Brže od pregledniku!
89 odnosi: Američki Djevičanski otoci, Američki dolar, Anne Frank, Arthur Conan Doyle, Blago Zadro, Borisav Stanković, Cenzura, Danska, Džono Restić, Domovinski rat, Eiffelov toranj, Emil Adolf von Behring, Franjo Fancev, Gregorijanski kalendar, Gustave Eiffel, Hans-Dietrich Genscher, Hladni rat, Hollywood, Isaac Newton, Istočni blok, Izumitelj, Jakov Mikalja, Jesse Owens, John Constable, Joseph Haydn, Josip Jović (redarstvenik), Karibi, Krvavi Uskrs, Mafija, Nacionalni park Plitvička jezera, Nikolaj Vasiljevič Gogolj, Novi Zeland, Octavio Paz, Oliver Frljić, Prijestupna godina, René Descartes, Richard Chamberlain, Rudolf Miculinić, Sherlock Holmes, Sicilijanska večernja, Sjedinjene Američke Države, Smiljka Bencet-Jagarić, UNPROFOR, Varšavski ugovor, Vjekoslav Klišanić, Zaha Hadid, 1282., 1596., 1601., 1643., ..., 1650., 1654., 1727., 1732., 1755., 1776., 1809., 1814., 1837., 1852., 1854., 1876., 1882., 1889., 1897., 1903., 1905., 1913., 1914., 1917., 1926., 1927., 1929., 1930., 1934., 1935., 1943., 1944., 1945., 1950., 1969., 1976., 1980., 1991., 1995., 1998., 2009., 2016., 2023.. Proširite indeks (39 više) »
Američki Djevičanski otoci
Američki Djevičanski otoci (eng. United States Virgin Islands) su otočna grupa Malih Antila u Karipskom moru, istočno od Portorika.
Novi!!: 31. ožujka i Američki Djevičanski otoci · Vidi više »
Američki dolar
Dolar je sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene u SAD-u. Odmah poslije rata za nezavisnost 1785. godine, prvi ministar financija nove vlade, Alexander Hamilton, je kao sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene predložio dolar.
Novi!!: 31. ožujka i Američki dolar · Vidi više »
Anne Frank
Anne Frank (pravo ime Annelies Marie Frank; Frankfurt na Majni, 12. lipnja 1929. – sabirni logor Bergen-Belsen, ožujak 1945.), jedna je od židovskih žrtava holokausta, posmrtno postala poznata objavljivanjem "Dnevnika Anne Frank" 1947. godine, u kojem dokumentira svoj život u skrivanju od 1942. do 1944., tijekom njemačke okupacije Nizozemske u Drugom svjetskom ratu.
Novi!!: 31. ožujka i Anne Frank · Vidi više »
Arthur Conan Doyle
Sir Arthur Ignatius Conan Doyle (Edinburgh, 22. svibnja 1859. – Crowborough, Sussex, 7. srpnja 1930.), britanski autor kriminalističkih romana, najpoznatiji kao "otac" Sherlocka Holmesa i doktora Watsona.
Novi!!: 31. ožujka i Arthur Conan Doyle · Vidi više »
Blago Zadro
Blago Zadro (Donji Mamići, Ledinac kraj Gruda, 31. ožujka 1944. – Vukovar, 16. listopada 1991.),, enciklopedija.hr, pristupljeno 24.
Novi!!: 31. ožujka i Blago Zadro · Vidi više »
Borisav Stanković
Borisav "Bora" Stanković (Vranje, 31. ožujka 1876. – Beograd, 22. listopada 1927.), srpski je književnik, najznačajniji srpski romanopisac na prijelazu iz 19.
Novi!!: 31. ožujka i Borisav Stanković · Vidi više »
Cenzura
Index Librorum Prohibitorum bio je popis publikacija koje je Sveta Kongregacija Indexa smatrala krivovjernim ili suprotnim moralu, a katolicima ih je bilo zabranjeno čitati.Cenzura je postupak nadziranja slobode izražavanja.
Novi!!: 31. ožujka i Cenzura · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: 31. ožujka i Danska · Vidi više »
Džono Restić
Džono Restić /Junije Rastić/ (Dubrovnik, 11. siječnja 1755. – Dubrovnik, 31. ožujka 1814.), hrvatski pjesnik, pripadnik dubrovačke plemićke obitelji Restić (Rastić).
Novi!!: 31. ožujka i Džono Restić · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: 31. ožujka i Domovinski rat · Vidi više »
Eiffelov toranj
Eiffelov toranj u zoru Eiffelov toranj u izgradnji, srpnja 1888. 1902. kad ga je pogodila munja Eiffelov toranj (franc. La Tour Eiffel) je željezni toranj sagrađen na Champ de Mars (Marsova polja) pokraj rijeke Seine u Parizu.
Novi!!: 31. ožujka i Eiffelov toranj · Vidi više »
Emil Adolf von Behring
Emil von Behring (Hansdorf, 15. ožujka 1854. – Marburg, 31. ožujka 1917.), njemački liječnik i imunolog.
Novi!!: 31. ožujka i Emil Adolf von Behring · Vidi više »
Franjo Fancev
Franjo Fancev (Virje, 24. rujna 1882. – Zagreb, 31. ožujka 1943.) bio je hrvatski knjižničar, filolog i povjesničar književnosti.
Novi!!: 31. ožujka i Franjo Fancev · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 31. ožujka i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Gustave Eiffel
Alexandre Gustave Eiffel (Dijon, 15. prosinca 1832. – Pariz, 27. prosinca 1923.), francuski inženjer, poznat po konstrukciji Eiffelova tornja u Parizu.
Novi!!: 31. ožujka i Gustave Eiffel · Vidi više »
Hans-Dietrich Genscher
Hans-Dietrich Genscher (Reideburg, danas Halle (Saale), 21. ožujka 1927. – Pech (Wachtberg), 31. ožujka 2016.) bio je njemački političar.
Novi!!: 31. ožujka i Hans-Dietrich Genscher · Vidi više »
Hladni rat
Hladni rat bio je politički sukob između NATO Saveza (predvođenog SAD-om) i Varšavskog pakta (predvođenim Sovjetskim Savezom), koji se vodio od 1945. do 1991. Društveni poredci Istoka (s gospodarstvom u rukama Države i jednopartijskim sustavom) i Zapada (s pravom vlasništva kao temeljem gospodarstva i sklonošću višestranačkoj demokraciji) su bili u jasnoj napetosti, koja je čitavo vrijeme prijetila prerastanjem u otvoreni rat.
Novi!!: 31. ožujka i Hladni rat · Vidi više »
Hollywood
Znak Hollywood na obronku gorja Santa Monica Hollywood je gradska četvrt u središnjoj regiji Los Angelesa u Kaliforniji.
Novi!!: 31. ožujka i Hollywood · Vidi više »
Isaac Newton
lat. ''Philosophiae Naturalis Principia Mathematica'', 1687.) reflektora iz 1672. indeksa loma i da je boja prolazne svjetlosti svojstvo koje dolazi od loma svjetlosti kroz tvar. hiperboli E i napustila bi Zemlju. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Prema predaji, 1666. Newton je opazio pad jabuke s drveta u svom vrtu u Woolsthorpeu. Kako se kasnije sam prisjećao: “Iste sam godine počeo razmišljati o proširenju gravitacije i na gibanje Mjeseca.” Zemlje i Neptuna. Prvi Newtonov zakon (zakon inercije) tvrdi da svako tijelo ostaje u stanju mirovanja ili jednolikoga gibanja po pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. klasičnoj mehanici jednakost poprima oblik: F.
Novi!!: 31. ožujka i Isaac Newton · Vidi više »
Istočni blok
Istočni blok je naziv za komunističke zemlje srednje, istočne i južne Europe koje su bile priklonjene Sovjetskom Savezu.
Novi!!: 31. ožujka i Istočni blok · Vidi više »
Izumitelj
Izumitelj je osoba koja je inventivnim pristupom stvorila nove predmete uporabe, uređaje ili tehnološke postupke (proizvodnje, kontrole i dr.), tj.
Novi!!: 31. ožujka i Izumitelj · Vidi više »
Jakov Mikalja
Mikalja: Blago jezika slovinskoga Jakov Mikalja (Pještica (Peschici) na poluotoku Gargano, Italija, 31. ožujka 1601. ‒ Loreto, 1. prosinca 1654.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, leksikograf.
Novi!!: 31. ožujka i Jakov Mikalja · Vidi više »
Jesse Owens
James Cleveland "Jesse" Owens (Oakville, 12. rujna 1913. – Tucson, 31. ožujka 1980.), slavni američki atletičar, legendaran po svom četverostrukom trijumfu na Olimpijskim igrama u Berlinu, 1936. godine, gdje je bio neosporna zvijezda Igara.
Novi!!: 31. ožujka i Jesse Owens · Vidi više »
John Constable
John Constable (East Bergholt, 11. lipnja 1776. – London, 31. ožujka 1837.), slavni engleski slikar romantičarskih krajolika.
Novi!!: 31. ožujka i John Constable · Vidi više »
Joseph Haydn
Joseph Haydn (Rohrau, 31. ožujka 1732. – Beč, 31. svibnja 1809.), austrijski skladatelj i dirigent.
Novi!!: 31. ožujka i Joseph Haydn · Vidi više »
Josip Jović (redarstvenik)
Josip Jović (Aržano kod Imotskog, 21. studenoga 1969. – Plitvička jezera, 31. ožujka 1991.), bojnik Hrvatske vojske (posmrtno), prva hrvatska žrtva u Domovinskom ratu.
Novi!!: 31. ožujka i Josip Jović (redarstvenik) · Vidi više »
Karibi
eng icon ''A map of the West-Indies''(Herman Moll, 1736.) Karibi (staro, povijesno ime je Zapadnoindijski otoci, a koristi se i ime Antili) su otočje koje obuhvaća Velike Antile (Kuba, Jamajka, Portoriko i Hispaniola) i Male Antile koji se opet dijele na Privjetrinske i Zavjetrinske otoke.
Novi!!: 31. ožujka i Karibi · Vidi više »
Krvavi Uskrs
Josipu Joviću na Plitvicama. Krvavi Uskrs je naziv za incident 31. ožujka 1991. godine u kojem su pale prve žrtve u Domovinskom ratu.
Novi!!: 31. ožujka i Krvavi Uskrs · Vidi više »
Mafija
Mafija (poznata i kao "Cosa nostra") je sicilijanska zločinačka tajna organizacija za koju se vjeruje da je nastala sredinom XIX. stoljeća na Siciliji.
Novi!!: 31. ožujka i Mafija · Vidi više »
Nacionalni park Plitvička jezera
Nacionalni park Plitvička jezera osobita je geološka i hidrogeološka krška pojava.
Novi!!: 31. ožujka i Nacionalni park Plitvička jezera · Vidi više »
Nikolaj Vasiljevič Gogolj
Korice prvog izdanja romana ''Mrtve duše'', iz 1842. Gogoljev grob u Moskvi. Kamen i križ ponovno su postavljeni 2009. Nikolaj Vasiljevič Gogolj (ruski: Никола́й Васи́льевич Го́голь, ukrajinski: Мико́ла Васи́льович Го́голь) (prezime po rođenju: Janovski, ukrajinski: Яновський) (Soročynci, 31. ožujka 1809. – Moskva, 4. ožujka 1852.) ruski je književnik ukrajinskog podrijetla.
Novi!!: 31. ožujka i Nikolaj Vasiljevič Gogolj · Vidi više »
Novi Zeland
Novi Zeland je otočna država u jugozapadnom Tihom oceanu, jugoistočno od Australije.
Novi!!: 31. ožujka i Novi Zeland · Vidi više »
Octavio Paz
Octavio Paz (Mixcoac, danas Ciudad de México, 31. ožujka 1914. – Ciudad de México, 19. travnja 1998.), meksički književnik i diplomat, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1990. (pristupljeno 4. prosinca 2017.) Uz Borgesa, vjerojatno najutjecajniji hispanoamerički književnik 20.
Novi!!: 31. ožujka i Octavio Paz · Vidi više »
Oliver Frljić
Oliver Frljić (2015.) Oliver Frljić (Travnik, 31. ožujka 1976.), hrvatski kazališni redatelj.
Novi!!: 31. ožujka i Oliver Frljić · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 31. ožujka i Prijestupna godina · Vidi više »
René Descartes
René Descartes, latinizirano Renatus Cartesius (Descartes (Indre-et-Loire), 31. ožujka 1596. – Stockholm, 11. veljače 1650.), francuski filozof, fizičar, matematičar i utemeljitelj analitičke geometrije.
Novi!!: 31. ožujka i René Descartes · Vidi više »
Richard Chamberlain
Richard Chamberlain (Los Angeles, 31. ožujka 1934.), američki filmski, kazališni i TV glumac.
Novi!!: 31. ožujka i Richard Chamberlain · Vidi više »
Rudolf Miculinić
Rudolf Miculinić (Bjelovar, 31. ožujka 1926. - Bjelovar, 27. veljače 2009.) - hrvatski liječnik, primarijus, internist, kardiolog, počasni građanin grada Bjelovara Rodio se u Bjelovaru 1926.
Novi!!: 31. ožujka i Rudolf Miculinić · Vidi više »
Sherlock Holmes
Sherlock Holmes je fiktivni detektiv s kraja 19. i početka 20. stoljeća, koji se prvi put pojavio 1887. godine.
Novi!!: 31. ožujka i Sherlock Holmes · Vidi više »
Sicilijanska večernja
Sicilijanska večernja, slika iz 1846. godine Sicilijanska večernja je naziv za pobunu na Siciliji 1282. godine protiv kralja Karla I. Anžuvinca, koji je preuzeo Siciliju uz papinu podršku 1266. godine.
Novi!!: 31. ožujka i Sicilijanska večernja · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: 31. ožujka i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Smiljka Bencet-Jagarić
Dudek i Regica, scena iz TV-serije "Gruntovčani" Smiljka Bencet-Jagarić (Novi Sad, 11. lipnja 1934. – Zagreb, 31. ožujka 2023.) bila je hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica, najpoznatija po ulozi Regice Katalenić iz kultnih TV serija "Gruntovčani" i "Mejaši", Mace iz serije "Inspektor Vinko", te Kate Barulek iz serije "Dirigenti i mužikaši".
Novi!!: 31. ožujka i Smiljka Bencet-Jagarić · Vidi više »
UNPROFOR
UNPROFOR je akronim za "United Nations PROtection FORces" (hr. Zaštitne snage Ujedinjenih Naroda) osnovane 21. veljače 1992. Rezolucijom 743 Vijeća sigurnosti, a raspuštene 31. ožujka 1995.(formiran je UNCRO) Ti su naoružani "čuvari mira" UN-a bili pod kontrolom Vijeća sigurnosti, a od oko 39.000 UNPROFOR-ovih vojnika iz svih zemalja svijeta, u misiji ih je poginulo 320.
Novi!!: 31. ožujka i UNPROFOR · Vidi više »
Varšavski ugovor
Logo Varšavskog pakta Članice Varšavskog pakta. Varšavski pakt (ponekad nazivan i Varšavski ugovor; službeni naziv je bio Sporazum o prijateljstvu, suradnji i međusobnoj pomoći) bio je vojni savez država istočnog bloka koje su ga organizirale kao odgovor na stvaranje Sjevernoatlantskog pakta na Zapadu godine 1949. Kao izgovor za stvaranje Varšavskog pakta poslužilo je ponovno naoružavanje Zapadne Njemačke i njeno primanje u NATO preko ratifikacije pariških sporazuma.
