Brže od pregledniku!
75 odnosi: Adolf Waldinger, Ante Gotovina, Antun Bauer, Armenija, Austro-Ugarska, Činovi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, Barbara Prpić, Ciceron, Domovinski rat, Drugi svjetski rat, Drugi vatikanski sabor, Eutihijan, Gerard Kuiper, Gian Lorenzo Bernini, Gregorijanski kalendar, Havaji, Ivan Nepomuk Jemeršić, Japan, Johann Nestroy, Julije Knifer, Kanari, Katerina Bilokur, Larry Bird, Leopold Kronecker, Luise Hummel, Napad na Pearl Harbor, Noam Chomsky, Oliver Dragojević, Oružane snage Republike Hrvatske, Oto Šolc, Oton II., Pearl Harbor, Havaji, Prijestupna godina, Sjedinjene Američke Države, Vlado Gotovac, Zvjezdan Linić, 106. pr. Kr., 1598., 1680., 1801., 1823., 1843., 1847., 1856., 1862., 1864., 1891., 1900., 1904., 1905., ..., 1913., 1917., 1924., 1928., 1930., 1938., 1941., 1947., 1956., 1961., 1965., 1973., 1978., 1988., 1991., 1994., 2000., 2004., 2005., 2013., 2018., 283., 43. pr. Kr., 955., 983.. Proširite indeks (25 više) »
Adolf Waldinger
Adolf Waldinger (Osijek, 16. lipnja 1843. – Osijek, 7. prosinca 1904.), hrvatski slikar.
Novi!!: 7. prosinca i Adolf Waldinger · Vidi više »
Ante Gotovina
Ante Gotovina (Tkon na otoku Pašmanu, 12. listopada 1955.) umirovljeni je general Hrvatske vojske.
Novi!!: 7. prosinca i Ante Gotovina · Vidi više »
Antun Bauer
Antun Bauer ime je sljedećih osoba.
Novi!!: 7. prosinca i Antun Bauer · Vidi više »
Armenija
Armenija (arm. Հայաստան, Hayastan), službeno Republika Armenija, država je na južnom Kavkazu.
Novi!!: 7. prosinca i Armenija · Vidi više »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: 7. prosinca i Austro-Ugarska · Vidi više »
Činovi u Oružanim snagama Republike Hrvatske
Oznaka čina kapetana bojnog broda na rukavu odore Oznaka čina nadnarednika na pustinjskoj maskirnoj odori Činovi u Oružanim snagama Republike Hrvatske propisani su Zakonom o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske.
Novi!!: 7. prosinca i Činovi u Oružanim snagama Republike Hrvatske · Vidi više »
Barbara Prpić
Barbara Prpić (Leonberg, 4. prosinca 1978.), hrvatska je kazališna, televizijska i filmska glumica.
Novi!!: 7. prosinca i Barbara Prpić · Vidi više »
Ciceron
Bista '''Cicerona''' u dobi od 60 godina. Marko Tulije Ciceron (lat. Marcus Tullius Cicero; Arpin, 3. siječnja 106. pr. Kr. – Formijan kod Gajete, 7. prosinca 43. pr. Kr.), državnik, odvjetnik, politički teoretičar, filozof i najveći rimski govornik.
Novi!!: 7. prosinca i Ciceron · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: 7. prosinca i Domovinski rat · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: 7. prosinca i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Drugi vatikanski sabor
Bazilike sv.Petra u kojoj se održavao Drugi vatikanski sabor Drugi vatikanski sabor bio je 21.
Novi!!: 7. prosinca i Drugi vatikanski sabor · Vidi više »
Eutihijan
Eutihijan, papa od 4. siječnja 275. do 7. prosinca 283.
Novi!!: 7. prosinca i Eutihijan · Vidi više »
Gerard Kuiper
'''Gerard Kuiper''', oko 1963. Kuiperov pojas. Stratosferska zvjezdarnica za infracrvenu Astronomiju (SOFIA) predstavlja Boeing 747 - zvjezdarnicu Gerard Peter Kuiper, rođen kao Gerrit Pieter Kuiper (Harenkarspel, Nizozemska, 7. prosinca 1905. - Ciudad de México, 23. prosinca 1973.) nizozemsko-američki astronom.
