Brže od pregledniku!
77 odnosi: Adolfo Weber Tkalčević, Amir Kapetanović, Anglizam, Ante Kovačić, Asirci, August Šenoa, August Kovačec, Školske novine, Željko Bujas, Čabraji, Čakovec, Božidar Finka, Bogoslav Šulek, Budimpešta, Damir Boras, Dunja Brozović Rončević, Eugen Kvaternik, Fikret Cacan, Filologija, Filozofski fakultet u Zagrebu, Fusnota, Hrvati, Hrvatska, Hrvatski jezik, Hvalopj'ev S'ūncu, Jezik (časopis), Jezikoslovlje, Jugoslavenska narodna armija, Klinopis, Kolo (časopis), Križevci, Mađari u Hrvatskoj, Marko Tadić (jezikoslovac), Međimurske novine, Mezopotamija, Miroslav Tuđman, Nagrada "Bulcsú László", Nagrada Dr. Ivan Šreter, Plivanje, Prevoditelj, Rusistika, Sinj, Sjedinjene Američke Države, Slobodna Dalmacija, Stjepan Babić, Stjepan Ivšić, Strojno prevođenje, Sveučilište u Chicagu, Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište Yale, ..., Tomislav Ladan, Tuđice, Urna, Varaždin, Vijenac (časopis), XIV. Olimpijske igre – London 1948., Zagrebački lingvistički krug, 1922., 1940., 1943., 1952., 1955., 1959., 1960-ih, 1964., 1970., 1986., 1992., 1993., 1994., 2000., 2014., 2016., 2017., 2020., 4. siječnja, 9. listopada. Proširite indeks (27 više) »
Adolfo Weber Tkalčević
Adolfo Weber Tkalčević (Bakar, 11. svibnja 1825. - Zagreb, 6. kolovoza 1889.), hrvatski filolog, književnik, književni kritičar, putopisac i estetičar.
Novi!!: Bulcsú László i Adolfo Weber Tkalčević · Vidi više »
Amir Kapetanović
Amir Kapetanović (Pakrac, 1975.), hrvatski filolog, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju i redoviti profesor, član suradnik HAZU od 2016.
Novi!!: Bulcsú László i Amir Kapetanović · Vidi više »
Anglizam
Anglizmi (anglicizmi) su posuđenice i usvojenice u hrvatskom jeziku koje potječu iz engleskog jezika.
Novi!!: Bulcsú László i Anglizam · Vidi više »
Ante Kovačić
Antun "Ante" Kovačić (Oplaznik u Mariji Gorici, 6. lipnja 1854. – Glina/Zagreb, 10. prosinca 1889.), hrvatski romanopisac i novelist, pjesnik.
Novi!!: Bulcsú László i Ante Kovačić · Vidi više »
Asirci
Asirci može značiti.
Novi!!: Bulcsú László i Asirci · Vidi više »
August Šenoa
August Ivan Nepomuk Eduard Šenoa (Zagreb, 14. studenoga 1838. – Zagreb, 13. prosinca 1881.), bio je hrvatski novinar i književnik.
Novi!!: Bulcsú László i August Šenoa · Vidi više »
August Kovačec
August Kovačec August Kovačec (Donje Jesenje, 6. kolovoza, 1938.), akademik, profesor, leksikograf, te član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU).
Novi!!: Bulcsú László i August Kovačec · Vidi više »
Školske novine
Školske novine su hrvatski tjednik za odgoj i obrazovanje.
Novi!!: Bulcsú László i Školske novine · Vidi više »
Željko Bujas
Željko Bujas (Pag, 16. veljače 1928. - Zagreb, 16. ožujka 1999.), hrvatski jezikoslovac, anglist, amerikanist, leksikograf, akademik HAZU, prevoditelj i diplomat.
Novi!!: Bulcsú László i Željko Bujas · Vidi više »
Čabraji
Čabraji su naselje u sastavu Grada Križevaca, u Koprivničko-križevačkoj županiji.
Novi!!: Bulcsú László i Čabraji · Vidi više »
Čakovec
Čakovec je grad u sjevernoj Hrvatskoj, koji se nalazi oko 90 kilometara sjeverno od Zagreba.
Novi!!: Bulcsú László i Čakovec · Vidi više »
Božidar Finka
Božidar Finka (Sali, Dugi otok, 19. prosinca 1925. – 17. svibnja 1999.) hrvatski jezikoslovac i pjesnik.
Novi!!: Bulcsú László i Božidar Finka · Vidi više »
Bogoslav Šulek
Bogoslav Šulek (rođen kao Bohuslav Šulek; Sobotište (Okrug Senica), Slovačka, 20. travnja 1816. – Zagreb, 30. studenoga 1895.), bio je hrvatski jezikoslovac, leksikograf, književnik, novinar, publicist, polihistor,, enciklopedija.hr, pristupljeno 31.
Novi!!: Bulcsú László i Bogoslav Šulek · Vidi više »
Budimpešta
Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.
Novi!!: Bulcsú László i Budimpešta · Vidi više »
Damir Boras
Damir Boras (Zagreb, 25. listopada 1951.) hrvatski je znanstvenik, informacijski stručnjak, leksikograf, sveučilišni profesor u trajnome zvanju i bivši rektor Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Bulcsú László i Damir Boras · Vidi više »
Dunja Brozović Rončević
Dunja Brozović Rončević (Zadar, 23. srpnja 1960.), hrvatska jezikoslovka.
Novi!!: Bulcsú László i Dunja Brozović Rončević · Vidi više »
Eugen Kvaternik
Eugen Kvaternik (Zagreb, 31. listopada 1825. – klanac Ljupča kraj Plaškoga, 11. listopada 1871.), bio je hrvatski političar, pravnik, pisac i revolucionar.
Novi!!: Bulcsú László i Eugen Kvaternik · Vidi više »
Fikret Cacan
Fikret Cacan (Zenica, 28. lipnja 1958. – 12. veljače 2020.), hrvatski pjesnik i prevoditelj, slavist, bibliograf, šahist i stolnotenisač, rodom iz BiH V.M./Hina: Umro pjesnik i prevoditelj Fikret Cacan, 12.
Novi!!: Bulcsú László i Fikret Cacan · Vidi više »
Filologija
Filologija (iz starogrčkog „φιλολογία“ („philología“): „ljubav prema riječi“) u širem smislu označava znanost koja se bavi proučavanjem jezičnih pojava, kako gramatičkih tako i književnih.
Novi!!: Bulcsú László i Filologija · Vidi više »
Filozofski fakultet u Zagrebu
Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.
Novi!!: Bulcsú László i Filozofski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Fusnota
Fusnota ili podrubna bilješka je riječ njemačkog podrijetla (njem. Fuss -podnožje, Note - bilješka) koja označava bilješku, napomenu stavljenu na dno stranice teksta.
Novi!!: Bulcsú László i Fusnota · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Bulcsú László i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Bulcsú László i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Bulcsú László i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hvalopj'ev S'ūncu
Hvalopj'ev S'ūncu: akkadski pjesmotvori u hrvatski pretočeni i komentarima popraćeni po Bulcsúu Lászlóu zbirka je akadskih pjesama u prijevodu Bulcsúa Lászlóa, popraćenih studijama o akadskom jeziku i mitologiji, te o Bulcsúovim pravopisnim rješenjima koja se ostvaruju u prijevodima.
Novi!!: Bulcsú László i Hvalopj'ev S'ūncu · Vidi više »
Jezik (časopis)
Jezik je časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika koji izlazi od 1952. godine.
Novi!!: Bulcsú László i Jezik (časopis) · Vidi više »
Jezikoslovlje
Jezikoslovlje je humanistička znanost kojoj su predmeti istraživanja jezik i govor.
Novi!!: Bulcsú László i Jezikoslovlje · Vidi više »
Jugoslavenska narodna armija
Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.
Novi!!: Bulcsú László i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »
Klinopis
Ploča s klinovim pismom Klinopis ili klinovo pismo, poznato kao i klinasto pismo, jedno je od najranijih pisama.
