Brže od pregledniku!
98 odnosi: Žandarmerijske snage Vatikanskog Grada, Beč, Benedikt XVI., Crvena, Dizajn, Državljanstvo, Europa, Francuski jezik, Francuzi, Franjo I., kralj Francuske, Freska, Fridrik I., Garda, Grb, Helebarda, Hofburg, Julije II., Karlo VIII., kralj Francuske, Kastiljci, Klement VII., Kraljevina Sardinija, Kraljevina Saska, Latinski jezik, Luj XIII., kralj Francuske, Luzern, Mač, Marija Terezija Austrijska, Medici, Metar, Michelangelo Buonarroti, Ministar, Napuljsko Kraljevstvo, Nizozemska, Njemački jezik, Noj, Papa, Pištolj, Pješaštvo, Plava, Poglavar države, Popis francuskih vladara, Pukovnija, Rafael, Rapir, Rat, Renesansa, Rim, Sablja, Savoja, Savojska dinastija, ..., Slika, Srednji vijek, Stari poredak, Strojnica, Sveta Stolica, Svila, Tacit, Talijanski jezik, Ustav, Vatikan, Veleposlanik, Vod, Vojna odora, Vojni čin, Zastava, Zürich, 14. stoljeće, 1496., 1503., 1506., 1513., 1525., 1579., 1616., 1696., 1713., 1730., 1734., 1748., 1757., 1763., 1767., 1789., 1796., 1798., 1814., 1858., 1878., 19. stoljeće, 1910., 1914., 1921., 1959., 1976., 1998., 2006., 22. siječnja, 6. svibnja. Proširite indeks (48 više) »
Žandarmerijske snage Vatikanskog Grada
Pripadnik Vatikanske žandarmerije Žandarmerijske snage Države Vatikanskog Grada (tal. Corpo della Gendarmeria dello Stato della Città del Vaticano) je žandarmerija, odnosno policija i sigurnosna služba Vatikanskog Grada.
Novi!!: Švicarska garda i Žandarmerijske snage Vatikanskog Grada · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Švicarska garda i Beč · Vidi više »
Benedikt XVI.
Benedikt XVI. (lat. Benedictus PP. XVI.; Marktl, Bavarska, 16. travnja 1927. – Vatikan, 31. prosinca 2022.), rođen kao Joseph Alois Ratzinger, bio je 265.
Novi!!: Švicarska garda i Benedikt XVI. · Vidi više »
Crvena
Crvena boja Crvena boja.
Novi!!: Švicarska garda i Crvena · Vidi više »
Dizajn
Boris Bućan: plakat za balete Žar ptica i Petruška, (1983.) Dizajn je primijenjena umjetnost i ova riječ je prvo bila korištena kao izraz za stvaranje arhitektonskog plana kroz iterativni proces skica i maketa.
Novi!!: Švicarska garda i Dizajn · Vidi više »
Državljanstvo
Državljanstvo je poseban pravni odnos, trajan po svom karakteru, koji postoji između države i pojedinca (odnosno njezinog državljanina).
Novi!!: Švicarska garda i Državljanstvo · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Švicarska garda i Europa · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Švicarska garda i Francuski jezik · Vidi više »
Francuzi
Francuzi (franc. les Français) su romanski narod na zapadu Europe.
Novi!!: Švicarska garda i Francuzi · Vidi više »
Franjo I., kralj Francuske
'''Franjo I.''' Franjo I. (fr. François Ier) (12. rujna 1494. – 31. srpnja 1547.), francuski kralj od 1.
Novi!!: Švicarska garda i Franjo I., kralj Francuske · Vidi više »
Freska
Berma, Istra, 1474. god. Freska je tehnika zidnog slikarstva.
Novi!!: Švicarska garda i Freska · Vidi više »
Fridrik I.
*Fridrik I. Barbarossa.
Novi!!: Švicarska garda i Fridrik I. · Vidi više »
Garda
Irska garda u Londonu. Garda (iz francuskog garde) označava elitnu vojnu jedinicu koja je odgovorna za zaštitu od najvažnijih državnih dužnosnika (predsjednika zemlje, premijera, ministra obrane) i glavnih državnih zgrada.
Novi!!: Švicarska garda i Garda · Vidi više »
Grb
Hrvatski grb Grb je simbolički znak kao obilježje jedne države, naroda, grada, plemićke obitelji ili pojedinca.
Novi!!: Švicarska garda i Grb · Vidi više »
Helebarda
Helebarda Helebarda (nekada nazivana i alabarda ili oštroper) hladno oružje napravljeno od motke, metalnog šiljka, te sjekire koja je s druge strane imala trorog ili kuku.
Novi!!: Švicarska garda i Helebarda · Vidi više »
Hofburg
Palača Hofburg Hofburg je kompleks imperijalnih palača u samom centru Beča i službena rezidencija predsjednika Republike Austrije.
Novi!!: Švicarska garda i Hofburg · Vidi više »
Julije II.
Julije II., pravim imenom Giuliano della Rovere, papa od 1503. do 1513. Bio je najžešći protivnik obitelji Borgia.
Novi!!: Švicarska garda i Julije II. · Vidi više »
Karlo VIII., kralj Francuske
Karlo VIII., kralj Francuske Karlo VIII (Amboise, 30. lipnja 1470. – Amboise, 7. travnja 1498.) francuski kralj od 1483. – 1498.
Novi!!: Švicarska garda i Karlo VIII., kralj Francuske · Vidi više »
Kastiljci
Kastiljci Kastiljci (španjolski: castellanos; arapski ესპანელები) su romanski narod nastanjen na gotovo čitavom području Pirenejskog poluotoka, u Španjolskoj.
Novi!!: Švicarska garda i Kastiljci · Vidi više »
Klement VII.
Papa Klement VII. (26. svibnja 1478. – 25. rujna 1534.), rođen kao Giulio di Giuliano de' Medici, bio je kardinal od 1513. do 1523. i papa od 1523. do 1534. godine.
Novi!!: Švicarska garda i Klement VII. · Vidi više »
Kraljevina Sardinija
Kraljevina Sardinija je povijesna država koja je obuhvaćala otok Sardiniju i velika područja koja se danas nalaze u Francuskoj i Italiji.
Novi!!: Švicarska garda i Kraljevina Sardinija · Vidi više »
Kraljevina Saska
Kraljevina Saska unutar Njemačkog Carstva Kraljevina Saska (njemački: Königreich Sachsen), trajala je između 1806.
Novi!!: Švicarska garda i Kraljevina Saska · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Švicarska garda i Latinski jezik · Vidi više »
Luj XIII., kralj Francuske
Louis XIII., portretirao Rubens Luj XIII. (27. rujna 1601. – 14. svibnja 1643.), kralj Francuske i Navare 1610. – 1643. Iznenadna smrt kralja Henrika IV. u atentatu 1610. godine postavila je na francusko prijestolje njegovog sina Luja XIII.
Novi!!: Švicarska garda i Luj XIII., kralj Francuske · Vidi više »
Luzern
Luzern (njem.: Luzern, fran.: Lucerne, tal.: Lucerna, hrv.: Lucern) je ime glavnoga grada istoimenog kantona Luzern u Švicarskoj.
Novi!!: Švicarska garda i Luzern · Vidi više »
Mač
Švicarski dugi mač iz 15. ili 16. stoljeća Mač je hladno oružje za napad sječenjem ili bodenjem.
Novi!!: Švicarska garda i Mač · Vidi više »
Marija Terezija Austrijska
Marija Terezija (Palača Hofburg, Beč, 13. svibnja 1717. – Palača Hofburg, Beč, 29. studenog 1780.) češka i ugarsko-hrvatska kraljica, austrijska nadvojvotkinja, prva i jedina žena koja je vladala Habsburškom Monarhijom.