Novi!!: 7. prosinca i Gerard Kuiper · Vidi više »
Gian Lorenzo Bernini
Gian Lorenzo Bernini (Giovanni Lorenzo Bernini) (Napulj, 7. prosinca 1598. – Rim, 28. studenog 1680.) je bio talijanski kipar, graditelj i slikar; glavni predstavnik baroka u Rimu i jedan od najznačajnijih baroknih umjetnika uopće.
Novi!!: 7. prosinca i Gian Lorenzo Bernini · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 7. prosinca i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Havaji
Havaji ili Država Hawaii je otočje u Tihome oceanu koje pripada kao savezna država Sjedinjenim Američkim Državama.
Novi!!: 7. prosinca i Havaji · Vidi više »
Ivan Nepomuk Jemeršić
Ivan Nepomuk Jemeršić (Martinišće kraj Velikoga Trgovišća, 17. travnja 1864. — Grubišno Polje, 7. prosinca 1938.) - hrvatski katolički svećenik, političar i publicist Rodio se u Martinišće kraj Velikoga Trgovišća, 17.
Novi!!: 7. prosinca i Ivan Nepomuk Jemeršić · Vidi više »
Japan
Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.
Novi!!: 7. prosinca i Japan · Vidi više »
Johann Nestroy
'''Johann Nestroy''' Johann Nepomuk Nestroy (Beč, 7. prosinca 1801. – Graz, 25. svibnja 1862.), austrijski komediograf i glumac Jedno je vrijeme bio pjevač, a poslije je glumio komične uloge.
Novi!!: 7. prosinca i Johann Nestroy · Vidi više »
Julije Knifer
Julije Knifer (Osijek, 23. travnja 1924. – Pariz, 7. prosinca 2004.), bio je hrvatski slikar.
Novi!!: 7. prosinca i Julije Knifer · Vidi više »
Kanari
Kanarski otoci ili Kanari (špa. Canarias ili Islas Canarias) su otočje od sedam otoka vulkanskog porijekla u Atlantskom oceanu, sjeverozapadno od obale Afrike.
Novi!!: 7. prosinca i Kanari · Vidi više »
Katerina Bilokur
Katerina Vasilivna Bilokur (ukr. Катерина Василівна Білокур; Bohdanivka, Ukrajina, 7. prosinca 1900. - Bohdanivka, Ukrajina, 10. lipnja 1961.) bila je ukrajinska naivna slikarica Na većini slika Katerine Bilokur motiv je cvijeće.
Novi!!: 7. prosinca i Katerina Bilokur · Vidi više »
Larry Bird
Larry Joe Bird (7. prosinca 1956.) umirovljeni je američki profesionalni košarkaš.
Novi!!: 7. prosinca i Larry Bird · Vidi više »
Leopold Kronecker
Leopold Kronecker (Liegnitz, 7. prosinca 1823. – Berlin, 29. prosinca 1891.) bio je istaknuti njemački matematičar i logičar.
Novi!!: 7. prosinca i Leopold Kronecker · Vidi više »
Luise Hummel
Luise Hummel (Bjelovar, 9. listopada 1847. - Linz, 7. prosinca 1917.) - austrijska pedagoginja Luise Hummel rođena je u austrijskoj obitelji u Bjelovaru 9.
Novi!!: 7. prosinca i Luise Hummel · Vidi više »
Napad na Pearl Harbor
Gorući brodovi u Perl Harboru Japanski zračni napad na Pearl Harbor (američka luka na havajskome otoku Oahu) gdje se na sidrištu nalazio veći dio ukupne američke pacifičke flote počeo je 7. prosinca 1941. u 7,50 h. Taj napad smatra se povodom za ulazak Sjedinjenih Američkih država, koje su do tada u sukobu bile neutralne, u Drugi svjetski rat.
Novi!!: 7. prosinca i Napad na Pearl Harbor · Vidi više »
Noam Chomsky
Avram Noam Chomsky (hebrejski: אברם נועם חומסקי) (rođen 7. prosinca, 1928.) je američki jezikoslovac, filozof, kognitivni znanstvenik, politički aktivist, pisac i predavač.
Novi!!: 7. prosinca i Noam Chomsky · Vidi više »
Oliver Dragojević
Oliver Dragojević (Split, 7. prosinca 1947. – Split, 29. srpnja 2018.) bio je hrvatski glazbenik.
Novi!!: 7. prosinca i Oliver Dragojević · Vidi više »
Oružane snage Republike Hrvatske
Oružane snage Republike Hrvatske (skr. OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.