Novi!!: Bulcsú László i Klinopis · Vidi više »
Kolo (časopis)
Kolo je književno umjetnički časopis u izdanju Matice hrvatske.
Novi!!: Bulcsú László i Kolo (časopis) · Vidi više »
Križevci
Križevci su grad u Koprivničko-križevačkoj županiji u Hrvatskoj.
Novi!!: Bulcsú László i Križevci · Vidi više »
Mađari u Hrvatskoj
Karta broja Mađara u Hrvatskoj po općinama i gradovima Baranji Mađarsko kulturno društvo Vinkovci. Mađari u Hrvatskoj (mađ. Horvátországi magyarok) su jedna od nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Bulcsú László i Mađari u Hrvatskoj · Vidi više »
Marko Tadić (jezikoslovac)
Marko Tadić (Rijeka, 28. kolovoza 1963.) hrvatski je jezikoslovac koji je dao značajan doprinos na području računalne i korpusne lingvistike u Hrvatskoj.
Novi!!: Bulcsú László i Marko Tadić (jezikoslovac) · Vidi više »
Međimurske novine
Međimurske novine su tjednik koji izlazi u Međimurskoj županiji, sa sjedištem u Čakovcu.
Novi!!: Bulcsú László i Međimurske novine · Vidi više »
Mezopotamija
Područje Mezopotamije Mezopotamija (grč. Μεσοποταμία, prijevod od staroperzijskog Miyanrudan "Zemlja između dvije rijeke" ili aramejskog naziva Beth-Nahrin "Kuća dviju rijeka"; međuriječje) je područje jugozapadne Azije koje obuhvaća otprilike 350.000 četvornih kilometara.
Novi!!: Bulcsú László i Mezopotamija · Vidi više »
Miroslav Tuđman
Miroslav Tuđman (Beograd, 25. svibnja 1946. − Zagreb, 31. siječnja 2021.), bio je hrvatski znanstvenik i političar.
Novi!!: Bulcsú László i Miroslav Tuđman · Vidi više »
Nagrada "Bulcsú László"
Nagrada "Bulcsú László", nagrada je koja se od 2017. godine dodjeljuje za filologiju.
Novi!!: Bulcsú László i Nagrada "Bulcsú László" · Vidi više »
Nagrada Dr. Ivan Šreter
Dodjela nagrada za novu hrvatsku riječ 26. ožujka 2011.; akademik Stjepan Babić; Silvana Bampa-Listeš – druga nagrada za osjećajnik (emotikon); Vinko Vukadin – prva nagrada za ispraznica (floskula); Sanda Ham; Nataša Bašić; Damir Foretić, predsjednik zaklade Dr. Ivan Šreter; Antun Haramija, gradonačelnik Lipika Nagrada Dr.
Novi!!: Bulcsú László i Nagrada Dr. Ivan Šreter · Vidi više »
Plivanje
Plivanje Plivanje pod vodom. Plivanje je aktivnost kretanja živih bića kroz vodu koja uključuje održavanje na površini vode i kretanje u željenom smjeru.
Novi!!: Bulcsú László i Plivanje · Vidi više »
Prevoditelj
Prevoditelj je osoba koja se bavi prijevodom s jednog jezika na drugi.
Novi!!: Bulcsú László i Prevoditelj · Vidi više »
Rusistika
Rusistika (njem. Russistik) je grana filologije koja istražuje ruski jezik, književnost i kulturu.
Novi!!: Bulcsú László i Rusistika · Vidi više »
Sinj
Sinj je grad u Hrvatskoj u sastavu Splitsko-dalmatinske županije.
Novi!!: Bulcsú László i Sinj · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Bulcsú László i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Slobodna Dalmacija
Slobodna Dalmacija je hrvatski dnevnik i najtiražnije novine u Dalmaciji.
Novi!!: Bulcsú László i Slobodna Dalmacija · Vidi više »
Stjepan Babić
Stjepan Babić (Oriovac, 29. studenoga 1925. – Zagreb, 27. kolovoza 2021.) bio je hrvatski jezikoslovac i akademik.
