Brže od pregledniku!
101 odnosi: Al Sharpton, Alojzije Stepinac, Ana Marija Marović, Armen Džigarhanjan, Artur da Costa e Silva, Baba Vanga, Berlinski zid, Dan nezavisnosti (SAD), Edo Peročević, Eleonora Duse, Filip Frano Nakić, Franjo Asiški, Franz Josef Strauß, George Washington, Gregorijanski kalendar, Gustav Stresemann, Hrvatska, Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci, Ivan Nikitin, Ivan Pavao II., Ivan Turina, Jean Anouilh, Jean Gremillon, Jean-Baptiste Denys, Jens Immanuel Baggesen, Johann Karl Ehrenfried Kegel, Joseph Hergenröther, Josip Turčinović, Kiro Gligorov, Kraljevina Jugoslavija, Ljupka Dimitrovska, Marija Bistrica, Oružane snage Republike Hrvatske, Papa, Ponovno ujedinjenje Njemačke, Prijestupna godina, Ranko Filjak, Rijeka, Sergej Aleksandrovič Jesenjin, Sjeverna Makedonija, Skoplje, Tereza Kesovija, Thomas Wolfe, Urban Barišić, Velika Gorica, Viktor Sanejev, Zlatan Ibrahimović, 1181., 1226., 1643., ..., 1704., 1764., 1784., 1789., 1815., 1824., 1826., 1837., 1858., 1861., 1863., 1878., 1885., 1886., 1887., 1890., 1895., 1897., 1900., 1902., 1910., 1911., 1915., 1924., 1925., 1927., 1929., 1933., 1935., 1936., 1937., 1938., 1945., 1946., 1954., 1959., 1969., 1980., 1981., 1983., 1987., 1988., 1990., 1991., 1995., 1996., 1998., 2007., 2013., 2016., 2020.. Proširite indeks (51 više) »
Al Sharpton
Al Sharpton Alfred Charles "Al" Sharpton, Jr.
Novi!!: 3. listopada i Al Sharpton · Vidi više »
Alojzije Stepinac
Alojzije Stepinac (Brezarić pokraj Krašića, 8. svibnja 1898. – Krašić, 10. veljače 1960.) bio je zagrebački nadbiskup i kardinal.
Novi!!: 3. listopada i Alojzije Stepinac · Vidi više »
Ana Marija Marović
Službenica Božja s. Ana Marija Marović (Venecija, 7. veljače 1815. – Venecija, 3. listopada 1887.) talijansko-hrvatska redovnica i utemeljiteljica redovničke družbe.
Novi!!: 3. listopada i Ana Marija Marović · Vidi više »
Armen Džigarhanjan
Armen Borisovič Džigarhanjan (arm. Արմեն Բորիսի Ջիգարխանյան, rus. Армен Борисович Джигарханян) (Erevan, 3. listopada 1935. — Moskva, 14. studenoga 2020.) bio je sovjetski, armenski i ruski glumac.
Novi!!: 3. listopada i Armen Džigarhanjan · Vidi više »
Artur da Costa e Silva
Maršal Artur da Costa e Silva (Taquari, 3. listopada 1902. – Rio de Janeiro, 17. prosinca 1969.), brazilski vojni časnik, državnik i političar, 30.
Novi!!: 3. listopada i Artur da Costa e Silva · Vidi više »
Baba Vanga
Vangelia Pandeva Gušterova (rođeno Surčeva; Strumica, Osmansko Carstvo, (danas Sjeverna Makedonija) 31. siječnja, 1911. − Petrič, Bugarska 11. kolovoza, 1996.), poznatija kao Baba Vanga, bila je bugarska proročica koja je slavu stekla nevjerojatno točnim predviđanjima.
Novi!!: 3. listopada i Baba Vanga · Vidi više »
Berlinski zid
Podjela Njemačke nakon rata Berlinski zid 1986. godine. Istočnonjemačke vlasti su iza zida čiju su zapadnu fasadu stanovnici Zapadnog Berlina oslikali grafitima, postavili širok "pojas smrti" Berlinski zid (njem.: Die Berliner Mauer) je bila barijera dugačka oko 160 km koja je odvajala Zapadni od Istočnog Berlina i okolnog teritorija Njemačke Demokratske Republike.
Novi!!: 3. listopada i Berlinski zid · Vidi više »
Dan nezavisnosti (SAD)
Naslovnica ''The Saturday Evening Posta'' na Dan nezavisnosti 1924. U SAD-u Dan nezavisnosti ili popularno Četvrti srpnja (engl. Fourth of July), državni je praznik kojim se slavi donošenje Američke deklaracije o neovisnosti 4. srpnja 1776. godine, kojom je proglašena nezavisnost od Velike Britanije.
