Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

60. pr. Kr.

Indeks 60. pr. Kr.

60.

19 odnosi: Ab urbe condita (kalendar), Anno Domini, Antički Rim, Dinastija Han, Diplomat, Faraon, Gaj Julije Cezar, Kalendarska era, Kleopatra, Luzitanija, Marko Licinije Kras, Pompej Veliki, Ptolemejski Egipat, Rim, Rimski kalendar, Seleukovići, Su Wu, Tarimska zavala, 59. pr. Kr..

Ab urbe condita (kalendar)

Ab urbe condita (lat.: od osnutka grada, tj. Rima) je računanje godina po rimskom kalendaru.

Novi!!: 60. pr. Kr. i Ab urbe condita (kalendar) · Vidi više »

Anno Domini

Giorgioneovo "Rođenje" Isusa Krista, pretpostavljeni početak ere računanja Uskrsa. Anno Domini (latinski: "godine Gospodnje, ljeta Gospodnjega", skraćeno u AD ili A.D., oznaka je pod kojom su se brojile, i još se broje, godine u julijanskom i gregorijanskom kalendaru. Puniji izraz mogao je glasiti Anno Domini Nostri Iesu (Jesu) Christi ("U godini našeg Gospodina Isusa Krista"). Kalendarska era koja se ovim broji počiva na tradicionalno izračunatoj godini Isusovog začeća i rođenja. Prije Krista je oznaka za godine prije Kristovog rođenja (na engleskom Before Christ – BC ili B.C.). Rabi se i kratica pr. n. e. (prije nove ere). Sustav Anno Domini nastao je 525., ali u zapadnoj Europi u uporabu ulazi lagano, tek od 8. stoljeća. Prema Katoličkoj enciklopediji, čak su i pape nastavile isprave datirati po vladarskim godinama. Do masovnije uporabe u Europi dolazi postupno, od 11. do 14. stoljeća.Gerard, 1908 Portugal je posljednja zapadnoeuropska zemlja koja je prihvatila sustav, i to 1422. U pravoslavnim zemljama era ulazi u uporabu od 15. stoljeća u grčkom svijetu, a masovnije od 18. stoljeća, počevši od Rusije, gdje je Petar Veliki 1700. izveo kalendarsku reformu. Brojenje godina po A.D. sustavu (ili po alternativnoj oznaci opće (naše, nove) ere) najrašireniji je sustav brojenja na svijetu, uključujući brojenje desetljeća, stoljeća i tisućljeća. To je de facto standard, koji koriste međunarodne agencije poput Ujedinjenih naroda i Univerzalne poštanske unije. Njegova prevlast je posljedica europske kolonizacije drugih kontinenata od 15. stoljeća, pri čemu se širio i gregorijanski kalendar.

Novi!!: 60. pr. Kr. i Anno Domini · Vidi više »

Antički Rim

Najčešća oznaka antičkog Rima Razvoj rimske civilizacije Antički Rim je uobičajeni naziv za civilizaciju koja je po Liviju 753.

Novi!!: 60. pr. Kr. i Antički Rim · Vidi više »

Dinastija Han

Dinastija Han (kineski: 漢朝, pinyin: Hàn Cháo) je kineska dinastija koja je vladala Kinom od 206. pr. Kr. do 220. godine.

Novi!!: 60. pr. Kr. i Dinastija Han · Vidi više »

Diplomat

Diplomat je osoba koja se bavi diplomacijom.

Novi!!: 60. pr. Kr. i Diplomat · Vidi više »

Faraon

Dvostruka faraonska kruna, simbol vladanja ujedinjenim Gornjim i Donjim Egiptom Riječju faraon u Bibliji grčko-rimski autori misle na vladare Egipta.

Novi!!: 60. pr. Kr. i Faraon · Vidi više »

Gaj Julije Cezar

Gaj Julije Cezar, latinski Cāius Iulius Caesar (Rim, 13. srpnja 100. pr. Kr. – Rim, 15. ožujka 44. pr. Kr.), rimski vojskovođa, političar i pisac.