Novi!!: Švicarska garda i Marija Terezija Austrijska · Vidi više »
Medici
Medici su firentinska loza bogatih bankara i kasnija patricijska dinastija, čiji su predstavnici vladali Firencom od 14. do 18. stoljeća.
Novi!!: Švicarska garda i Medici · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Švicarska garda i Metar · Vidi više »
Michelangelo Buonarroti
Michelangelo di Lodovico Buonarroti Simoni (Caprese Michelangelo, 6. ožujka 1475. – Rim, 18. veljače 1564.) je bio renesansni slikar, kipar, arhitekt i pjesnik.
Novi!!: Švicarska garda i Michelangelo Buonarroti · Vidi više »
Ministar
Ministar je član vlade zadužen za određeni resor, odnosno područje.
Novi!!: Švicarska garda i Ministar · Vidi više »
Napuljsko Kraljevstvo
Napuljsko Kraljevstvo (tal. Regno di Napoli), bila je srednjovjekovna država na krajnjem jugu Apeninskog poluotoka.
Novi!!: Švicarska garda i Napuljsko Kraljevstvo · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Švicarska garda i Nizozemska · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Švicarska garda i Njemački jezik · Vidi više »
Noj
Noj (lat. Struthio camelus) je vrsta ptica iz reda nojevki i najveća je danas živuća ptica na Zemlji.
Novi!!: Švicarska garda i Noj · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: Švicarska garda i Papa · Vidi više »
Pištolj
Pištolj HS 2000 kalibra 9 mm Pištolj (hrv. samokres) je vrsta vatrenog oružja koje je dizajnirano da se drži u ruci prilikom korištenja.
Novi!!: Švicarska garda i Pištolj · Vidi više »
Pješaštvo
Hrvatske vojske. Pješaštvo se sastoji uglavnom od vojnika-pješaka.
Novi!!: Švicarska garda i Pješaštvo · Vidi više »
Plava
Plava boja Plava boja.
Novi!!: Švicarska garda i Plava · Vidi više »
Poglavar države
"Svjetski suvereni". Fotomontaža napravljena u Europi 1889. s glavnim šefovima država u svijetu. Šef države, također i poglavar države (ili državni poglavar), najviši je predstavnik države u zemlji i prema inozemstvu.
Novi!!: Švicarska garda i Poglavar države · Vidi više »
Popis francuskih vladara
Kraljevi su vladali Francuskom od Srednjeg vijeka do 1848. Početkom francuskoga kraljevstva obično se smatra dolazak na vlast Huga Capeta 987. Ovaj popis također sadrži i kraljeve Zapadne Franačke iz Karolinške dinastije, počevši s Verdunskim ugovorom.
Novi!!: Švicarska garda i Popis francuskih vladara · Vidi više »
Pukovnija
Pukovnija, također arhaično regimenta ili puk (lat. regimen; njem. Regiment; engl. regiment) je združena taktička vojna postrojba rodova kopnene vojske.
Novi!!: Švicarska garda i Pukovnija · Vidi više »
Rafael
Rafael, pravog imena Raffaello Santi da Urbino, bio je talijanski slikar i arhitekt visoke renesanse; uz Leonarda da Vincija i Michelangela njezin najznačajniji predstavnik.
Novi!!: Švicarska garda i Rafael · Vidi više »
Rapir
17. stoljeća. Rapir (francuski: rapière, engleski: rapier) dug je i tanak pravi mač koji se koristio u Južnoj i Zapadnoj Europi od sredine 16. do kraja 17. stoljeća.
Novi!!: Švicarska garda i Rapir · Vidi više »
Rat
Klasična bitka Rat je organizirani sukob naoružanih ljudi, kao produženje politike država, nacija, klasa sredstvima oružanog nasilja u cilju ostvarivanja određene političke, gospodarske i druge dobiti.
Novi!!: Švicarska garda i Rat · Vidi više »
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Novi!!: Švicarska garda i Renesansa · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Švicarska garda i Rim · Vidi više »
Sablja
Francuska sablja iz 19-og stoljeća Sablja je hladno oružje slično maču koje ima zakrivljenu oštricu.
Novi!!: Švicarska garda i Sablja · Vidi više »
Savoja
Zastava Savoje Savoja (franc. Savoie, tal. Savoia, engl. Savoy), povijesna pokrajina u istočnoj Francuskoj.
Novi!!: Švicarska garda i Savoja · Vidi više »
Savojska dinastija
Savojska dinastija, talijanska vladarska dinastija prozvana po svom feudalnom posjedu Savoji.
Novi!!: Švicarska garda i Savojska dinastija · Vidi više »
Slika
Slika može biti.
Novi!!: Švicarska garda i Slika · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Švicarska garda i Srednji vijek · Vidi više »
Stari poredak
Slika:Royal Standard of the King of France.svg|Kraljeva zastava u Staroj vladavini Slika:Blason France moderne.svg|Grb Francuske od 1370-ih Slika:Kingdom of France (1789).svg|Kraljevina Francuska uoči revolucije 1789.
Novi!!: Švicarska garda i Stari poredak · Vidi više »
Strojnica
Minigun Strojnica ili ponekad mitraljez je automatsko streljačko oružje koje je u stanju u kratkom periodu ispaliti nekoliko uzastopnih hitaca (rafal).
Novi!!: Švicarska garda i Strojnica · Vidi više »
Sveta Stolica
Grb Svete Stolice Sveta Stolica (lat. Sancta Sedes) ili Apostolska Stolica označava vrhovnu vlast Katoličke Crkve, odnosno papu i Rimsku kuriju.
Novi!!: Švicarska garda i Sveta Stolica · Vidi više »
Svila
12. st) Svila je fino tekstilno vlakno koje se dobiva od kukuljice dudovog svilca ili, kako se ponekad naziva, svilene bube.
Novi!!: Švicarska garda i Svila · Vidi više »
Tacit
Gaj Kornelije Tacit Publije (ili Gaj) Kornelije Tacit (Publius Kornelius Tacitus) (oko 56. – oko 117.) jedan je od najvažnijih povjesničara starog Rima.
Novi!!: Švicarska garda i Tacit · Vidi više »
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Novi!!: Švicarska garda i Talijanski jezik · Vidi više »
Ustav
Ustav je temeljni pravni akt neke države kojim se uspostavlja politički i pravni poredak.
Novi!!: Švicarska garda i Ustav · Vidi više »
Vatikan
Vatikan ili Vatikanski Grad (lat. Status Civitatis Vaticanae, tal. Stato della Città del Vaticano, službeno: Država Vatikanskoga Grada) najmanja je država svijeta, omeđena zidinama i okružena gradom Rimom u Italiji. Površinom od 0,44 km2 i sa stanovništvom od oko 1000 stanovnika, u obje je kategorije najmanja država svijeta. Grad-država je stvoren 1929. godine Lateranskim ugovorom, kao nasljednik nekada moćne i velike Papinske Države. Vatikan je izborna monarhija kojoj je na čelu biskup Rima – Papa. Vatikan je središte Katoličke crkve i njenog poglavara Pape. Papinska je katedrala bazilika sv. Ivana Lateranskog, a nalazi se izvan vatikanskih zidina.
Novi!!: Švicarska garda i Vatikan · Vidi više »
Veleposlanik
Veleposlanik (ili ambasador, stariji izraz je poklisar) je šef diplomatske misije najvišeg razreda po Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima.
Novi!!: Švicarska garda i Veleposlanik · Vidi više »
Vod
NATO oznaka za jedan vod. Vod je taktička postrojba rodova i službi oružanih snaga.
Novi!!: Švicarska garda i Vod · Vidi više »
Vojna odora
Pripadnici u odorama svojih vojski Vojne odore, kao unaprijed određen oblik odijevanja, prerasle su službeno propisanu odjeću, koja označuje pripadnost osobe određenoj postrojbi, ogranku ili vojnim snagama, povijesno gledano u novije vrijeme.
Novi!!: Švicarska garda i Vojna odora · Vidi više »
Vojni čin
Vojni čin označava rang/položaj u vojnoj hijerarhiji, s kojim su povezane određene dužnosti, odgovornosti i prava.
Novi!!: Švicarska garda i Vojni čin · Vidi više »
Zastava
Najstarija zastava ''Dannebrog'' koja se od 13.stoljeća do danas rabi je Danska. Zastave Zastava, stijeg (izvorni hrvatski naziv) ili barjak (turcizam) simbol je neovisnosti zemlje i državne pripadnosti.
Novi!!: Švicarska garda i Zastava · Vidi više »
Zürich
Zürich (njemački: Zürich, talijanski: Zurigo) najveći je grad u Švicarskoj (stanovništvo: 404.783 u 2014. godini) i glavni grad Ciriškog kantona.
Novi!!: Švicarska garda i Zürich · Vidi više »
14. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Švicarska garda i 14. stoljeće · Vidi više »
1496.
Bez opisa.
Novi!!: Švicarska garda i 1496. · Vidi više »
1503.
1503. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Švicarska garda i 1503. · Vidi više »
1506.
1506. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Švicarska garda i 1506. · Vidi više »
1513.
1513. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u subotu.
Novi!!: Švicarska garda i 1513. · Vidi više »
1525.
Zapadna Europa 1525. godine.
Novi!!: Švicarska garda i 1525. · Vidi više »
1579.
Bez opisa.
Novi!!: Švicarska garda i 1579. · Vidi više »
1616.
Bez opisa.
Novi!!: Švicarska garda i 1616. · Vidi više »
1696.
Bez opisa.
Novi!!: Švicarska garda i 1696. · Vidi više »
1713.
Bez opisa.
Novi!!: Švicarska garda i 1713. · Vidi više »
1730.
Bez opisa.
Novi!!: Švicarska garda i 1730. · Vidi više »
1734.
Bez opisa.
Novi!!: Švicarska garda i 1734. · Vidi više »
1748.
Bez opisa.
Novi!!: Švicarska garda i 1748. · Vidi više »
1757.
Bez opisa.
Novi!!: Švicarska garda i 1757. · Vidi više »
1763.
Bez opisa.
Novi!!: Švicarska garda i 1763. · Vidi više »
1767.
Bez opisa.
Novi!!: Švicarska garda i 1767. · Vidi više »
1789.
Bez opisa.
Novi!!: Švicarska garda i 1789. · Vidi više »
1796.
Bez opisa.
Novi!!: Švicarska garda i 1796. · Vidi više »
1798.
Bez opisa.
Novi!!: Švicarska garda i 1798. · Vidi više »
1814.
Bez opisa.
Novi!!: Švicarska garda i 1814. · Vidi više »
1858.
Bez opisa.
Novi!!: Švicarska garda i 1858. · Vidi više »
1878.
Bez opisa.
Novi!!: Švicarska garda i 1878. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Švicarska garda i 19. stoljeće · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: Švicarska garda i 1910. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: Švicarska garda i 1914. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: Švicarska garda i 1921. · Vidi više »
1959.
Bez opisa.
Novi!!: Švicarska garda i 1959. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: Švicarska garda i 1976. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Švicarska garda i 1998. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Švicarska garda i 2006. · Vidi više »
22. siječnja
22.
Novi!!: Švicarska garda i 22. siječnja · Vidi više »
6. svibnja
6.
Novi!!: Švicarska garda i 6. svibnja · Vidi više »