Novi!!: Bulcsú László i Stjepan Babić · Vidi više »
Stjepan Ivšić
Stjepan Ivšić Stjepan Ivšić (Orahovica, 13. kolovoza 1884. – Zagreb, 14. siječnja 1962.), hrvatski jezikoslovac, slavist i akcentolog.
Novi!!: Bulcsú László i Stjepan Ivšić · Vidi više »
Strojno prevođenje
Strojno prevođenje - je proces u kome računalni program analizira tekst na jednom jeziku (polazni tekst), i potom proizvodi tekst istoga značenja na drugom jeziku, bez učešća čovjeka u tome procesu.
Novi!!: Bulcsú László i Strojno prevođenje · Vidi više »
Sveučilište u Chicagu
Sveučilište u Chicagu (engl. University of Chicago) privatno je sveučilište smješteno u Hyde Parku, u Chicagu.
Novi!!: Bulcsú László i Sveučilište u Chicagu · Vidi više »
Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.
Novi!!: Bulcsú László i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »
Sveučilište Yale
Logo ''Connecticut Hall'' Yaleovo sveučilište ili Sveučilište Yale (eng. Yale University), privatno je sveučilište u New Havenu, u američkoj saveznoj državi Connecticut, nazvano po Elihuu Yaleu.
Novi!!: Bulcsú László i Sveučilište Yale · Vidi više »
Tomislav Ladan
Tomislav Ladan (Ivanjica, Kraljevina Jugoslavija, 25. lipnja 1932. – Zagreb 12. rujna 2008.), hrvatski leksikograf, etimolog, prevoditelj, književni kritičar i književnik.
Novi!!: Bulcsú László i Tomislav Ladan · Vidi više »
Tuđice
Tuđice su riječi koje se nisu prilagodile hrvatskome jeziku barem jednom svojom značajkom.
Novi!!: Bulcsú László i Tuđice · Vidi više »
Urna
Urna s pepelom. Urna je vrsta vaze sa suženim grlom, koja se koristi u ukrasne svrhe, ali su danas najpoznatije urne u koje se smješta pepeo kremiranog pokojnika.
Novi!!: Bulcsú László i Urna · Vidi više »
Varaždin
Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.
Novi!!: Bulcsú László i Varaždin · Vidi više »
Vijenac (časopis)
Vijenac (do 1903. Vienac) dvotjednik je za kulturu Matice hrvatske.
Novi!!: Bulcsú László i Vijenac (časopis) · Vidi više »
XIV. Olimpijske igre – London 1948.
XIV.
Novi!!: Bulcsú László i XIV. Olimpijske igre – London 1948. · Vidi više »
Zagrebački lingvistički krug
Zagrebački lingvistički krug skupina je hrvatskih jezikoslovaca.
Novi!!: Bulcsú László i Zagrebački lingvistički krug · Vidi više »
1922.
Bez opisa.
Novi!!: Bulcsú László i 1922. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: Bulcsú László i 1940. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: Bulcsú László i 1943. · Vidi više »
1952.
Bez opisa.
Novi!!: Bulcsú László i 1952. · Vidi više »
1955.
Bez opisa.
Novi!!: Bulcsú László i 1955. · Vidi više »
1959.
Bez opisa.
Novi!!: Bulcsú László i 1959. · Vidi više »
1960-ih
Bez opisa.
Novi!!: Bulcsú László i 1960-ih · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: Bulcsú László i 1964. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Bulcsú László i 1970. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Bulcsú László i 1986. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Bulcsú László i 1992. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Bulcsú László i 1993. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Bulcsú László i 1994. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Bulcsú László i 2000. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Bulcsú László i 2014. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: Bulcsú László i 2016. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Bulcsú László i 2017. · Vidi više »
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Bulcsú László i 2020. · Vidi više »
4. siječnja
4.
Novi!!: Bulcsú László i 4. siječnja · Vidi više »
9. listopada
9.
Novi!!: Bulcsú László i 9. listopada · Vidi više »