Novi!!: 7. prosinca i Oružane snage Republike Hrvatske · Vidi više »
Oto Šolc
Oto Šolc (Karlovac, 26. svibnja 1913. – Zagreb, 7. prosinca 1994.), hrvatski književnik.
Novi!!: 7. prosinca i Oto Šolc · Vidi više »
Oton II.
Oton II., car Svetog Rimskog Carstva Oton II. (njemački: Otto II.) (* 955.; † 7. prosinca 983. u Rimu) saski vojvoda i rimsko-njemački car (973. - 983.) Sin cara Otona I. i Adelaide (Adele) Burgundske.
Novi!!: 7. prosinca i Oton II. · Vidi više »
Pearl Harbor, Havaji
Satelitski snimak luke Pearl Harbor je američka luka na havajskom otoku Oahuu na Havajima, najpoznatija po japanskom napadu koji je označio ulazak SAD-a u 2. svjetski rat.
Novi!!: 7. prosinca i Pearl Harbor, Havaji · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 7. prosinca i Prijestupna godina · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: 7. prosinca i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Vlado Gotovac
Vladimir "Vlado" Gotovac (Imotski, 18. rujna 1930. – Rim, 7. prosinca 2000.), hrvatski pjesnik, esejist, filozof, disident i političar.
Novi!!: 7. prosinca i Vlado Gotovac · Vidi više »
Zvjezdan Linić
Zvjezdan Linić (Svilno, 1. veljače 1941. – Samobor, 7. prosinca 2013.),http://www.bitno.net/vijesti/hrvatska/fra-darko-tepert-o-bratu-zvjezdanu-ljubavlju-je-ispunio-mjeru-koju-mu-je-gospodin-namijenio (pristupljeno 10. prosinca 2013.) hrvatski katolički svećenik, franjevac.
Novi!!: 7. prosinca i Zvjezdan Linić · Vidi više »
106. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: 7. prosinca i 106. pr. Kr. · Vidi više »
1598.
Bez opisa.
Novi!!: 7. prosinca i 1598. · Vidi više »
1680.
Bez opisa.
Novi!!: 7. prosinca i 1680. · Vidi više »
1801.
Bez opisa.
Novi!!: 7. prosinca i 1801. · Vidi više »
1823.
Bez opisa.
Novi!!: 7. prosinca i 1823. · Vidi više »
1843.
Bez opisa.
Novi!!: 7. prosinca i 1843. · Vidi više »
1847.
Bez opisa.
Novi!!: 7. prosinca i 1847. · Vidi više »
1856.
Bez opisa.
Novi!!: 7. prosinca i 1856. · Vidi više »
1862.
Bez opisa.
Novi!!: 7. prosinca i 1862. · Vidi više »
1864.
Bez opisa.
Novi!!: 7. prosinca i 1864. · Vidi više »
1891.
Bez opisa.
Novi!!: 7. prosinca i 1891. · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: 7. prosinca i 1900. · Vidi više »
1904.
Bez opisa.
Novi!!: 7. prosinca i 1904. · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: 7. prosinca i 1905. · Vidi više »
1913.
Bez opisa.
Novi!!: 7. prosinca i 1913. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: 7. prosinca i 1917. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: 7. prosinca i 1924. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: 7. prosinca i 1928. · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: 7. prosinca i 1930. · Vidi više »
1938.
Bez opisa.
Novi!!: 7. prosinca i 1938. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: 7. prosinca i 1941. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: 7. prosinca i 1947. · Vidi više »
1956.
Bez opisa.
Novi!!: 7. prosinca i 1956. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: 7. prosinca i 1961. · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: 7. prosinca i 1965. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: 7. prosinca i 1973. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: 7. prosinca i 1978. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: 7. prosinca i 1988. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: 7. prosinca i 1991. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: 7. prosinca i 1994. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: 7. prosinca i 2000. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: 7. prosinca i 2004. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: 7. prosinca i 2005. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: 7. prosinca i 2013. · Vidi više »
2018.
Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: 7. prosinca i 2018. · Vidi više »
283.
Bez opisa.
Novi!!: 7. prosinca i 283. · Vidi više »
43. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: 7. prosinca i 43. pr. Kr. · Vidi više »
955.
Bez opisa.
Novi!!: 7. prosinca i 955. · Vidi više »
983.
Bez opisa.
Novi!!: 7. prosinca i 983. · Vidi više »
