Brže od pregledniku!
91 odnosi: Adele, Adis Abeba, Antun Janković Daruvarski, Arina Sabaljenka, Carlos Alcaraz, Chris Brown, Dalibor Brozović, Danska, Dragutin Novak, Drugi svjetski rat, Etiopija, Gregorijanski kalendar, Haile Selasije, Henryk Sienkiewicz, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Isusovački kolegij u Ljubljani, Italija, Ivica Pucar, Juraj Jurjević, Kanada, Karl Marx, Kublaj-kan, Leksikografija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva, Leopold II., car Svetog Rimskog Carstva, Lidija Horvat, Ludwig Erhard, Miljenko Foretić, Mongolsko Carstvo, Nacionalsocijalizam, Nizozemska, Njemačka, Nunzio Sulprizio, Pjesma Eurovizije, Prag, Prijestupna godina, Pula, Roman Protaševič, Søren Kierkegaard, Slavko Ježić, Slobodan Budak, Slovenija, Stadion Maksimir, Toto Cutugno, Ujedinjeno Kraljevstvo, Visoko obrazovanje, Vlasta Ramljak, Vojko Kiš, Zagreb, ..., 1260., 1597., 1640., 1705., 1729., 1747., 1789., 1792., 1813., 1817., 1818., 1836., 1846., 1855., 1862., 1883., 1886., 1895., 1897., 1910., 1911., 1912., 1916., 1936., 1939., 1941., 1945., 1960., 1969., 1975., 1977., 1982., 1985., 1988., 1989., 1990., 1995., 1998., 1999., 2003., 2012.. Proširite indeks (41 više) »
Adele
Adele Laurie Blue Adkins (Tottenham, 5. svibnja 1988.), poznatija kao Adele, engleska je pjevačica, tekstopiskinja, glazbenica i multiinstrumentalistica.
Novi!!: 5. svibnja i Adele · Vidi više »
Adis Abeba
Adis Abeba je glavni grad Etiopije (amharski: Adis Abäba "novi cvijet" oromski Finfinne) To je najveći grad u Etiopiji, s 3.384.569 stanovnika prema popisu stanovništva iz 2008. Adis Abeba je jedan od dva etiopska grada uz Dire Dawu koji je organiziran kao posebna upravna jedinica - grad ras gez astedader, te ima vlastitu regionalnu upravu - Kilil.
Novi!!: 5. svibnja i Adis Abeba · Vidi više »
Antun Janković Daruvarski
Antun Janković Daruvarski (Pečuh, 5. svibnja 1729. — Budim, 16. kolovoza 1789.) - hrvatski i ugarski plemić, grof, veliki župan Požeške županije te Srijemske županije.
Novi!!: 5. svibnja i Antun Janković Daruvarski · Vidi više »
Arina Sabaljenka
Arina Siarhiejevna Sabaljenka (bje: Арына Сяргееўна Сабаленка; Minsk, 5. svibnja 1998.) bjeloruska je profesionalna tenisačica.
Novi!!: 5. svibnja i Arina Sabaljenka · Vidi više »
Carlos Alcaraz
Carlos Alcaraz Garfia (El Palmar, Murcia, 5. svibnja 2003.) španjolski je profesionalni tenisač.
Novi!!: 5. svibnja i Carlos Alcaraz · Vidi više »
Chris Brown
Christopher Maurice Brown (5. svibnja 1989.) je američki R&B pjevač, pisac pjesama, plesač, redatelj spotova i glumac.
Novi!!: 5. svibnja i Chris Brown · Vidi više »
Dalibor Brozović
Dalibor Brozović Dalibor Brozović (Sarajevo, 28. srpnja 1927. – Zagreb, 19. lipnja 2009.), hrvatski jezikoslovac, kroatist, akademik i političar.
Novi!!: 5. svibnja i Dalibor Brozović · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: 5. svibnja i Danska · Vidi više »
Dragutin Novak
penkalinog zrakoplova iz 1910. godine Dragutin Karlo Novak (Zagreb, 16. veljače 1892. - Zagreb, 31. listopada 1978.), prvi hrvatski pilot.
Novi!!: 5. svibnja i Dragutin Novak · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: 5. svibnja i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Etiopija
Etiopija je država u istočnoj Africi u regiji poznatoj kao Rog Afrike.
Novi!!: 5. svibnja i Etiopija · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 5. svibnja i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Haile Selasije
Haile Selasije (Geez: ኃይለ፡ ሥላሴ.
Novi!!: 5. svibnja i Haile Selasije · Vidi više »
Henryk Sienkiewicz
Henryk Adam Aleksander Pius Sienkiewicz (Wola Okrzejska, Poljska, 5. svibnja 1846. – Vevey, Švicarska, 15. studenog 1916.), poljski književnik.
Novi!!: 5. svibnja i Henryk Sienkiewicz · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.
Novi!!: 5. svibnja i Hrvatska enciklopedija (LZMK) · Vidi više »
Isusovački kolegij u Ljubljani
Isusovački kolegij u Ljubljani (sloven. Jezuitski kolegij v Ljubljani) predstavljao je prvu visokoškolska ustanova na području današnje Slovenije, utemeljenu 1597., a raspuštenu 1773.
Novi!!: 5. svibnja i Isusovački kolegij u Ljubljani · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: 5. svibnja i Italija · Vidi više »
Ivica Pucar
Ivica Pucar (Zadar, 5. svibnja 1975.) hrvatski je kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: 5. svibnja i Ivica Pucar · Vidi više »
Juraj Jurjević
Juraj Jurjević (Brusje, Hvar, 5. siječnja 1910. – Novi Marof, 5. svibnja 1985.), hrvatski književnik, novinar, odgojitelj i aforist.
Novi!!: 5. svibnja i Juraj Jurjević · Vidi više »
Kanada
Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.
Novi!!: 5. svibnja i Kanada · Vidi više »
Karl Marx
Karl Heinrich Marx (Trier, 5. svibnja 1818. – London, 14. ožujka 1883.), njemački je sociolog, filozof, politolog, ekonomist, povjesničar, novinar i revolucionar, ideolog komunističkog i socijalističkog pokreta, lider Međunarodnog saveza radnika ili Prve Internacionale.
Novi!!: 5. svibnja i Karl Marx · Vidi više »
Kublaj-kan
'''Kublaj-kan ''' ''Хубилай хаан '' '''忽必烈汗 Kublaj-kan (mongolski: Хубилай хаан, kineski 忽必烈汗, pinyin: Hūbìliè Hàn; 23. rujna 1215. – 18. veljače 1294.) je bio mongolski car, osnivač kineske dinastine Yuan i jedan od najmoćnijh careva na svijetu.
Novi!!: 5. svibnja i Kublaj-kan · Vidi više »
Leksikografija
Leksikografija (grč. lexikón (biblíon).
Novi!!: 5. svibnja i Leksikografija · Vidi više »
Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Zgrada Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu Leksikografski zavod Miroslav Krleža (od 1950. do 1962. Leksikografski zavod FNRJ, a od 1962. do 1991. Jugoslavenski leksikografski zavod) u Zagrebu središnja je i jedina nacionalna leksikografska ustanova koja se sustavno bavi leksikografijom.
Novi!!: 5. svibnja i Leksikografski zavod Miroslav Krleža · Vidi više »
Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva
Leopold I. (Beč, 9. lipnja 1640. – Beč, 5. svibnja 1705.), bio je rimsko-njemački car (1657. ili 1658. – 1705.), ugarsko-hrvatski kralj (od 1655. u Ugarskoj i od 1657. u Hrvatskoj do 1705.), češki kralj (1658. – 1705.) iz dinastije Habsburg.
Novi!!: 5. svibnja i Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Leopold II., car Svetog Rimskog Carstva
Leopold II., punim imenom Peter Leopold Joseph Anton Joachim Pius Gotthard (Beč, 5. svibnja 1747. – Beč, 1. ožujka 1792.), treći sin Marije Terezije i cara Franje Stjepana Lotarinškog, veliki vojvoda Toskane (1765. - 1790.), rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski i češki kralj (1790. – 1792.) iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Novi!!: 5. svibnja i Leopold II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Lidija Horvat
Lidija Horvat (Zagreb, 5. svibnja 1982.), hrvatska rukometašica, članica ŽRK Lokomotiva Zagreb.
Novi!!: 5. svibnja i Lidija Horvat · Vidi više »
Ludwig Erhard
Ludwig Erhard (Fürth, Njemačka, 4. veljače, 1897. – 5. svibnja, 1977.) bio je njemački političar i kancelar Zapadne Njemačke od 1963. do 1966.
Novi!!: 5. svibnja i Ludwig Erhard · Vidi više »
Miljenko Foretić
Miljenko Foretić (Dubrovnik, 5. svibnja 1939. – Dubrovnik, 24. prosinca 2003.), hrvatski teatrolog, povjesničar i povjesničar umjetnosti.
Novi!!: 5. svibnja i Miljenko Foretić · Vidi više »
Mongolsko Carstvo
Mongolsko Carstvo (Mongolыn Эzэnt Gүrэn) bilo je najveća kopnena država u povijesti i druga uopće po veličini poslije Britanskog Carstva (koje je bilo veće za 3.000.000 km² te pokrivalo je teritorij od preko 33.000.000 km² na vrhuncu svoje moći i imalo oko 100.000.000 stanovnika. Mongolsko Carstvo osnovao je Džingis-kan 1206. godine. Mongolska vojska je najvjerojatnije brojila preko 200.000 vojnika. Sklapali su saveze s nomadskim i drugim narodima u Aziji. Počela je kao mongolska nacija Mongola, Naimana, Ujgura i Merkita. Osvojili su Kinu, Bliski istok i neke europske regije. Mongolskim Carstvom vladao je veliki kan ili kagan. Poslije smrti Monga-kana, Mongolsko Carstvo se podijelilo na: Dinastiju Yuan, Ilhanidsko Carstvo, Čagatajski Kanat i Zlatnu Hordu. Stoljećima su Mongoli živjeli nomadskim životom na stepama ili travnjacima u Aziji. Iznenada su, tijekom 13. stoljeća, izbili na svjetsku scenu. Predvođeni Džingis-kanom, Mongoli su stvorili prostrano carstvo koje se protezalo Europom i Azijom. Bili su bezobzirni vojnici koji su svaki zaposjednuti grad pretvorili u prah i pepeo. Ipak je njihovo carstvo doživjelo cijelo stoljeće mira. Cvala je trgovina duž Puta svile između Kine i Europe, a Kina je ujedinjena nakon dugo godina razjedinjenosti. Njihovo carstvo je kratko trajalo i raspalo se smrću Kublaj-kana 1294. godine.
Novi!!: 5. svibnja i Mongolsko Carstvo · Vidi više »
Nacionalsocijalizam
Nacionalsocijalističke stranke Nacionalsocijalizam (njem. Nationalsozialismus), češće samo nacizam, politički je pokret u Njemačkoj koji je iniciran 1920. činom organizacije Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei).
Novi!!: 5. svibnja i Nacionalsocijalizam · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: 5. svibnja i Nizozemska · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: 5. svibnja i Njemačka · Vidi više »
Nunzio Sulprizio
Sveti Nunzio Sulprizio (Pescosansonesco, 13. travnja 1817. – Napulj, 5. svibnja 1836.) - talijanski katolički svetac, po zanimanju kovač.
Novi!!: 5. svibnja i Nunzio Sulprizio · Vidi više »
Pjesma Eurovizije
Lys Assia, prva pobjedinca Pjesme Eurovizije 1956. godine. Zemlje sudionici na Pjesmi Eurovizije od 1956. godine, pa sve do danas. Pjesma Eurovizije (eng. Eurovision Song Contest (ESC), skraćeno Eurosong; fr. Concours Eurovision de la Chanson), godišnji je natjecateljski glazbeni festival koji organizira Europska radiodifuzijska unija, a uključuje većinom europske države.
Novi!!: 5. svibnja i Pjesma Eurovizije · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: 5. svibnja i Prag · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 5. svibnja i Prijestupna godina · Vidi više »
Pula
Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.
Novi!!: 5. svibnja i Pula · Vidi više »
Roman Protaševič
Roman Dmitrijevič Protaševič ili Raman Džmitrijevič Prataševič (ruski: Роман Дмитриевич Протасевич; bjeloruski: Раман Дзмітрыевіч Пратасевіч; Minsk, 5. svibnja 1995.) je bjeloruski novinar i oporbeni aktivist, disident.
Novi!!: 5. svibnja i Roman Protaševič · Vidi više »
Søren Kierkegaard
'''Søren Aabye Kierkegaard''' Søren Aabye Kierkegaard (Kopenhagen, 5. svibnja 1813. – Kopenhagen, 11. studenog 1855.), danski filozof, teolog i književnik.
Novi!!: 5. svibnja i Søren Kierkegaard · Vidi više »
Slavko Ježić
Slavko Ježić (Dubrava kraj Čazme, 17. veljače 1895. – Zagreb, 5. svibnja 1969.), hrvatski književnik, književni povjesničar i prevoditelj.
Novi!!: 5. svibnja i Slavko Ježić · Vidi više »
Slobodan Budak
Slobodan Budak (Perušić, pokraj Gospića, Savska banovina, Kraljevina Jugoslavija, 5. rujna 1930. – Zagreb, Republika Hrvatska, 5. svibnja 2012.), bio je hrvatski pravnik, borac za ljudska prava, okružni javni tužitelj (1959. - 1971.) i bivši djelatnik Ozne i Udbe (1945. - 1958.).Radelić Zdenko, Obavještajni centri, Ozna i Udba u Hrvatskoj (1942.-1954.) - Kadrovi, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2019., str.
Novi!!: 5. svibnja i Slobodan Budak · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: 5. svibnja i Slovenija · Vidi više »
Stadion Maksimir
Stadion Maksimir je nogometni stadion u Zagrebu.
Novi!!: 5. svibnja i Stadion Maksimir · Vidi više »
Toto Cutugno
Toto Cutugno (Fosdinovo, 7. srpnja 1943. – Milano, 22. kolovoza 2023.) bio je talijanski pjevač.
Novi!!: 5. svibnja i Toto Cutugno · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: 5. svibnja i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Visoko obrazovanje
Dodjela diploma Visoko obrazovanje uključuje stjecanje naobrazbe na sveučilištu, akademiji, visokoj školi, sjemeništu, konzervatoriju i sličnim institucijama.
Novi!!: 5. svibnja i Visoko obrazovanje · Vidi više »
Vlasta Ramljak
Vlasta Ramljak (Osijek, 5. svibnja 1960.) je hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica.
Novi!!: 5. svibnja i Vlasta Ramljak · Vidi više »
Vojko Kiš
Vojko Kiš (Osijek, 5. svibnja 1911. – Zagreb, 22. ožujka 1999.) bio je hrvatski pravnik, pijanist, glazbeni pedagog i organizator mnogih kulturnih događanjaTamara Jurkić Sviben:, pristupljeno 12.
Novi!!: 5. svibnja i Vojko Kiš · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: 5. svibnja i Zagreb · Vidi više »
1260.
1260. ('''MCCLX'''), pedeset i deveta godina XIII. stoljeća, prijestupna godina.
Novi!!: 5. svibnja i 1260. · Vidi više »
1597.
Bez opisa.
Novi!!: 5. svibnja i 1597. · Vidi više »
1640.
Bez opisa.
Novi!!: 5. svibnja i 1640. · Vidi više »
1705.
Bez opisa.
Novi!!: 5. svibnja i 1705. · Vidi više »
1729.
Bez opisa.
Novi!!: 5. svibnja i 1729. · Vidi više »
1747.
Bez opisa.
Novi!!: 5. svibnja i 1747. · Vidi više »
1789.
Bez opisa.
Novi!!: 5. svibnja i 1789. · Vidi više »
1792.
Bez opisa.
Novi!!: 5. svibnja i 1792. · Vidi više »
1813.
Bez opisa.
Novi!!: 5. svibnja i 1813. · Vidi više »
1817.
Bez opisa.
Novi!!: 5. svibnja i 1817. · Vidi više »
1818.
Bez opisa.
Novi!!: 5. svibnja i 1818. · Vidi više »
1836.
Bez opisa.
Novi!!: 5. svibnja i 1836. · Vidi više »
1846.
Bez opisa.
Novi!!: 5. svibnja i 1846. · Vidi više »
1855.
Bez opisa.
Novi!!: 5. svibnja i 1855. · Vidi više »
1862.
Bez opisa.
Novi!!: 5. svibnja i 1862. · Vidi više »
1883.
Bez opisa.
Novi!!: 5. svibnja i 1883. · Vidi više »
1886.
Bez opisa.
Novi!!: 5. svibnja i 1886. · Vidi više »
1895.
Bez opisa.
Novi!!: 5. svibnja i 1895. · Vidi više »
1897.
Bez opisa.
Novi!!: 5. svibnja i 1897. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: 5. svibnja i 1910. · Vidi više »
1911.
Bez opisa.
Novi!!: 5. svibnja i 1911. · Vidi više »
1912.
Bez opisa.
Novi!!: 5. svibnja i 1912. · Vidi više »
1916.
Bez opisa.
Novi!!: 5. svibnja i 1916. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: 5. svibnja i 1936. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: 5. svibnja i 1939. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: 5. svibnja i 1941. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: 5. svibnja i 1945. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: 5. svibnja i 1960. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: 5. svibnja i 1969. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: 5. svibnja i 1975. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: 5. svibnja i 1977. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: 5. svibnja i 1982. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: 5. svibnja i 1985. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: 5. svibnja i 1988. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: 5. svibnja i 1989. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: 5. svibnja i 1990. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: 5. svibnja i 1995. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: 5. svibnja i 1998. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: 5. svibnja i 1999. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: 5. svibnja i 2003. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: 5. svibnja i 2012. · Vidi više »