Novi!!: 60. pr. Kr. i Gaj Julije Cezar · Vidi više »

Kalendarska era

Kalendarska era sustav je obrojčavanja (numeriranja) godina koji se rabi u kalendarima.

Novi!!: 60. pr. Kr. i Kalendarska era · Vidi više »

Kleopatra

Prikaz Kleopatre sa sinom Cezarionom na hramu u Denderi Kleopatra VII.

Novi!!: 60. pr. Kr. i Kleopatra · Vidi više »

Luzitanija

carska provincija '''Lusitania''' (Extremadura i Portugal) Provincija Luzitanija označena Luzitanija (lat. Lusitania ili Hispania Lusitania; por. Lusitânia; šp. Lusitania), prvotno rimska provincija koja je obuhvaćala gotovo cijeli današnji Portugal južno od rijeke Duero i dijelove današnje Španjolske (današnja autonomna zajednica Extremadura i mali dio provincije Salamanca).

Novi!!: 60. pr. Kr. i Luzitanija · Vidi više »

Marko Licinije Kras

Mramorna glava Marka Licinija Krasa, muzej Louvre, Pariz. Marko Licinije Kras, (latinski Marcus Licinius Crassus), nadimak Dives (najbogatiji), (oko 115. pr. Kr. - Haran, 53. pr. Kr.), rimski vojskovođa i političar.

Novi!!: 60. pr. Kr. i Marko Licinije Kras · Vidi više »

Pompej Veliki

Pompej Veliki, punim imenom Gnej Pompej Veliki (lat. Gnaeus Pompeius Magnus) (Rim, 29. rujna 106. pr. Kr. - Peluzij, 29. rujna 48. pr. Kr.), rimski vojskovođa i trijumvir od 59. pr. Kr. do 49. pr. Kr.; uz Cezara najčuveniji vojskovođa svog vremena, Pompej je poražen u građanskom ratu s Cezarom i pogubljen.

Novi!!: 60. pr. Kr. i Pompej Veliki · Vidi više »

Ptolemejski Egipat

Zemljovid Ptolemejskog Egipta o. 300. pr. Kr. Ptolemejsko Kraljevstvo (starogrčki Πτολεμαϊκὴ βασιλεία) je helenistička država koja se obuhvaćala teritorij današnjeg Egipta, a na vrhuncu moći i Levant, dijelove današnje Libije, Male Azije, Arabije i Grčke.

Novi!!: 60. pr. Kr. i Ptolemejski Egipat · Vidi više »

Rim

Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.

Novi!!: 60. pr. Kr. i Rim · Vidi više »

Rimski kalendar

Rimski kalendar je malo drugačiji od našeg današnjeg koji ima 12 mjeseci.

Novi!!: 60. pr. Kr. i Rimski kalendar · Vidi više »

Seleukovići

Kovanica s likom Seleuka I. Nikatora, utemeljitelja dinastije Seleukovića Zemljovid Seleukidskoga Carstva 200. pr. Kr. Seleukovići ili Seleukidi su dinastija koja je vladala velikim dijelom Azijskog carstva Aleksandra III. Velikog, u razdoblju 305. pr. Kr. – 64. pr. Kr. Dinastiju je osnovao Seleuk I. Nikator, Aleksandrov general.

Novi!!: 60. pr. Kr. i Seleukovići · Vidi više »

Su Wu

Su Wu (蘇武) (140. pr. Kr. - 60. pr. Kr.) je bio kineski diplomat i državnik u službi dinastija Han, poznat po svojoj odanosti i požrtvovnosti.

Novi!!: 60. pr. Kr. i Su Wu · Vidi više »

Tarimska zavala

250px Satelitski snimak Tarimske zavale. Tarimska zavala je zavala na zapadu Kine, u kineskoj pokrajini Xinjiang.

Novi!!: 60. pr. Kr. i Tarimska zavala · Vidi više »

59. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: 60. pr. Kr. i 59. pr. Kr. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »