počevši od doseljenja Hrvata na današnje prostore do danas.
Novi!!: 23. rujna i Hrvatski vladari · Vidi više »
Igraće karte
Karte za šnaps trogirske katedrale dovršen oko 1240. godine urezane su šah i trilja Igraće karte je naziv za komade papira, kartona ili plastike koji služe za igranje kartaških igara.
Novi!!: 23. rujna i Igraće karte · Vidi više »
Japan
Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.
Novi!!: 23. rujna i Japan · Vidi više »
Johann Gottfried Galle
Johann Galle Johann Gottfried Galle (9. lipnja 1812. – 10. srpnja 1910.) je bio njemački astronom koji je sa studentom Heinrichom d'Arrestom u opservatoriju u Berlinu 23. rujna 1846. otkrio planet Neptun.
Novi!!: 23. rujna i Johann Gottfried Galle · Vidi više »
John Coltrane
John William Coltrane (23. rujna 1926. –, 17. srpnja 1967.), američki jazz saksofonist.
Novi!!: 23. rujna i John Coltrane · Vidi više »
José Gervasio Artigas
Potpis generala Artigasa. José Gervasio Artigas Arnal (Montevideo, 19. lipnja 1764. – Asunción, 23. rujna 1850.) bio je urugvajski general, revolucionar, političar, domoljub i narodni junak, zvan i "Ocem urugvajskog naroda", te važna vojna ličnost u urugvajskoj i argentinskoj povijesti.
Novi!!: 23. rujna i José Gervasio Artigas · Vidi više »
Jugoslavenska ratna mornarica
Jugoslavenska ratna mornarica (kratica JRM), bila je grana (vid) Jugoslavenske narodne armije čija je svrha bila štiti suverenitet i teritorijalni integritet SFRJ samostalno i u suradnji s ostalim granama i rodovima oružanih snaga SFRJ na Jadranu, plovnim rijekama i jezerima.
Novi!!: 23. rujna i Jugoslavenska ratna mornarica · Vidi više »
Juliette Gréco
Juliette Gréco (Montpellier, 7. veljače 1927. – Pariz, 23. rujna 2020.) francuska šansonijerka i glumica.
Novi!!: 23. rujna i Juliette Gréco · Vidi više »
Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva
Leopold I. (Beč, 9. lipnja 1640. – Beč, 5. svibnja 1705.), bio je rimsko-njemački car (1657. ili 1658. – 1705.), ugarsko-hrvatski kralj (od 1655. u Ugarskoj i od 1657. u Hrvatskoj do 1705.), češki kralj (1658. – 1705.) iz dinastije Habsburg.
Novi!!: 23. rujna i Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Neptun
Neptun, osmi i od Sunca najudaljeniji planet Sunčevog sustava.
Novi!!: 23. rujna i Neptun · Vidi više »
Nintendo
mini Nintendo je ime japanske tvrtke koja se bavi proizvodnjom igraćih konzola, te izdavačkom djelatnosti kao: igraće karte, igre na ploči, videoigre, animirani filmovi, stripovi.
Novi!!: 23. rujna i Nintendo · Vidi više »
Odred naoružanih brodova Dubrovnik
Pripadnici Odreda pri izvršenju postavljene zadaće Odred naoružanih brodova bio je dragovoljačka postrojba utemeljena u vrlo kratkom ratnom razdoblju od rujna 1991. do ožujka 1992. Taj samonikli Odred bio je jedan od najvažnijih činitelja uspješne obrane Dubrovnika.
Novi!!: 23. rujna i Odred naoružanih brodova Dubrovnik · Vidi više »
Pablo Neruda
Pablo Neruda (Parral, 12. srpnja 1904. – Santiago de Chile, 23. rujna 1973.), čileanski je pjesnik i diplomat, pravim imenom Ricardo Eliécer Neftalí Reyes Basoalto.
Novi!!: 23. rujna i Pablo Neruda · Vidi više »
Paolo Rossi
Paolo Rossi (Prato, 23. rujna 1956. – Siena, 9. prosinca 2020.) bio je talijanski nogometaš.
Novi!!: 23. rujna i Paolo Rossi · Vidi više »
Parna lokomotiva
Parna lokomotiva bavarskog jezera Chiemsee Parna lokomotiva je vrsta vučnog željezničkog vozila.
Novi!!: 23. rujna i Parna lokomotiva · Vidi više »
Pomorska blokada Hrvatske 17. – 23. rujna 1991.
Pomorska blokada Hrvatske 17.
Novi!!: 23. rujna i Pomorska blokada Hrvatske 17. – 23. rujna 1991. · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 23. rujna i Prijestupna godina · Vidi više »
Prosper Mérimée
'''Prosper Mérimée''' Prosper Mérimée (Pariz, 28. rujna 1803. – Cannes, 23. rujna 1870.), francuski književnik.
Novi!!: 23. rujna i Prosper Mérimée · Vidi više »
Ratko Zvrko
Ratko Zvrko (Beograd, 20. travnja 1920. – Dubrovnik, 23. rujna 1998.), bio je hrvatski književnik, novinar i boksač.
Novi!!: 23. rujna i Ratko Zvrko · Vidi više »
Ray Charles
Ray Charles bilo je umjetničko ime Raymonda Charlesa Robinsona (Albany, Georgia, 23. rujna 1930. – Beverly Hills, Kalifornija, 10. lipnja 2004.), američkog glazbenika.
Novi!!: 23. rujna i Ray Charles · Vidi više »
Sigmund Freud
Sigmund Freud (Příbor (tada Freiberg), Češka, 6. svibnja 1856. - London, 23. rujna 1939.), austrijski neurolog židovskog podrijetla i utemeljitelj psihoanalize.
Novi!!: 23. rujna i Sigmund Freud · Vidi više »
Sindrom nemirnih nogu
Sindrom nemirnih nogu (eng. restless legs syndrome – RLS) neurološki je poremećaj karakteriziran neizdrživom potrebom za pomicanjem nogu, rjeđe ruku ili trupa, pa čak i fantomskih ekstremiteta.
Novi!!: 23. rujna i Sindrom nemirnih nogu · Vidi više »
Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.
Novi!!: 23. rujna i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »
Velika Srbija
Kаrlobаg-Ogulin-Kаrlovаc-Viroviticа. Velika Srbija je popularno ime za srpski radikalni nacionalistički iredentistički politički projekt nastao u 19. stoljeću.
Novi!!: 23. rujna i Velika Srbija · Vidi više »
Vitaljina
Vitaljina je najjužnije hrvatsko naseljeno mjesto, smješteno u općini Konavle.
Novi!!: 23. rujna i Vitaljina · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: 23. rujna i Zagreb · Vidi više »
1669.
Bez opisa.
Novi!!: 23. rujna i 1669. · Vidi više »
1764.
Bez opisa.
Novi!!: 23. rujna i 1764. · Vidi više »
1803.
Bez opisa.
Novi!!: 23. rujna i 1803. · Vidi više »
1846.
Bez opisa.
Novi!!: 23. rujna i 1846. · Vidi više »
1850.
Bez opisa.
Novi!!: 23. rujna i 1850. · Vidi više »
1856.
Bez opisa.
Novi!!: 23. rujna i 1856. · Vidi više »
1870.
Bez opisa.
Novi!!: 23. rujna i 1870. · Vidi više »
1873.
Bez opisa.
Novi!!: 23. rujna i 1873. · Vidi više »
1889.
Bez opisa.
Novi!!: 23. rujna i 1889. · Vidi više »
1891.
Bez opisa.
Novi!!: 23. rujna i 1891. · Vidi više »
1904.
Bez opisa.
Novi!!: 23. rujna i 1904. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: 23. rujna i 1920. · Vidi više »
1926.
Bez opisa.
Novi!!: 23. rujna i 1926. · Vidi više »
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
Novi!!: 23. rujna i 1927. · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: 23. rujna i 1930. · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: 23. rujna i 1934. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: 23. rujna i 1939. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: 23. rujna i 1945. · Vidi više »
1949.
Bez opisa.
Novi!!: 23. rujna i 1949. · Vidi više »
1955.
Bez opisa.
Novi!!: 23. rujna i 1955. · Vidi više »
1963.
Bez opisa.
Novi!!: 23. rujna i 1963. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: 23. rujna i 1967. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: 23. rujna i 1973. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: 23. rujna i 1985. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: 23. rujna i 1988. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: 23. rujna i 1991. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: 23. rujna i 1998. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: 23. rujna i 2004. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: 23. rujna i 2014. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: 23. rujna i 2015. · Vidi više »
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: 23. rujna i 2020. · Vidi više »
480. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: 23. rujna i 480. pr. Kr. · Vidi više »
63. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: 23. rujna i 63. pr. Kr. · Vidi više »