Novi!!: 31. ožujka i Varšavski ugovor · Vidi više »
Vjekoslav Klišanić
Vjekoslav Klišanić (Bjelovar, 4. travnja 1897. - Beograd, 31. ožujka 1980.) - hrvatski general i publicist Rođen je u Bjelovaru 4.
Novi!!: 31. ožujka i Vjekoslav Klišanić · Vidi više »
Zaha Hadid
Dame Zaha Mohammad Hadid (arapski: زها حديد Zahā Ḥadīd) (Bagdad, 31. listopada 1950. – Miami, 31. ožujka 2016.) bila je ugledna britanska arhitektica i dizajnerica iračkog podrijetla.
Novi!!: 31. ožujka i Zaha Hadid · Vidi više »
1282.
Bez opisa.
Novi!!: 31. ožujka i 1282. · Vidi više »
1596.
Bez opisa.
Novi!!: 31. ožujka i 1596. · Vidi više »
1601.
Bez opisa.
Novi!!: 31. ožujka i 1601. · Vidi više »
1643.
Bez opisa.
Novi!!: 31. ožujka i 1643. · Vidi više »
1650.
Bez opisa.
Novi!!: 31. ožujka i 1650. · Vidi više »
1654.
Bez opisa.
Novi!!: 31. ožujka i 1654. · Vidi više »
1727.
Bez opisa.
Novi!!: 31. ožujka i 1727. · Vidi više »
1732.
Bez opisa.
Novi!!: 31. ožujka i 1732. · Vidi više »
1755.
Bez opisa.
Novi!!: 31. ožujka i 1755. · Vidi više »
1776.
Bez opisa.
Novi!!: 31. ožujka i 1776. · Vidi više »
1809.
Bez opisa.
Novi!!: 31. ožujka i 1809. · Vidi više »
1814.
Bez opisa.
Novi!!: 31. ožujka i 1814. · Vidi više »
1837.
Bez opisa.
Novi!!: 31. ožujka i 1837. · Vidi više »
1852.
Bez opisa.
Novi!!: 31. ožujka i 1852. · Vidi više »
1854.
Bez opisa.
Novi!!: 31. ožujka i 1854. · Vidi više »
1876.
Bez opisa.
Novi!!: 31. ožujka i 1876. · Vidi više »
1882.
Bez opisa.
Novi!!: 31. ožujka i 1882. · Vidi više »
1889.
Bez opisa.
Novi!!: 31. ožujka i 1889. · Vidi više »
1897.
Bez opisa.
Novi!!: 31. ožujka i 1897. · Vidi više »
1903.
Bez opisa.
Novi!!: 31. ožujka i 1903. · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: 31. ožujka i 1905. · Vidi više »
1913.
Bez opisa.
Novi!!: 31. ožujka i 1913. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: 31. ožujka i 1914. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: 31. ožujka i 1917. · Vidi više »
1926.
Bez opisa.
Novi!!: 31. ožujka i 1926. · Vidi više »
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
Novi!!: 31. ožujka i 1927. · Vidi više »
1929.
Bez opisa.
Novi!!: 31. ožujka i 1929. · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: 31. ožujka i 1930. · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: 31. ožujka i 1934. · Vidi više »
1935.
Bez opisa.
Novi!!: 31. ožujka i 1935. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: 31. ožujka i 1943. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: 31. ožujka i 1944. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: 31. ožujka i 1945. · Vidi više »
1950.
Bez opisa.
Novi!!: 31. ožujka i 1950. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: 31. ožujka i 1969. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: 31. ožujka i 1976. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: 31. ožujka i 1980. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: 31. ožujka i 1991. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: 31. ožujka i 1995. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: 31. ožujka i 1998. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: 31. ožujka i 2009. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: 31. ožujka i 2016. · Vidi više »
2023.
200px 2023. (rimski: MMXXIII), dvadeset i druga je godina 21. stoljeća.
Novi!!: 31. ožujka i 2023. · Vidi više »