Novi!!: 3. listopada i Dan nezavisnosti (SAD) · Vidi više »
Edo Peročević
Eduard "Edo" Peročević (Sarajevo, 3. listopada 1937. – Zagreb, 29. travnja 2007.), bio je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: 3. listopada i Edo Peročević · Vidi više »
Eleonora Duse
'''Eleonora Duse''' (1896.) Eleonora Duse (Vigevano, 3. listopada 1858. – Pittsburg, 21. travnja 1924.), talijanska kazališna glumica.
Novi!!: 3. listopada i Eleonora Duse · Vidi više »
Filip Frano Nakić
Filip Frano Nakić (Silba, 3. listopada 1837. – Split, 19. prosinca 1910.), hrvatski svećenik te splitski i makarski biskup.
Novi!!: 3. listopada i Filip Frano Nakić · Vidi više »
Franjo Asiški
»Franjo Asiški u meditaciji«, Francisco de Zurbarán, Španjolska oko 1658.; Alte Pinakothek, München Franjo Asiški (Asiz, 1181. – Porcijunkula kod Asiza, 3. listopada 1226.) pravim imenom – Giovanni Francesco Bernardone utemeljitelj je franjevačkog reda ili Reda manje braće, suutemeljitelj reda klarisa ili Reda siromašnih gospođa, a njime je nadahnut i Treći franjevački red, koji se danas dijeli na Samostanski treći red i Franjevački svjetovni red.
Novi!!: 3. listopada i Franjo Asiški · Vidi više »
Franz Josef Strauß
Franz Josef Strauß 1982 Franz Josef Strauß (6. rujna 1915., München - 3. listopada 1988., Regensburg) bio je njemački konzervativni političar i predsjednik Slobodne Države Bavarske.
Novi!!: 3. listopada i Franz Josef Strauß · Vidi više »
George Washington
George Washington (Wakefield, Westmoreland County, Virginia, SAD, 22. veljače 1732. – Mount Vernon, Virginia, 14. prosinca 1799.), američki političar i prvi predsjednik SAD-a (od 1789. do 1797. godine).
Novi!!: 3. listopada i George Washington · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 3. listopada i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Gustav Stresemann
Gustav Stresemann (Berlin, 10. svibnja 1878. – Berlin, 3. listopada 1929.) je bio državnik i najznačajnija ličnost za stabilizaciju Njemačke u međuratnom periodu i vraćanje povjerenja međunarodne zajednice u nju.
Novi!!: 3. listopada i Gustav Stresemann · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: 3. listopada i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci
HNK Ivana pl.
Novi!!: 3. listopada i Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci · Vidi više »
Ivan Nikitin
Ivan Nikitin Ivan Savvič Nikitin (ruski: Иван Саввич Никитин) (Voronjež, 3. listopada 1824. – Voronjež, 28. listopada 1861.) - ruski pjesnik Rođen je u obitelji trgovaca u Voronježu.
Novi!!: 3. listopada i Ivan Nikitin · Vidi više »
Ivan Pavao II.
Sveti Ivan Pavao II. (lat. Sanctus Ioannes Paulus PP. II.), također zvan Ivan Pavao Veliki (Wadowice, 18. svibnja 1920. – Vatikan, 2. travnja 2005.), rođen kao Karol Józef Wojtyła, 264.
Novi!!: 3. listopada i Ivan Pavao II. · Vidi više »
Ivan Turina
Ivan Turina (Zagreb, 3. listopada 1980. − Stockholm, 2. svibnja 2013.), bio je hrvatski nogometni vratar.
Novi!!: 3. listopada i Ivan Turina · Vidi više »
Jean Anouilh
Jean Anouilh (Bordeaux, 23. lipnja 1910. – Lausanne, 3. listopada 1987.) francuski je dramatičar Jedan je od istaknutijih predstavnika modernog teatra.
Novi!!: 3. listopada i Jean Anouilh · Vidi više »
Jean Gremillon
Jean Gremillon (Bayeux, 3. listopada 1902. – Pariz, 26. studenog 1959.), francuski redatelj.
Novi!!: 3. listopada i Jean Gremillon · Vidi više »
Jean-Baptiste Denys
Jean-Baptiste Denys (1643.? - 3. listopada 1704.) – francuski liječnik koji je prvi izveo transfuziju krvi koja je i detaljno dokumentirana.
Novi!!: 3. listopada i Jean-Baptiste Denys · Vidi više »
Jens Immanuel Baggesen
'''Jens Immanuel Baggesen''' Jens Immanuel Baggesen (Korsir, 15. veljače 1764. – Hamburg, 3. listopada 1826.), danski književnik.
Novi!!: 3. listopada i Jens Immanuel Baggesen · Vidi više »
Johann Karl Ehrenfried Kegel
'''Johann K. E. Kegel''' Johann Karl Ehrenfried Kegel (Friesdorf, Njemačka, 3. listopada 1784. – Odesa, 25. lipnja 1863.), njemački agronom i istraživač.
Novi!!: 3. listopada i Johann Karl Ehrenfried Kegel · Vidi više »
Joseph Hergenröther
Kardinal Hergenröther Joseph Hergenröther (Würzburg, 15. rujna 1824. – Opatija Mehrerau, 3. listopada 1890.) bio je njemački kardinal i povjesničar.
Novi!!: 3. listopada i Joseph Hergenröther · Vidi više »
Josip Turčinović
Josip Turčinović (Sveti Petar u Šumi, 30. rujna 1933. – Zagreb, 3. listopada 1990.), hrvatski je teolog i filolog.
Novi!!: 3. listopada i Josip Turčinović · Vidi više »
Kiro Gligorov
Kiro Gligorov Kiro Gligorov (Štip, 3. svibnja 1917. – Skopje, 1. siječnja 2012.), makedonski političar i prvi predsjednik neovisne Makedonije.
Novi!!: 3. listopada i Kiro Gligorov · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: 3. listopada i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
Ljupka Dimitrovska
Ljupka Dimitrovska-Kalogjera (makedonski: Љупка Димитровска; Skoplje, 25. srpnja 1946. – Zagreb, 3. listopada 2016.) bila je hrvatsko-makedonska pjevačica zabavne glazbe i šlagera na prostorima bivše Jugoslavije, tijekom 1970-ih i ranih 1980-ih godina.
Novi!!: 3. listopada i Ljupka Dimitrovska · Vidi više »
Marija Bistrica
Pogled na Svetište Majke Božje Bistričke i crkvu na otvorenom Kip Majke Božje Bistričke Marija Bistrica je općina u Hrvatskom zagorju, u Krapinsko-zagorskoj županiji.
Novi!!: 3. listopada i Marija Bistrica · Vidi više »
Oružane snage Republike Hrvatske
Oružane snage Republike Hrvatske (skr. OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.
Novi!!: 3. listopada i Oružane snage Republike Hrvatske · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: 3. listopada i Papa · Vidi više »
Ponovno ujedinjenje Njemačke
Ponovno ujedinjenje Njemačke Ponovno ujedinjenje Njemačke (njem. Deutsche Wiedervereinigung) označava postupak koji je pokrenut miroljubivom revolucijom 1989.
Novi!!: 3. listopada i Ponovno ujedinjenje Njemačke · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 3. listopada i Prijestupna godina · Vidi više »
Ranko Filjak
Ranko Filjak (Zagreb, 3. listopada 1927. – Zagreb, 16. veljače 1983.) bio je hrvatski pijanist i klavirski pedagog.
Novi!!: 3. listopada i Ranko Filjak · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: 3. listopada i Rijeka · Vidi više »
Sergej Aleksandrovič Jesenjin
Sergej Aleksandrovič Jesenjin (rus. Сергей Александрович Есенин; Konstatinovo, 3. listopada 1895. – Lenjingrad, 28. prosinca 1925.) je bio ruski pjesnik.
Novi!!: 3. listopada i Sergej Aleksandrovič Jesenjin · Vidi više »
Sjeverna Makedonija
Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.
Novi!!: 3. listopada i Sjeverna Makedonija · Vidi više »
Skoplje
Skoplje (makedonski: Skopje (Скопје), latinski: Skupi, novogrčki: Skopia (Σκόπια), albanski: Shkup, turski: Üsküp) glavni je i najveći grad Sjeverne Makedonije.
Novi!!: 3. listopada i Skoplje · Vidi više »
Tereza Kesovija
Tereza Kesovija (Dubrovnik, 3. listopada 1938.) hrvatska je pjevačica.
Novi!!: 3. listopada i Tereza Kesovija · Vidi više »
Thomas Wolfe
'''Thomas Wolfe''' Thomas Wolfe (3. listopada 1900. -, 15. rujna 1938.), američki književnik.
Novi!!: 3. listopada i Thomas Wolfe · Vidi više »
Urban Barišić
Fra Urban Barišić (Rakitno, 17. kolovoza 1886. – Zagreb, 3. listopada 1936.) bio je hrvatski kulturni i javni djelatnik, teolog, prevoditelj, filozof, izdavač i pisac iz Hercegovine.
Novi!!: 3. listopada i Urban Barišić · Vidi više »
Velika Gorica
Velika Gorica iz zraka. Velika Gorica je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, pripada Zagrebačkoj županiji, te je u županiji najveći grad po veličini i broju stanovništva.
Novi!!: 3. listopada i Velika Gorica · Vidi više »
Viktor Sanejev
Viktor Danilovič Sanejev (ruski Виктор Данилович Санеев) (3. listopada 1945. - 3. siječnja 2022..) je umirovljeni ruski atletičar, trostruki olimpijski pobjednik u troskoku, koji je medalje osvajao pod zastavom SSSR-a. Sanejev je vladao svojom disciplinom tijekom petnaestak godina kao rijetko koji atletičar u povijesti.
Novi!!: 3. listopada i Viktor Sanejev · Vidi više »
Zlatan Ibrahimović
PSG-a Paris Saint-Germain Zlatan Ibrahimović (Malmö, 3. listopada 1981.), švedski je umirovljeni nogometaš koji je igrao na mjestu napadača.
Novi!!: 3. listopada i Zlatan Ibrahimović · Vidi više »
1181.
Bez opisa.
Novi!!: 3. listopada i 1181. · Vidi više »
1226.
Bez opisa.
Novi!!: 3. listopada i 1226. · Vidi više »
1643.
Bez opisa.
Novi!!: 3. listopada i 1643. · Vidi više »
1704.
Bez opisa.
Novi!!: 3. listopada i 1704. · Vidi više »
1764.
Bez opisa.
Novi!!: 3. listopada i 1764. · Vidi više »
1784.
Bez opisa.
Novi!!: 3. listopada i 1784. · Vidi više »
1789.
Bez opisa.
Novi!!: 3. listopada i 1789. · Vidi više »
1815.
Bez opisa.
Novi!!: 3. listopada i 1815. · Vidi više »
1824.
Bez opisa.
Novi!!: 3. listopada i 1824. · Vidi više »
1826.
Bez opisa.
Novi!!: 3. listopada i 1826. · Vidi više »
1837.
Bez opisa.
Novi!!: 3. listopada i 1837. · Vidi više »
1858.
Bez opisa.
Novi!!: 3. listopada i 1858. · Vidi više »
1861.
Bez opisa.
Novi!!: 3. listopada i 1861. · Vidi više »
1863.
Bez opisa.
Novi!!: 3. listopada i 1863. · Vidi više »
1878.
Bez opisa.
Novi!!: 3. listopada i 1878. · Vidi više »
1885.
Bez opisa.
Novi!!: 3. listopada i 1885. · Vidi više »
1886.
Bez opisa.
Novi!!: 3. listopada i 1886. · Vidi više »
1887.
Bez opisa.
Novi!!: 3. listopada i 1887. · Vidi više »
1890.
Bez opisa.
Novi!!: 3. listopada i 1890. · Vidi više »
1895.
Bez opisa.
Novi!!: 3. listopada i 1895. · Vidi više »
1897.
Bez opisa.
Novi!!: 3. listopada i 1897. · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: 3. listopada i 1900. · Vidi više »
1902.
Bez opisa.
Novi!!: 3. listopada i 1902. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: 3. listopada i 1910. · Vidi više »
1911.
Bez opisa.
Novi!!: 3. listopada i 1911. · Vidi više »
1915.
Bez opisa.
Novi!!: 3. listopada i 1915. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: 3. listopada i 1924. · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: 3. listopada i 1925. · Vidi više »
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
Novi!!: 3. listopada i 1927. · Vidi više »
1929.
Bez opisa.
Novi!!: 3. listopada i 1929. · Vidi više »
1933.
Bez opisa.
Novi!!: 3. listopada i 1933. · Vidi više »
1935.
Bez opisa.
Novi!!: 3. listopada i 1935. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: 3. listopada i 1936. · Vidi više »
1937.
Bez opisa.
Novi!!: 3. listopada i 1937. · Vidi više »
1938.
Bez opisa.
Novi!!: 3. listopada i 1938. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: 3. listopada i 1945. · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: 3. listopada i 1946. · Vidi više »
1954.
Bez opisa.
Novi!!: 3. listopada i 1954. · Vidi više »
1959.
Bez opisa.
Novi!!: 3. listopada i 1959. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: 3. listopada i 1969. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: 3. listopada i 1980. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: 3. listopada i 1981. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: 3. listopada i 1983. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: 3. listopada i 1987. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: 3. listopada i 1988. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: 3. listopada i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: 3. listopada i 1991. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: 3. listopada i 1995. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: 3. listopada i 1996. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: 3. listopada i 1998. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: 3. listopada i 2007. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: 3. listopada i 2013. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: 3. listopada i 2016. · Vidi više »
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: 3. listopada i 2020. · Vidi više »
