Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

6. siječnja i Hrvatska

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između 6. siječnja i Hrvatska

6. siječnja vs. Hrvatska

6. Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Sličnosti između 6. siječnja i Hrvatska

6. siječnja i Hrvatska imaju 37 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Europa, Katoličanstvo, Kraljevina Jugoslavija, Matija Antun Relković, Novine Horvatzke, Srednji vijek, Sveta tri kralja, Vinodolski zakonik, 1288., 1835., 1845., 1861., 1890., 1899., 1900., 1914., 1916., 1918., 1925., 1929., 1939., 1941., 1945., 1967., 1974., 1990., 1991., 1993., 2000., 2001., ..., 2003., 2004., 2005., 2006., 2008., 2010., 2022.. Proširite indeks (7 više) »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

6. siječnja i Europa · Europa i Hrvatska · Vidi više »

Katoličanstvo

Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.

6. siječnja i Katoličanstvo · Hrvatska i Katoličanstvo · Vidi više »

Kraljevina Jugoslavija

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.

6. siječnja i Kraljevina Jugoslavija · Hrvatska i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »

Matija Antun Relković

Matija Antun Relković (Reljković) (Davor, 6. siječnja 1732. – Vinkovci, 22. siječnja 1798.), hrvatski prosvjetiteljski prozaik.

6. siječnja i Matija Antun Relković · Hrvatska i Matija Antun Relković · Vidi više »

Novine Horvatzke

Ljudevita Gaja Novine Horvatzke su novine koje je 1835. godine u Zagrebu pokrenuo Ljudevit Gaj s prilogom "Daniczom Horvatzkom, slavonzkom y Dalmatinzkom"; pod kasnijim imenom Ilirske narodne novine odigrao je ovaj časopis ključnu ulogu u Hrvatskom narodnom preporodu.

6. siječnja i Novine Horvatzke · Hrvatska i Novine Horvatzke · Vidi više »

Srednji vijek

rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.

6. siječnja i Srednji vijek · Hrvatska i Srednji vijek · Vidi više »

Sveta tri kralja

Sveta tri kralja kölnskoj katedrali koji po tradiciji sadrži kosti tri kralja Sveta tri kralja ili sveti magi su u kršćanskoj tradiciji kraljevi ili mudraci, koji su se, prema evanđelju, došli pokloniti Isusu nakon rođenja.

6. siječnja i Sveta tri kralja · Hrvatska i Sveta tri kralja · Vidi više »

Vinodolski zakonik

Vinodolski zakonik hrvatski je pisani popis običajnog prava koji je napisan 6. siječnja 1288. godine.

6. siječnja i Vinodolski zakonik · Hrvatska i Vinodolski zakonik · Vidi više »

1288.

Bez opisa.

1288. i 6. siječnja · 1288. i Hrvatska · Vidi više »

1835.

Bez opisa.

1835. i 6. siječnja · 1835. i Hrvatska · Vidi više »

1845.

Bez opisa.

1845. i 6. siječnja · 1845. i Hrvatska · Vidi više »

1861.

Bez opisa.

1861. i 6. siječnja · 1861. i Hrvatska · Vidi više »

1890.

Bez opisa.

1890. i 6. siječnja · 1890. i Hrvatska · Vidi više »

1899.

Bez opisa.

1899. i 6. siječnja · 1899. i Hrvatska · Vidi više »

1900.

Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.

1900. i 6. siječnja · 1900. i Hrvatska · Vidi više »

1914.

Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.

1914. i 6. siječnja · 1914. i Hrvatska · Vidi više »

1916.

Bez opisa.

1916. i 6. siječnja · 1916. i Hrvatska · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

1918. i 6. siječnja · 1918. i Hrvatska · Vidi više »

1925.

Bez opisa.

1925. i 6. siječnja · 1925. i Hrvatska · Vidi više »

1929.

Bez opisa.

1929. i 6. siječnja · 1929. i Hrvatska · Vidi više »

1939.

Bez opisa.

1939. i 6. siječnja · 1939. i Hrvatska · Vidi više »

1941.

Bez opisa.

1941. i 6. siječnja · 1941. i Hrvatska · Vidi više »

1945.

Bez opisa.

1945. i 6. siječnja · 1945. i Hrvatska · Vidi više »

1967.

Bez opisa.

1967. i 6. siječnja · 1967. i Hrvatska · Vidi više »

1974.

1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.

1974. i 6. siječnja · 1974. i Hrvatska · Vidi više »

1990.

Bez opisa.

1990. i 6. siječnja · 1990. i Hrvatska · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

1991. i 6. siječnja · 1991. i Hrvatska · Vidi više »

1993.

Bez opisa.

1993. i 6. siječnja · 1993. i Hrvatska · Vidi više »

2000.

2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.

2000. i 6. siječnja · 2000. i Hrvatska · Vidi više »

2001.

2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

2001. i 6. siječnja · 2001. i Hrvatska · Vidi više »

2003.

2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.

2003. i 6. siječnja · 2003. i Hrvatska · Vidi više »

2004.

2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.

2004. i 6. siječnja · 2004. i Hrvatska · Vidi više »

2005.

2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.

2005. i 6. siječnja · 2005. i Hrvatska · Vidi više »

2006.

2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.

2006. i 6. siječnja · 2006. i Hrvatska · Vidi više »

2008.

2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.

2008. i 6. siječnja · 2008. i Hrvatska · Vidi više »

2010.

2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.

2010. i 6. siječnja · 2010. i Hrvatska · Vidi više »

2022.

200px 2022. (rimski: MMXXII), dvadeset i prva je godina 21. stoljeća.

2022. i 6. siječnja · 2022. i Hrvatska · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između 6. siječnja i Hrvatska

6. siječnja ima 199 odnose, a Hrvatska ima 922. Kao što im je zajedničko 37, Jaccard indeks 3.30% = 37 / (199 + 922).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između 6. siječnja i Hrvatska. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »