Brže od pregledniku!
83 odnosi: Albert Schweitzer, Andrija Fijan, Anton Bruckner, Anton Tus, Čile, Beyoncé, Biljke, Bitka kod Montapertija, Bonifacije I., Dado Topić, Dinko Vranković (svećenik), Doris Pinčić, Edvard Grieg, Endem, Football Club Internazionale Milano, Franjo, Germani, Gregorijanski kalendar, Hrvatska, Katolički kalendar 2006., Kristina Krepela, Los Angeles, Majka Tereza, Mark Spitz, Matej Vitov Đurđević, Misa, Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske, Napoleon III., Odoakar, Petar Bergamo, Plivanje, Prijestupna godina, Religija, Rim, Romul Augustul, Salvador Allende, Sibiraea laevigata, Sjedinjene Američke Države, Smrt, Socijalizam, Specijalna jedinica PU Kutina "Ris", Srednji vijek, Sveta Rozalija, Treća Republika, Trg svetog Petra, Vatikan, XX. Olimpijske igre – München 1972., Yannick Ferreira Carrasco, Zapadno Rimsko Carstvo, 1130., ..., 1166., 1260., 1329., 1400., 1781., 1824., 1843., 1851., 1870., 1875., 1896., 1906., 1907., 1911., 1930., 1931., 1942., 1949., 1964., 1965., 1970., 1972., 1979., 1981., 1988., 1991., 1993., 2006., 2016., 2022., 2023., 422., 476.. Proširite indeks (33 više) »
Albert Schweitzer
Albert Schweitzer (Kaysersberg, 14. siječnja 1875. – Lambaréné (Gabon), 4. rujna 1965.), elzaško-njemački liječnik, protestantski teolog, filozof i glazbenik.
Novi!!: 4. rujna i Albert Schweitzer · Vidi više »
Andrija Fijan
Lovor-vijenci Andriji Fijanu, 1898. – 1919. godine. Andrija Fijan (Zagreb, 4. rujna 1851. – Zagreb, 26. rujna 1911.), hrvatski kazališni glumac i redatelj.
Novi!!: 4. rujna i Andrija Fijan · Vidi više »
Anton Bruckner
Anton Bruckner (Ansfelden, 4. rujna 1824. – Beč, 11. listopada 1896.), austrijski orguljaš i skladatelj.
Novi!!: 4. rujna i Anton Bruckner · Vidi više »
Anton Tus
Anton Tus (Bribir, 22. studenoga 1931. – Zagreb, 4. rujna 2023.), stožerni general, prvi načelnik Glavnoga stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske i savjetnik za vojna pitanja predsjednika Republike Hrvatske.
Novi!!: 4. rujna i Anton Tus · Vidi više »
Čile
Čile je država u Južnoj Americi, smještena na jugu kontinenta uzduž pacifičke obale.
Novi!!: 4. rujna i Čile · Vidi više »
Beyoncé
Beyoncé Giselle Knowles-Carter (4. rujna 1981.) američka je pjevačica, glumica, kantautorica i poduzetnica.
Novi!!: 4. rujna i Beyoncé · Vidi više »
Biljke
Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.
Novi!!: 4. rujna i Biljke · Vidi više »
Bitka kod Montapertija
Bitka kod Montapertija je bila bitka u sukobu Republike Firence i Republike Siene. Zbila se u apeninskoj pokrajini Toskani 4. rujna 1260. godine. Bila je dijelom sukoba gvelfa i gibelina. U toj su bitci pobijedili sienski gibelini. Gibelinska pobjeda u ovoj bitci je donijele gibelinsku prevlast u Toskani. Na sijenskoj su se strani borile pisanske (gibelini), sicilijanske (kralja Manfreda Svevskog) postrojbe te ini toskanski gibelinski saveznici. Na firentinskoj su se strani borile lombardske (gvelfi), arezzanski gvelfi, luccanske (gvelfi), orvietske postrojbe (gvelfi) i ini toskanski gvelfski saveznici.
Novi!!: 4. rujna i Bitka kod Montapertija · Vidi više »
Bonifacije I.
Bonifacije I. (Rim, ? - Rim, 26. prosinca 422.), papa od 28. prosinca 418. do 4. rujna 422. godine.
Novi!!: 4. rujna i Bonifacije I. · Vidi više »
Dado Topić
Adolf "Dado" Topić (Siverić, 4. rujna 1949.), hrvatski je glazbenik, skladatelj, tekstopisac, aranžer, gitarist i rock pjevač.
Novi!!: 4. rujna i Dado Topić · Vidi više »
Dinko Vranković (svećenik)
Don Dinko Vranković (Svirče, o. Hvar, 22. siječnja 1906. – 4. rujna 1970.), katolički svećenik, koji je u nekoliko navrata spasio svoje župljane, mještane Sućurja na Hvaru, od stradanja u Drugom svjetskom ratu.
Novi!!: 4. rujna i Dinko Vranković (svećenik) · Vidi više »
Doris Pinčić
Doris Pinčić Guberović (Zadar, 4. rujna 1988.) hrvatska je televizijska, filmska i kazališna glumica, te voditeljica na HRT-u.
Novi!!: 4. rujna i Doris Pinčić · Vidi više »
Edvard Grieg
Edvard Hagerup Grieg (Bergen, 15. lipnja 1843. – Bergen, 4. rujna 1907.), norveški skladatelj, pijanist i dirigent.
Novi!!: 4. rujna i Edvard Grieg · Vidi više »
Endem
Velebitska degenija je napoznatiji hrvatski endem Čovječja ribica Endem (grč. ἔνδημος.
Novi!!: 4. rujna i Endem · Vidi više »
Football Club Internazionale Milano
FC Internazionale Milano, često nazivan Internazionale ili jednostavno Inter je profesionalni nogometni talijanski klub sa sjedištem u Milanu.
Novi!!: 4. rujna i Football Club Internazionale Milano · Vidi više »
Franjo
Potpis Papa Franjo (lat. Franciscus, rođen kao Jorge Mario Bergoglio; Buenos Aires, 17. prosinca 1936.), poglavar Katoličke Crkve, papa od 2013.
Novi!!: 4. rujna i Franjo · Vidi više »
Germani
Germani (latinski: germani) obuhvaćaju veliku, jezično i plemenski srodnu skupinu indoeuropskih naroda, čija je pradomovina bila južna Švedska, Danska, Schleswig-Holstein i Sjevernonjemačka nizina (između rijeke Wesera i Odre).
Novi!!: 4. rujna i Germani · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 4. rujna i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: 4. rujna i Hrvatska · Vidi više »
Katolički kalendar 2006.
Ovo je mjesni kalendar Rimokatoličke Crkve u Hrvata.
Novi!!: 4. rujna i Katolički kalendar 2006. · Vidi više »
Kristina Krepela
Kristina Krepela (Zagreb, 4. rujna 1979.) je hrvatska glumica.
Novi!!: 4. rujna i Kristina Krepela · Vidi više »
Los Angeles
Los Angeles (engleski izgovor IPA: /lɒs ˈændʒələs/ los-AN-jə-ləs; španjolski izgovor), poznat i pod skraćenicom L.A., grad je smješten uz obalu Tihog oceana na jugu američke savezne države Kalifornije.
Novi!!: 4. rujna i Los Angeles · Vidi više »
Majka Tereza
Sveta Majka Tereza (rođ. Anjezë Gonxhe Bojaxhiu, Skoplje, 26. kolovoza 1910. – Kalkuta, 5. rujna 1997.http://www.oecumene.radiovaticana.org/CRO/Articolo.asp?c.
Novi!!: 4. rujna i Majka Tereza · Vidi više »
Mark Spitz
Mark Andrew Spitz (Modesto, Kalifornija, 10. veljače 1950.), američki plivač.
Novi!!: 4. rujna i Mark Spitz · Vidi više »
Matej Vitov Đurđević
Matej Vitov Đurđević (Đorđić) (Dubrovnik, 1329. – Dubrovnik, 4. rujna 1400.) bio je hrvatski pomorski vojskovođa, državni dužnosnik, trgovac, diplomat i zapovjednik dubrovačke mornarice, plemić Sebastijan Vukosavić: Gradoplov, emitirano 4.
Novi!!: 4. rujna i Matej Vitov Đurđević · Vidi više »
Misa
Benediktom XVI. Misa je obred slavljenja Euharistije u nekim zapadnim Crkvama, primjerice zapadnom obredu Katoličke Crkve, Starokatoličkoj Crkvi, Anglo-katoličkoj tradiciji Anglikanskih Crkava i nekim Lutheranskim Crkvama.
Novi!!: 4. rujna i Misa · Vidi više »
Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske
Oznaka načelnika Glavnog stožera Zapovjedna zastava načelnika GS OS RH Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske nalazi se na čelu Glavnog stožera.
Novi!!: 4. rujna i Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske · Vidi više »
Napoleon III.
Napoléon III., poznat i kao Luj Napoleon; punim imenom Charles Louis Napoléon Bonaparte (Pariz, Francuska, 20. travnja 1808. – Chislehurst, Kent, Engleska 9. siječnja 1873.), francuski predsjednik od 20. prosinca 1848. – 2. prosinca 1852., i kasnije francuski car od 2. prosinca 1852. – 4. rujna 1870. godine.
Novi!!: 4. rujna i Napoleon III. · Vidi više »
Odoakar
Kovanica s Odoakarovim likom, Ravenna (477.) Odoakar, na latinskom Flavius Odovacar, Odovacer ili Fl.
Novi!!: 4. rujna i Odoakar · Vidi više »
Petar Bergamo
Petar Bergamo (Muć Donji pokraj Splita, 27. veljače 1930. – Zagreb, 4. rujna 2022.) Objavljeno i pristupljeno 5.
Novi!!: 4. rujna i Petar Bergamo · Vidi više »
Plivanje
Plivanje Plivanje pod vodom. Plivanje je aktivnost kretanja živih bića kroz vodu koja uključuje održavanje na površini vode i kretanje u željenom smjeru.
Novi!!: 4. rujna i Plivanje · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 4. rujna i Prijestupna godina · Vidi više »
Religija
Zemljovid na kojemu su različitim bojama obilježene države prema prevladavajućoj religijskoj pripadnosti svojega stanovništva. Simboli nekih religija1. red: kršćanstvo, judaizam, hinduizam2. red: islam, budizam, šintoizam3. red: sikhizam, baha'i, džainizam Religija (lat. religio, od religare - povezivati, okupljati) je, prema ''Hrvatskoj enciklopediji'' „sustav vjerovanja, etičkih vrijednosti i čina kojima čovjek izražava svoj odnos prema svetomu” enciklopedija.hr.
Novi!!: 4. rujna i Religija · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: 4. rujna i Rim · Vidi više »
Romul Augustul
Tremissis Romul Augustul Romul Augustul (?, oko 460. - ?, nakon 511.) je bio posljednji, nepriznati, car Zapadnog Rimskog Carstva (475. – 476.), koji je vladao u Italiji.
Novi!!: 4. rujna i Romul Augustul · Vidi više »
Salvador Allende
Salvador Guillermo Allende Gossens (Valparaiso, 26. srpnja 1908. – Santiago, 11. rujna 1973.) je bio čileanski liječnik, političar i državnik.
Novi!!: 4. rujna i Salvador Allende · Vidi više »
Sibiraea laevigata
Hrvatska sibireja (lat. Sibiraea laevigata; sinonimi: Sibiraea altaiensis var. croatica, Sibiraea croatica, Spiraea laevigata) biljka iz porodice ružovki, u. U Hrvatskoj se pod imenom hrvatska sibireja, Sibiraea altaiensis subsp.
Novi!!: 4. rujna i Sibiraea laevigata · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: 4. rujna i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Smrt
Smrt je kraj života i trajni i nepovratni prestanak svih bioloških funkcija koje održavaju organizam.
Novi!!: 4. rujna i Smrt · Vidi više »
Socijalizam
Crvena zastava, simbol radničkog i socijalističkog pokreta Socijalizam (engl. socialism; franc. socialisme; njem. sozialismus; novovjeka tvorba prema lat. socialis: društveni; saveznički), pojam koji označava ideje, teorije, pokrete koji teže socijalizaciji (podruštvljenju) temeljnih uvjeta ljudske egzistencije.
Novi!!: 4. rujna i Socijalizam · Vidi više »
Specijalna jedinica PU Kutina "Ris"
Specijalna jedinica PU Kutina "Ris" bila je postrojba posebne namjene hrvatske policije.
Novi!!: 4. rujna i Specijalna jedinica PU Kutina "Ris" · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: 4. rujna i Srednji vijek · Vidi više »
Sveta Rozalija
Sveta Rozalija (Palermo, 1130. – planina Pellegrin, 4. rujna 1166.), katolička svetica.
Novi!!: 4. rujna i Sveta Rozalija · Vidi više »
Treća Republika
* Treća Republika Afganistan, također poznata kao "Republika Afganistan" (1987. – 1992.).
Novi!!: 4. rujna i Treća Republika · Vidi više »
Trg svetog Petra
bazilike Trg svetog Petra (tal. Piazza San Pietro), prostor unutar Vatikana, ispred bazilike svetog Petra.
Novi!!: 4. rujna i Trg svetog Petra · Vidi više »
Vatikan
Vatikan ili Vatikanski Grad (lat. Status Civitatis Vaticanae, tal. Stato della Città del Vaticano, službeno: Država Vatikanskoga Grada) najmanja je država svijeta, omeđena zidinama i okružena gradom Rimom u Italiji. Površinom od 0,44 km2 i sa stanovništvom od oko 1000 stanovnika, u obje je kategorije najmanja država svijeta. Grad-država je stvoren 1929. godine Lateranskim ugovorom, kao nasljednik nekada moćne i velike Papinske Države. Vatikan je izborna monarhija kojoj je na čelu biskup Rima – Papa. Vatikan je središte Katoličke crkve i njenog poglavara Pape. Papinska je katedrala bazilika sv. Ivana Lateranskog, a nalazi se izvan vatikanskih zidina.
Novi!!: 4. rujna i Vatikan · Vidi više »
XX. Olimpijske igre – München 1972.
XX.
Novi!!: 4. rujna i XX. Olimpijske igre – München 1972. · Vidi više »
Yannick Ferreira Carrasco
Yannick Ferreira Carrasco (Ixelles, 4. rujna 1993.) je belgijski nogometaš koji trenutačno igra za Al-Shabab i belgijsku nogometnu reprezentaciju.
Novi!!: 4. rujna i Yannick Ferreira Carrasco · Vidi više »
Zapadno Rimsko Carstvo
Zapadno Rimsko Carstvo (naziv je novijeg podrijetla; prema ondašnjem stajalištu, postojalo je samo jedno carstvo s dva vladara) nastalo je podjelom Rimskog Carstva 395. godine kada je rimski car Teodozije I. Veliki podijelio carstvo svojim sinovima, tako da je zapadni dio dobio Honorije, a istočni Arkadije.
Novi!!: 4. rujna i Zapadno Rimsko Carstvo · Vidi više »
1130.
Bez opisa.
Novi!!: 4. rujna i 1130. · Vidi više »
1166.
Bez opisa.
Novi!!: 4. rujna i 1166. · Vidi više »
1260.
1260. ('''MCCLX'''), pedeset i deveta godina XIII. stoljeća, prijestupna godina.
Novi!!: 4. rujna i 1260. · Vidi više »
1329.
Bez opisa.
Novi!!: 4. rujna i 1329. · Vidi više »
1400.
Bez opisa.
Novi!!: 4. rujna i 1400. · Vidi više »
1781.
Bez opisa.
Novi!!: 4. rujna i 1781. · Vidi više »
1824.
Bez opisa.
Novi!!: 4. rujna i 1824. · Vidi više »
1843.
Bez opisa.
Novi!!: 4. rujna i 1843. · Vidi više »
1851.
Bez opisa.
Novi!!: 4. rujna i 1851. · Vidi više »
1870.
Bez opisa.
Novi!!: 4. rujna i 1870. · Vidi više »
1875.
Bez opisa.
Novi!!: 4. rujna i 1875. · Vidi više »
1896.
Bez opisa.
Novi!!: 4. rujna i 1896. · Vidi više »
1906.
Bez opisa.
Novi!!: 4. rujna i 1906. · Vidi više »
1907.
Bez opisa.
Novi!!: 4. rujna i 1907. · Vidi više »
1911.
Bez opisa.
Novi!!: 4. rujna i 1911. · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: 4. rujna i 1930. · Vidi više »
1931.
Bez opisa.
Novi!!: 4. rujna i 1931. · Vidi više »
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
Novi!!: 4. rujna i 1942. · Vidi više »
1949.
Bez opisa.
Novi!!: 4. rujna i 1949. · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: 4. rujna i 1964. · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: 4. rujna i 1965. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: 4. rujna i 1970. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: 4. rujna i 1972. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: 4. rujna i 1979. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: 4. rujna i 1981. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: 4. rujna i 1988. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: 4. rujna i 1991. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: 4. rujna i 1993. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: 4. rujna i 2006. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: 4. rujna i 2016. · Vidi više »
2022.
200px 2022. (rimski: MMXXII), dvadeset i prva je godina 21. stoljeća.
Novi!!: 4. rujna i 2022. · Vidi više »
2023.
200px 2023. (rimski: MMXXIII), dvadeset i druga je godina 21. stoljeća.
Novi!!: 4. rujna i 2023. · Vidi više »
422.
Bez opisa.
Novi!!: 4. rujna i 422. · Vidi više »
476.
Bez opisa.
Novi!!: 4. rujna i 476. · Vidi više »
